<p>Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti regionalni put preko Kalinovika ili Grebka.</p><p>Magla ovoga jutra smanjuje vidljivost i otežava saobraćaj u kotlinama i duž riječnih tokova, posebno na području Banjaluke, Bijeljine, Broda i Prijedora, kao i na širem području Srebrenika, Gradačca, Kalesije, Olova, Kiseljaka, Makljena, Odžaka i Orašja.</p><p>Na jugu zemlje prisutna je slaba kiša, dok su na dionici Vrtoče-Bosanski Petrovac upozoravamo na jake udare vjetra</p><p>Odroni, klizišta i osipanje kamenog materijala i dalje predstavljaju opasnost na dionicama koje prolaze kroz usjeke, a izdvajamo: Srebrenik-Šićki Brod, Ribnica-Banovići-Živinice, Simin Han-Ban Brdo, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Kupres, Bradina-Konjic-Jablanica, Sarajevo-Foča, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac.</p><p>U toku je izgradnja bukobrana na dionici autoceste A-1 Sarajevo sjever- Podlugovi, zbog čega je saobraćaj preusmjeren u preticajnu traku.</p><p>Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje saobraćaj je dozvoljen za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t i dalje obustavljen.</p><p>Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz kraća zadržavanja.</p><p>Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima.</p><p>Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.</p>

Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina

Stanje na putevima: Smanjena vidljivost na više putnih pravaca

<p>Udruženje građana Fojničani, zabrinuti za zdravlje kazali su da masovno trovanje stanovništva olovom u općini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini.</p><p>Kako navode u reakciji, novi nalazi testiranja na prisutnost olova u krvi, objavljeni tokom ove sedmice za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko većeg obima nego što se u početku moglo pretpostaviti.</p><p>Ovoga puta prisustvo olova u krvi utvrđeno je ne samo kod žitelja u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod građana koji žive u samom centru Vareša.</p><p>Najnovija testiranja pokazuju da su kod nekolicine zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju.</p><p>- Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu - ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.</p><p>Podsjećamo da su prethodna ispitivanja, provedena u decembru prošle godine, pokazala da je kod svih 44 testirane osobe, različitih starosnih skupina, zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti.</p><p>U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje.</p><p>Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.</p><p>U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu zdravlje građana biti prioritet, ukoliko osvoji mandat načelnika na predstojećim vanrednim izborima. Međutim, dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.</p><p>- U petak je ispred DPM Metali zvanično upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. januara 2026. godine - izjavio je za lokalni radio v. d. načelnika Rizvanović.</p><p>Činjenica da sama rudarska kompanija traži od domaćih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati djeluje doista nevjerovatno i otvara ozbiljna pitanja o tome ko zapravo donosi odluke i upravlja mineralnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.</p><p>- Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesionim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi - ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.</p><p>U ovakvim okolnostima vrijedi podsjetiti i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.</p><p>Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se već odavno stekli svi uvjeti, vanredno stanje još uvijek nije proglašeno.</p><p>Na kraju navode da nije poznato je li Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uopće pokrenulo istragu o trovanju. Naprotiv, uprkos snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje.</p>

Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina

Porast broja otrovanih olovom u Varešu

<p>Danas će u Sarajevu biti obilježena 18. godišnjica ubistva Denisa Mrnjavca, srednjoškolca kojeg su, pri povratku iz škole, 5. februara 2008. godine u tramvaju napala trojica maloljetnika. Od nanešenih teških povreda dan poslije je preminuo. Polaganjem cvijeća ispred njegove fotografije na tramvajskom stajalištu kod Američke ambasade, bit će odata počast nevinom dječaku čija je smrt trebala predstavljati prekretnicu u borbi protiv vršnjačkog nasilja i biti posljednja zbog koje tugujemo.</p><p>- Bol ne može proći, već samo vremenom postaje jača i veća. Od trenutka kad se to desilo cijeli svijet i život je dobio jednu sasvim drugu dimenziju. To više nikad nije ono što je bilo do tog momenta – kazala je za “Avaz” Denisova majka, Ana Mrnjavac.</p><p>6. februar u Kantonu Sarajevo proglašen je danom borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ipak, uprkos obećanjima, izostaju konkretniji rezultati na sprječavanju ove pojave u cijeloj državi.</p><p>- Vidimo da se ništa bitno, nažalost, nije promijenilo. Tragedije se i dalje dešavaju, jer očigledno niko nije ništa posebno uradio. Društvo i vlasti su trebali mnogo toga napraviti, prije svega da djeluju preventivno, a onda i represivno na one koji destruktivno djeluju među djecom u društvu. Žalosno je, jer ipak su to djeca, da se oni tako ponašaju, da su izrasli u tu kategoriju umjesto da se bave nekim lijepim stvarima – ističe Mrnjavac.</p><p>Denisa Mrnjavca ubili su njegovi vršnjaci Nermin Sikirić (17), Ademir Lelović (18) i Berin Talić (19). Sikirić je osuđen na 15 godina zatvora, kao i Ademir Lelović koji mu je pomogao. Berin Talić je za pomaganje u ubistvu osuđen na 10 godina.</p>

Tragedije se i dalje dešavaju, jer očigledno niko nije ništa posebno uradio, dodaje

Ana Mrnjavac, 18 godina nakon ubistva sina Denisa: Bol ne može proći, već samo vremenom postaje jača i veća

<p>Na današnji dan 1933. godine, u Trebimlji kod Ravnog rođen je Anđelko Vuletić, bosanskohercegovački pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, književni kritičar i polemičar, prevoditelj s francuskog jezika.  </p><p>Poezija mu je prevedena na brojne evropske i svjetske jezike (francuski, poljski, češki, finski, njemački, ukrajinski, ruski...). Među brojnim zbirkama, ističu se zbirke "Kad budem velik kao mrav", "Tajna večera", "Vražja igračka", "Konci i konopci". </p><p>Pisao je i pripovijetke te ih ukoričio u zbirci "Strijeljanje ustaše Broza", a tu su i drame "Andrija Hebrang" i "Miljenik partije Buharin". Također, napisao je desetak romana, od kojih su posebnu pažnju izazvali "Drvo s paklenih vrata", "Klesar Matija Tegoba" koji je bio uvrštavan i u lektiru, "Dan hapšenja Vile Vukas" i "Jadi mladog karijeriste". </p><p>Vuletić je dobitnik Godišnje nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine 1965. godine za zbirku pjesama “Sedam vječnih pitanja”, te brojnih drugih nagrada i priznanja.  Preminuo je u Zagrebu, 21. oktobra 2021. godine.</p>

<h2>Rođen Džore Držić, prvi hrvatski dramaturg</h2><p>1461. - Rođen Džore Držić, hrvatski renesanski pjesnik i prvi hrvatski dramaturg. Brat  je slikara Vlaha Držića i stric slavnog komediografa Marina Držića. Njegova pastirska ekloga „Radmio i Ljubmir“, napisana vjerovatno krajem 15. stoljeća, pronađena u dablinskom rukopisu iz 1963. godine, prvo je hrvatsko dramsko djelo svjetovnog karaktera, zbog čega se Džore Držić smatra začetnikom moderne hrvatske drame.</p><p>1515. – Preminuo venecijanski izdavač i štampar Aldo Munucio (Manuzio), poznat po tome što je prvi upotrijebio kurzivna slova (italic) i uveo mali praktičan format. Njegova izdanja (aldine) danas su bibliofilske rijetkosti.</p><p>1793. – Umro pisac Karlo Goldoni (Carlo), obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene “komedije del arte”. Djela: komedije “Mirandolina”, “Ribarske svađe”, “Tvrdica”, “Kockar”, “Laskavac”, drama “Dalmatinka”. </p><p>1804. – Preminuo engleski hemičar i filozof Džozef Pristli (Joseph Priestley), koji je otkrio kiseonik 1774. godine. Identificirao je i mnoge druge gasove kao što su: amonijak, ugljen-monoksid, azot-oksid i sumpor-dioksid. Također je otkrio i da zelene biljke otpuštaju kiseonik za šta im je potrebna sunčeva svjetlost. Djela: “Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja”, “Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima”, “Sokrat i Isus”, “Historija i sadašnje stanje elektriciteta”.</p><p>1834. - Rođena hrvatska operska pjevačica Ema Pukšec, umjetničkog imena Ilma de Murska. Poznate osobe njenog vremena nazivale su je hrvatskim slavujem, historijskom pjevačicom 19. stoljeća, „lady of position“ ... U Dvorskoj operi u Beču nastupala je od 1864. do 1873., zatim u Njemačkoj (Berlin, Hamburg), Francuskoj (Pariz), Engleskoj (London) i njenim posjedima Australiji i Novom Zelandu, Rusija, Americi. Njoj u čast se održava kulturološka manifestacija „Dani Ilme de Murske” u Ogulinu.</p><p>1897. – Brazilski filmski režiser, scenarist i producent Alberto Kavalkanti (Cavalcanti), rođen je na današnji dan. Radeći u Evropi između dva svjetska rata, znatno je utjecao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: “Ivet”, “Voz bez očiju”, “Kapetan Frakas”, “Odmor đavola”, “Smrt noći”, “Nikolas Niklbi”, “Prvi džentlmen”, “Zemlja je uvijek zemlja”, “Pjesma mora”, “Gazda Puntila i njegov sluga Mati”.</p>

<h2>Rođena slavna glumica Za Za Gabor </h2><p>1917. - Rođena Za Za Gabor (Zsa Zsa Gabor), slavna mađarsko-američka filmska, pozorišna i televizijska glumica. Iako je glumila u više od 30 filmova, od kojih su najpopularniji "Moulin Rouge", "Lili" i "Arrivederci bebe!", glumica je poznatija po ljubavnom životu. U svojoj autobiografiji iz 1993. kao svoje ljubavnike navela je Kemala Ataturka, utemeljitelja moderne Turske, zatim glumca Šona Konerija (Sean Connery) i pjevača Franka Sinatru. Također je navela da je bila izbirljiva te odbila predsjednika SAD Džona F. Kenedija (John F. Kennedy), pjevača Elvisa Prislija (Presley), reditelja Džona Hjustona (John Huston) i glumca Henrija Fondu (Henry Fonda). Gabor je umrla u 100. godini, 18. decembra 2016. </p><p>1918. – U Velikoj Britaniji žene dobile pravo glasa.</p><p>1918. - Umro Gustav Klimt, najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom. Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je “Poljubac”, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način. U saradnji s bratom i umjetnikom Francom Mačom (Franz Matsch) osnovao je podružnicu “Klimt-Matsch” i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što je oslikavanje znamenitih bečkih spomenika secesije, Zgrada bečke secesije u Beču i Palača “Stoclet” u Briselu.</p><p>1932. – Rođen francuski filmski reditelj Fransoa Trufo (François Truffaut), jedan od tvoraca “novog talasa” francuskog filma. Svjetsku slavu stekao je već prvim filmom “400 udaraca”, snimljenim 1959. godine. Ostali filmovi: “Žil i Džim”, “Američka noć” , “Priča o Adeli”, “Pucajte na pijanistu”, “Divlje dijete”, “Susjetka”, “Posljednji metro”, “Ukradeni poljupci”.</p><p>1935. – U prodaju puštena društvena igra “Monopol”.</p><p>1945. – Rođen Robert Nesta Marli (Marley), poznatiji kao Bob Marli, jamajčanski rege i ska-pjevač i tekstopisac, muzička i kulturna ikona Jamajke. Bio je rastafarijanac, jedan od najvećih zagovornika pan-afrikanizma te je pjevao o dokidanju represije. Marli je jedini rege-muzičar koji je postigao status svjetske superzvijezde. </p><p>1954. - Nenad Milosavljević, poznatiji kao Neša Galija, pjevač i jedan od osnivača rok grupe "Galija", slavi 72. rođendan. Grupa „Galija“ je jedna od najpoznatijih grupa na rok sceni nekadašnje Jugoslavije, a objavili su ukupno trinaest studijskih albuma.</p><p>1988. - Umro Zvonimir Rogoz, hrvatski glumac i reditelj, koji se proslavio ulogom u "Hamletu", te je angažiran u Pragu, gdje je stekao međunarodni ugled. U Pragu je igrao i na filmu, snimivši 35 filmova, a najslavniji je "Ekstaza" u kojem je glumio s glumicom Hedi Lamar (Hedy Lamarr). Dobitnik je nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1966. </p><p>1998. - Preminuo Falko (Falco), austrijski muzičar, pop, rok i hip-hop zvijezda. Bio je pjevač, ali i tekstopisac. Svirao je klavir, bas-gitaru, električnu gitaru i akustičnu gitaru. S prodatih više od 20 milona primjeraka albuma i 40 miliona singlova, najprodavaniji je austrijski pjevač svih vremena. Njegova pjesma „Rock me Amadeus“ dospjela je na ljestvicu Billboard Hot 100 među prvih deset najslušanijih pjesama, te je jedini Austrijanac koji je ušao u američke muzičke ljestvice.&nbsp;</p>

Danas je petak, 6. februar/veljača 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 328 dana

Prije 93 godine rođen bh. književnik Anđelko Vuletić

<p>U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte:  Tramp vraća vjeru u politiku.</p><p>Radimo na "iskorijenjivanju anti-kršćanske pristrasnosti, kazao predsjednik SAD.</p><p>Reporter "Avaza" bio je u Zvorniku uoči izbora u entitetu RS. Čitajte šta su poručili tamošnji građani. </p><p>Razgovarali smo i sa Brankom Blanušom. Na 5. str. čitajte šta je kazao kandidat za predsjednika RS. </p><p>Na stranama "Mozaika" čitajte o nacionalnom spomeniku BiH. Spaljena "Beledija" opet u punom sjaju. </p><p>Čitajte i o Fočaku koji poklanja plodne njive Ekvadorijancu. </p><p>Na stranama "Crne hronike" čitajte kako je Samir Kurtović oslobođen optužnice za otmicu dječaka iz Turske. </p><p>Također, donosimo i detalje o slučaju u Tuzli kada je napadnut stariji muškarac. </p><p>Svakako ne zaboravite i na naš sedmični prilog "tv extra" u kojem možete pročitati brojne zanimljive teme.  </p><p>Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.</p><p>Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.</p>

Radimo na "iskorijenjivanju anti-kršćanske pristrasnosti, kazao predsjednik SAD 

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Tramp vraća vjeru u politiku

<p>Otac dvoje maloljetne djece, suprug i maloljetni demobilisani borac Albert Kuč treba pomoć.&nbsp;</p><p>Pozivom na broj 17039 donirate 2 KM. Molimo vas i da podijelite apel!</p><p>- Albert boluje od karcinoma jetre sa metastazama na limfnim čvorovima i oko jetre. Jedini lijekovi koji mu mogu pomoći ne nalaze se na listi Fonda solidarnosti, te on sam za nekoliko ciklusa mora izdvojiti oko 35.000 KM.</p><p>On radi kao trgovac, a supruga trenutno nije zaposlena, zbog čega nije realno da sami mogu izdvojiti ovaj novac.</p><p>Albert je za vrijeme agresije na BiH, sa samo 17 godina stao u odbranu zemlje kao pripadnik 4. Viteške motorizovane brigade, u kojoj je proveo četiri godine. Bio je borac tada, borac je i danas.</p><p>Vjerujemo da uz vašu podršku Albert može dobiti priliku da i iz ove životne borbe izađe kao pobjednik - kažu iz Udruženja.&nbsp;</p><p>Donacije su moguće i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH te uplatama putem računa navedenih u produžetku teksta.</p><p>Više pročitajte <a href="https://pomoziba.org/bs/da-albert-dobije-i-ovu-bitku">OVDJE</a>.&nbsp;</p>

Albert boluje od karcinoma jetre sa metastazama na limfnim čvorovima i oko jetre

Pomozimo Albertu Kuču, ocu dvoje djece da ozdravi

<p>O američkoj strategiji nacionalne sigurnosti i realnom dometu bh. lobiranja u Vašingtonu (Washingtonu) govorio je specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić.</p><p>Govoreći o često postavljanom pitanju da li je upravo ova godina presudna za Zapadni Balkan, Puljić relativizira takvu ocjenu, podsjećajući da se region već decenijama nalazi u stanju trajne političke nestabilnosti, piše <a href="https://federalna.ba/puljic-fotografija-iz-hodnika-i-poruka-bez-tezine-hegseth-i-susret-uz-kavu-adtk4">Federalna.ba</a>.&nbsp;</p><p>- Mislim da je, zapravo, svaka godina presudna za Zapadni Balkan.“</p><p>Puljić objašnjava kontekst današnje konferencije Atlantic Councila i imena političara koji će na njoj učestvovati, ističući da se radi o događaju koji se uklapa u širi vašingtonski diplomatski kalendar.</p><p>Danas će se u Atlantic Councilu održati konferencija na kojoj će biti Željka Cvijanović, bit će i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Bit će tu još nekoliko političara sa Zapadnog Balkana.“</p><p>Dodaje da se ovakvi skupovi redovno organizuju upravo u vrijeme molitvenog doručka, kada se u Vašingtonu nađe veliki broj međunarodnih delegacija. „To se uvijek koristi kada je molitveni doručak u opticaju i dođu brojni političari, pa onda nevladine organizacije i Vašingtonu organiziraju skupove.“</p><h2>Promjena američke sigurnosne strategije</h2><p>Prema Puljićevim riječima, ključna poruka koja dolazi iz analitičkih krugova Atlantic Councila tiče se promjene američke globalne i evropske politike, što ima direktne implikacije i na Balkan. „Prema ekspertima Atlantic Councila, upravo američka strategija nacionalne sigurnosti je najavila smanjenje američkog angažmana u Evropi.“</p><p>Takva promjena, upozorava, može imati ozbiljne posljedice po zemlje koje su se decenijama oslanjale na američku političku i sigurnosnu podršku. „I to bi moglo utjecati, naravno, na Balkan i na Bosnu i Hercegovinu, koja se od '90-ih oslanja na neku vrstu stabilnosti na Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu.“</p><p>Puljić dodaje da nova američka sigurnosna strategija ne izaziva zabrinutost samo u regiji već i među evropskim saveznicima.</p><h2>Različiti odnosi zemalja regije s američkom administracijom</h2><p>Analizirajući odnose pojedinih zemalja Zapadnog Balkana s aktuelnom američkom administracijom, Puljić navodi različite pristupe i rezultate.&nbsp;</p><p>- Kosovo je napravilo nekoliko koraka o približavanju Trampovoj administraciji, Crna Gora također, dok je Srbija nazadovala.“</p><h2>Preporuke za Bosnu i Hercegovinu</h2><p>Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Puljić prenosi preporuke Atlantic Councila koje se odnose na unutrašnje reforme i sposobnost države da realizira strateške projekte. „Bosna i Hercegovina bi također trebala, kaže Atlantic Council, unaprijediti vlastiti program i težiti unapređivanju velikih ustavnih reformi, te pokazati sposobnost dovršetka velikih infrastrukturnih projekata, recimo, Južne plinske interkonekcije.“</p><h2>Lobiranje, propaganda i stvarni politički utjecaj</h2><p>Puljić se također osvrnuo na rasprave koje se vode i na Senatskom pododboru za Evropu, posebno u kontekstu velikih infrastrukturnih projekata i energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine.</p><p>U tom kontekstu govori o političkom utjecaju i korupciji, ali i o lobiranju koje provode bh. zvaničnici u Vašingtonu, s posebnim fokusom na Željku Cvijanović. „Željka Cvijanović je ovdje u Vašingtonu najdalje otišla u vezi s lobiranjem.“</p><p>Puljić pritom pravi jasnu razliku između propagandnih aktivnosti i stvarnog političkog lobiranja.&nbsp;</p><p>- Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja zapravo odlično radi na propagandi, manje na lobiranju, dok je ovdje u Vašingtonu.“</p><h2>Dodik, marginalni susreti i simbolika molitvenog doručka</h2><p>Govoreći o Miloradu Dodiku, Puljić navodi da su njihovi sastanci u Vašingtonu često pogrešno predstavljeni kao politički relevantni, iako se u stvarnosti radi o kontaktima ograničenog značaja.&nbsp;</p><p>- Ono što je pomalo žalosno jeste to koliko ljudi i mediji nasjedaju na tu propagandu. Ona i Dodik su se sretali s marginalnim zakonodavcima u Kongresu.“</p><p>Puljić podsjeća da prisustvo molitvenom doručku samo po sebi ne nosi političku težinu, s obzirom na to da se radi o masovnom događaju s hiljadama učesnika iz cijelog svijeta.&nbsp;</p>

Dodik sa bivšim Trampovim savjetnikom Flinom: On je poznavalac destrukcije Dejtonskog sporazuma

<p>- Bili su na molitvenom doručku kao i osam drugih pozvanih iz BiH, tri i po tisuće iz cijelog svijeta.“</p><p>Kao ilustraciju razlike između simbolike i stvarnog političkog utjecaja, Puljić navodi primjer fotografija koje su plasirane u javnost, a koje ne odražavaju stvarni sadržaj ili značaj susreta. </p><p>- Oni su odatle slali brojne slike, poput recimo onih iz hodnika s američkim ministrom rata ili odbrane Pitom Hegsetom (Peteom Hegsethom), koji je izašao popit kavu.“</p><h2>Drugi bh. akteri u Vašingtonu</h2><p>Puljić potom ukazuje na kontrast u odnosu na druge bh. političke aktere koji su prisutni u Vašingtonu. </p><p>- Sabina Ćudić je ovdje. Ona je sudionica važnog međunarodnog skupa - međuparlamentarnog sigurnosnog foruma.“</p>

Ćudić iz Vašingtona: BiH mora biti strateški zastupana, vrijeme je da se uozbiljimo i ujedinimo

<p>Dodaje da ovaj put izostaje prisustvo Željke Cvijanović na određenim sastancima na visokom nivou.</p><p>- Zanimljivo je da Cvijanović nema ovaj put, barem je tako zasad, sastanke na visokoj razini u State Departmentu.“</p><p>Razlog vidi u promjeni interesa američke administracije: „State Department više nije zainteresiran.“</p>

Cvijanović, Trišić-Babić, Džonson i Dodik

Dodik, Cvijanović i Trišić-Babić s prvim čovjekom američkog Kongresa Majkom Džonsonom

<p>Puljić se osvrnuo i na širi politički kontekst vezan za Milorada Dodika i RS.</p><p>- Dodiku su skinute sankcije, sklonjen je sa izvršne vlasti, na zahtjev američke administracije, Narodna skupština RS-a je povukla neustavne zakone, ne ulazi se više tako lako u State Department.“</p><p>Istovremeno, naglašava da drugi bh. zvaničnici imaju znatno ozbiljniji pristup i kontinuitet u kontaktima s američkom administracijom.</p>

Najuži krug Trampovih ljudi: Dodik se u Vašingtonu susreo sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom

<p>- Treba kazati da su u Americi često ministar vanjskih poslova Dino Konaković, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je u prosincu imao susrete s mnogo važnijim zakonodavcima u Kongresu nego što su to radili Cvijanović i Dodik.“</p><p>Puljić se osvrnuo i na vlastitu raniju objavu vezanu za Ambasadu BiH u Vašingtonu, nudeći dodatno pojašnjenje.</p><p>- Dužan sam jedno objašnjenje. Objavio sam jučer da ambasador Sven Alkalaj nije pomogao gospodinu Bećiroviću da dogovori susrete u Vašingtonu.“</p>

Dodik: Velika mi je čast što prisustvujem Molitvenom doručku

<p>Dodaje da je u međuvremenu dobio nove informacije: „Trebam dodati da danas imam informaciju da je bh. ambasada samo preko telefona dobila imena američkih političara, odnosno američki političar za kojeg je bio zainteresiran Bećirović, ali navodno nije poslan pismeni nalog iz Sarajeva. Sve je zatraženo samo pet dana prije dolaska člana Predsjedništva u Ameriku, što je doista kratko vrijeme.“</p><p>Na kraju, Puljić najavljuje dolazak još jednog člana Predsjedništva BiH u Vašington, uz ocjenu dosadašnjih posjeta.</p>

S prošlogodišnjeg doručka: Američki predsjednik Donald Tramp i ovog puta obratit će se gostima 

Na Molitvenom doručku govori predsjednik Tramp: Dodik i Cvijanović u SAD, bošnjački vrh bez poziva

<p>- U subotu ovdje dolazi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, kojem je to četvrti dolazak od 20. septembra, ali nijednom nije imao susret s nekim značajnim američkim dužnosnikom.“</p>

U subotu ovdje dolazi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, kojem je to četvrti dolazak od 20. septembra

Puljić: Delegacija iz RS-a je ministra Hegseta zaskočila na hodniku dok je ispijao kafu

<p>Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je u <a href="https://federalna.ba/od-1855-pratite-uzivo-dnevnik-d-gost-je-denis-becirovic-88zmn">Dnevniku D Federalne televizije</a> da je današnji sastanak s pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a Borisom Rugeom još jedna potvrda snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te poruka da Zapadni Balkan ne smije ostati sigurnosno nezaštićen.</p><p>- Čuli smo ohrabrujuće poruke i ponovljenu, čvrstu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali i jasnu poruku da NATO-savez neće dozvoliti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu - kazao je Bećirović.</p><p>Naglašava da je komunikacija s NATO-om kontinuirana i intenzivna, te da Bosna i Hercegovina ima jedinstven status u odnosu na savez.</p><p>- Nijedna država na svijetu izvan NATO-a nema tako čvrste veze sa NATO-savezom kao što to ima Bosna i Hercegovina. To je propisano i Dejtonskim mirovnim sporazumom, tačnije Aneksom 1A, koji jasno govori o posebnoj ulozi NATO-a u BiH.“</p><p>Put u NATO je državna odluka, ne stvar političkih želja</p><p>Bećirović je naglasio da je strateško opredjeljenje BiH ka članstvu u NATO-u već definisano kroz zakone i zvanične dokumente, te da o tom pitanju ne mogu odlučivati pojedinci ili etničke zajednice.</p><p>- Bosna i Hercegovina je usvojila sve potrebne strateške, zakonske i konceptualne dokumente koji jasno govore da želimo postati punopravna članica NATO-a. O ulasku u NATO ne odlučuju pojedinačno narodi, kako to neki političari tvrde – odlučuju državni organi Bosne i Hercegovine.“</p><p>Dodaje da svako ko želi promijeniti taj kurs mora to učiniti institucionalno.</p><p>- Ko želi da to promijeni, neka dođe u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i neka to promijeni po propisanoj proceduri.”</p><p>Sigurnosna situacija: Država je opstala, Dodik je poražen</p><p>Govoreći o sigurnosti u kontekstu globalnih kriza, Bećirović poručuje da nema razloga za paniku, ali da oprez ostaje nužan.</p><p>- Bosna i Hercegovina je stabilna i sigurna država. Oni koji su krenuli da ruše Bosnu i Hercegovinu slomili su zube.“</p><p>Podsjetio je na otvorene napade na ustavni poredak iz prethodne godine.</p><p>- Prije godinu dana slušali smo poruke da neće biti države, da neće biti Suda BiH, Tužilaštva, državnih agencija. Danas, godinu kasnije, država postoji, institucije rade, a jedino nema tog čovjeka na funkciji predsjednika entiteta RS. On je poražen i ide u prošlost.“</p><h2>Geopolitičke promjene i vanjska politika BiH</h2><p>Bećirović ističe da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila globalni poredak i dodatno zakomplikovala međunarodne odnose.</p><p>- Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, cijeli svijet se promijenio. Stvara se novi svijet u kojem je izuzetno teško djelovati.“</p><p>U takvim okolnostima, kaže, BiH mora voditi jasnu i dosljednu vanjsku politiku.</p><p>- Mi imamo jasno trasiranu vanjsku politiku. Na snazi su strategije i zakoni koji kažu da trebamo ubrzanim putem ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji, uz istovremeno razvijanje ekonomskih odnosa i sa državama na istoku.“</p><h2>Američki zakon i sankcije destabilizatorima regiona</h2><p>Bećirović je govorio i o svom lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući konkretne rezultate tog rada.</p><p>- Lobisti su bili plaćeni novcem građana, stotinama miliona maraka da rade na skidanju sankcija Miloradu Dodiku. Za razliku od njega, ja u SAD idem da zastupam interese građana BiH. Desetine sastanaka sam obavio u oba doma američkog Kongresa. Rezultat toga je da je predsjednik Trump 17. decembra prošle godine potpisao zakon o nacionalnoj sigurnosti, u okviru kojeg je i zakon o demokratiji i prosperitetu na Zapadnom Balkanu.“</p><p>Posebno naglašava značaj tog dokumenta.</p><p>- U tom zakonu vrlo jasno piše da svi oni koji destabiliziraju Zapadni Balkan mogu ponovo doći pod sankcije. Također, jasno je rečeno da će Sjedinjene Američke Države podržati put zemalja Zapadnog Balkana ka NATO-u i Evropskoj uniji. Našli smo se u čudnoj poziciji – o saradnji s SAD-om nam drže predavanja ljudi koji vode antiameričku i antizapadnu politiku. Politika nije populizam i plaćanje botova za plasiranje laži. Za nju je potrebna principijelnost i odgovornost.“</p><h2>Predsjedavanje Predsjedništvom i vanjskopolitički angažman</h2><p>Bećirović je najavio da sredinom marta preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH, ističući razliku između te funkcije i pozicije člana Predsjedništva.</p><p>- Ogromna je razlika kada ste predsjedavajući Predsjedništva. Tada ste pozvani na Generalnu skupštinu UN-a, Vijeće sigurnosti i ključne međunarodne sastanke – tretirani ste gotovo kao predsjednik države.“</p><p>Podsjetio je i na svoj dosadašnji međunarodni angažman.</p><p>- U ovom mandatu sam se osam puta sastao s generalnim sekretarima NATO-a, sedam puta s predsjednikom Francuske, pet puta s premijerima Ujedinjenog Kraljevstva. Takva politika pokazala je dobre rezultate.“</p><h2>Izborna godina i optužbe o lažima</h2><p>Govoreći o izbornoj godini, Bećirović je odbacio optužbe koje mu se upućuju iz političkih krugova, posebno iz SDA.</p><p>- Izborna godina ne znači da treba lagati. Već tri godine se suočavam s brutalnim lažima, a u posljednjih šest mjeseci one dolaze intenzivno iz krugova okupljenih oko SDA.“</p><p>Navodi niz primjera za koje tvrdi da su bili netačni.</p><p>- Lagali su da sam glasao za Otvoreni Balkan, za aerodrom u Trebinju, za Buk Bijelu, za urušavanje Centralne banke. Ništa od toga nije istina. Misle da se lažima mogu pobijediti izbori, ali to nije tako. Istina će pobijediti prije ili kasnije.“</p><h2>Kandidatura i politička podrška</h2><p>Bećirović je potvrdio da je kandidaturu za novi mandat prihvatio na zahtjev više političkih subjekata.</p><p>- Nisam se sam kandidirao. Pozvali su me ljudi iz političkih stranaka. Pitao sam ih ima li neko drugi ko može okupiti širi politički blok i rekli su da nema.“</p><p>Dodaje da danas ima podršku 12 političkih stranaka.</p><p>- Bakir Izetbegović kaže kako su me podržale neke male stranke, a tako je govorio i prije 4 godine. Kada sam pobijedio rekao je da ga je pobijedilo 12 vrlo jakih stranaka, ali da je to morao govoriti. Danas to ponavlja. On nije mogao ostvariti konsenzus ni unutar svoje stranke da bi ostvario kandidaturu. Ljudi me podržavaju jer ne lažem, ne varam i ne pakujem. Ljudi mi vjeruju.“</p><p>Susjedne zemlje: Potrebno je poštivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine</p><p>- Države regiona nas rješavaju 50% problema poštivanjem suvereniteta BiH. Imam odlične odnose sa svim zvaničnicima zemalja regiona osim sa Vučićem, a bosanskohercegovačka javnost zna razlog za to - rekao je Bećirović.</p>

Lagali su da sam glasao za Otvoreni Balkan, za aerodrom u Trebinju, za Buk Bijelu, za urušavanje Centralne banke, rekao je Bećirović

Bećirović: SDA već tri godine širi laži o meni, oni koji su krenuli na BiH polomili su zube

<p>Nakon višednevnih blokada graničnih prijelaza koje su organizovali profesionalni vozači iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, potvrđeno je da će se pregovori sa državama Zapadnog Balkana nastaviti.&nbsp;</p><p>Ovu informaciju saopćila je Evropska komisija (European Commission), a cilj razgovora je ublažavanje negativnih posljedica koje bi uvođenje šengenskog sistema ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES) moglo imati na vozače angažirane u međunarodnom drumskom prijevozu robe.</p><p>Na online sastanku održanom 3. februara 2026. godine okupili su se predstavnici Evropske komisije, ministri saobraćaja zemalja regije te relevantne transportne organizacije. Tokom razgovora postignut je zajednički stav da postoji hitna potreba za prelaznim rješenjima koja bi omogućila nesmetano obavljanje transportnih zadataka, bez rizika od kršenja novih i strožijih pravila boravka unutar šengenskog prostora, prenosi portal Trans.info.</p><p>Učesnici sastanka ukazali su na zajedničke probleme s kojima se suočava regija, posebno naglašavajući snažnu zavisnost ekonomija Zapadnog Balkana od cestovnog transporta i tranzita kroz države Evropske unije (European Union). Također je istaknuto da postoji realna opasnost od ponovnih blokada granica ukoliko se u kratkom roku ne ostvari vidljiv napredak u pregovorima.</p><p>Ministrica evropskih poslova Crne Gore, Maida Gorčević, ukazala je na specifičnost situacije, poručivši:</p><p>- Crna Gora u potpunosti razumije važnost migracione politike EU, ali u ovom slučaju govorimo o jasno definiranoj i ograničenoj brojci profesionalnih vozača. Ovi ljudi ne predstavljaju nikakav migracioni rizik. Zato smo spremni aktivno doprinijeti razvoju konkretnih i primjenjivih rješenja, uz puno poštovanje pravnih tekovina EU."</p><h2>EES kao povod za proteste</h2><p>Profesionalni vozači iz četiri zemlje regije izrazili su nezadovoljstvo pravilom koje ograničava boravak u šengenskom prostoru na maksimalno 90 dana u okviru perioda od 180 dana. Prema njihovim tvrdnjama, takvo ograničenje nije dovoljno za redovno i zakonito obavljanje međunarodnih transportnih poslova.</p><p>Blokade graničnih prijelaza trajale su nekoliko dana i dovele do ozbiljnih zastoja u prometu robe između regije i EU, uzrokujući značajne gubitke logističkim i transportnim kompanijama.</p><p>Transportna udruženja upozoravaju da bi primjena EES-a direktno ugrozila radnu sposobnost velikog broja vozača. S obzirom na to da je puna implementacija sistema planirana do 9. aprila 2026. godine, naglašava se potreba za modelom koji bi, primjerice, omogućio završetak već započetih vožnji bez izricanja sankcija.</p><h2>Formiranje tehničke radne grupe</h2><p>Iako većina država članica EU trenutno ne pokazuje spremnost za izmjene šengenskih pravila niti za uvođenje posebnih izuzetaka, Evropska komisija je iskazala spremnost da rješenja traži unutar postojećeg pravnog okvira. Cilj takvog pristupa je sprječavanje poremećaja u lancima snabdijevanja i očuvanje regionalne trgovine.</p><p>Među ključnim zaključcima sastanka istaknuto je sljedeće:</p><p>Puna primjena: Potvrđeno je da će sistem ulaska i izlaska biti u potpunosti implementiran do aprila 2026. godine.</p><p>Stroga kontrola: Svaki prelazak vanjskih granica bit će evidentiran, uz dosljednu primjenu pravila 90/180.</p><p>Radna grupa: Već naredne sedmice planirano je održavanje sastanka tehničke radne grupe na nivou EU i zemalja Zapadnog Balkana.</p><p>Zadatak ove grupe bit će analiza detaljnih statističkih podataka o broju profesionalnih vozača i njihovim obrascima boravka unutar EU. Predstavnici Evropske komisije jasno su poručili da ne postoje brza rješenja, ali da su spremni na ubrzan i strukturiran dijalog.</p><p>Za logističke i transportne kompanije to znači da se moraju pripremiti za nove granične procedure u skladu s EES režimom. Održivost i stabilnost lanaca snabdijevanja između EU i Zapadnog Balkana u velikoj mjeri zavisit će od uspješnosti pronalaska ovog prelaznog modela. Rasprava o EES-u još jednom je pokazala koliki utjecaj nove regulative EU imaju na planiranje ruta, organizaciju rada i ukupne troškove u prekograničnom transportu.</p>

Za logističke i transportne kompanije to znači da se moraju pripremiti za nove granične procedure u skladu s EES režimom

Nastavak pregovora o EES-u: Profesionalni vozači traže olakšice, EU nudi dijalog

<p>Informacija o pronalasku pesticida u uvoznim bananama ponovo je otvorila pitanje sigurnosti hrane na tržištu Bosne i Hercegovine i povjerenja koje građani imaju u proizvode koje svakodnevno kupuju.&nbsp;</p><p>Koliko su ovakvi slučajevi česti, ko vrši nadzor nad zdravstvenom ispravnošću hrane i da li je sistem kontrole dovoljan da zaštiti potrošače?</p><p>Prema riječima profesora prehrane i nutricionizma ing. Nevenka Čengića, hrana koja se nalazi na tržištu BiH u većini slučajeva jeste zdravstveno sigurna, ali kvalitet ishrane građana predstavlja ozbiljan problem.</p><p>– Građani BiH sve češće konzumiraju industrijski prerađenu hranu bogatu solju, mastima i šećerima, dok je unos svježih i nutritivno vrijednih namirnica često nedovoljan. Hrana je uglavnom zdravstveno sigurna, ali nutritivni kvalitet ishrane nije zadovoljavajući – ističe Čengić.</p><h2>Najrizičnije namirnice</h2><p>Govoreći o namirnicama koje nose najveći rizik po sigurnost hrane, Čengić navodi da su to, prije svega, meso i proizvodi od mesa, nepasterizirani mliječni proizvodi, ali i gotova hrana, ukoliko se ne poštuju higijenski i temperaturni uslovi.</p><p>– Kod voća i povrća rizik se najčešće odnosi na prisustvo pesticida i mikrobiološku kontaminaciju – dodaje Čengić.</p>

<p>Profesor upozorava i na činjenicu da građani često ne čitaju deklaracije na proizvodima.</p><p>– Deklaracije su uglavnom pouzdane, ali se u praksi najčešće provjerava samo rok trajanja, dok se sastav i nutritivne vrijednosti zanemaruju ili pogrešno tumače – kaže Čengić.</p><p>Iz Agencije za sigurnost hrane BiH pojašnjavaju da nadzor nad zdravstvenom ispravnošću hrane provode nadležne inspekcije na svim nivoima vlasti – od Federalne i Republičke uprave za inspekcijske poslove, preko Inspektorata Brčko distrikta, do kantonalnih i općinskih inspekcija.</p><h2>Ko kontroliše?</h2><p>Direktor Agencije dr. sci. Sanin Tanković navodi da su kontrole redovne i da se rezultati sistematski prate.</p>

<p>– U 2025. godini analizirana su ukupno 2.194 uzorka hrane na prisutnost ostataka pesticida. Prekoračenje maksimalno dozvoljenih količina utvrđeno je kod 15 uzoraka, što čini 0,68 posto ukupnog broja analiziranih uzoraka – ističe Tanković.</p><p>Dodaje da je najveći broj analiza rađen na voću.</p><p>– Ispitano je 615 uzoraka voća, a neusklađenost je utvrđena kod devet uzoraka, odnosno 1,46 posto. Kod povrća su prekoračenja zabilježena u 0,42 posto uzoraka – navodi Tanković, uz napomenu da dio spornih proizvoda nije ni dospio do krajnjih potrošača.</p><p>Tanković upozorava i na ozbiljan problem usklađenosti domaćih propisa s evropskim zakonodavstvom.</p><h2>Zastarjeli propisi</h2><p>– Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u BiH posljednji put je usklađen s propisima Evropske unije 2021. godine. U međuvremenu su u EU donesene brojne izmjene, a višegodišnji zastoj u donošenju novih propisa može ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva – naglašava direktor Agencije.</p><p>U Agenciji, kako navodi, kontinuirano prate promjene evropskih propisa kako bi se, kada se steknu uslovi, novi pravilnici odmah mogli uputiti u proceduru.</p><h2>Oprez neophodan</h2><p>Profesor Čengić poručuje da, osim institucionalnih kontrola, i građani moraju voditi računa o načinu čuvanja i pripreme hrane.</p><p>– Najčešće greške su nepravilno skladištenje, prekid hladnog lanca i nedovoljna termička obrada, posebno u domaćinstvima – kaže Čengić.</p><h2>Sistem kontrole</h2><p>Slučajevi poput pronalaska pesticida u bananama pokazuju da sistem kontrole funkcioniše, ali i da ima prostora za njegovo unapređenje.</p><p>Dok institucije rade svoj dio posla, stručnjaci poručuju da bez bolje edukacije potrošača i savremenijih propisa nema potpune sigurnosti hrane na trpezama građana BiH.</p>

Pesticidi u uvoznim bananama ponovo otvorili pitanje sigurnosti hrane. Jedemo industrijski pr erađene namirnice, pune soli, masti i šećera

Inspekcije na potezu, ali i građani moraju paziti šta jedu: Hrana u BiH puna pesticida

<p>U oktobru nas je napustio Halid Bešlić, najveća muzička zvijezda Balkana i veliki čovjek.</p>

<p>Kako to obično biva, u početku te svi oplakuju, a kasnije ostanu samo članovi uže porodice.</p><p>Reporter "Avaza" posjetio je izvor Knežak, u Halidovoj Knežini.</p>

<p>"Samo da mi je hladne vode sa Romanije", pjevao je veliki Halid Bešlić.</p><p>Kao da njegovi stihovi odzvanjaju prostorom oko izvora...</p><p>Pogledajte videoprilog i snimke Knežine, kao i izvora iz zraka.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Kao da njegovi stihovi odzvanjaju prostorom oko izvora...

Video / Posjetili smo izvor Knežak, rodnu grudu Halida Bešlića: Pogledajte šta smo zatekli

<p>Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zaharova oštro je napala zapadne centre moći zbog situacije na Balkanu. Optužila je Zapad da svjesno potpiruje tenzije u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, dok Brisel u tome služi samo kao asistent.</p><p>Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je da Zapad namjerno produbljuje etničke i političke podjele u regiji. Prema njenim riječima, zapadne zemlje u Bosni i na Kosovu "dolijevaju ulje na vatru". Ona tvrdi da evropski posrednici ne pokazuju nikakav interes za kršenje ljudskih prava u ovim slučajevima. Kako prenosi beogradski portal ruske agencije Sputnik, takva politika vodi ka destabilizaciji cijelog Zapadnog Balkana, piše mađarski medij Balk.hu.</p><p>Djelimično ponavljanje predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj Moskva vidi kao direktnu posljedicu vanjskog uplitanja. Zaharova je naglasila da Zapad ovim korakom nastoji destabilizovati ovaj entitet. Ponovljeni izbori, zakazani za 8. februar 2026., predstavljaju, prema njenom mišljenju, "novu fazu političke kampanje koju podržava Zapad". Ona je dodala da je cijeli proces ismijavanje izborne volje građana.</p><h2>Destabilizacija institucija i pritisak na izbore</h2><p>Ruska strana tvrdi da su ovi događaji rezultat vanjskog uticaja na pravosudne i sigurnosne strukture Bosne i Hercegovine. Zaharova je podsjetila na ostavku izabranog predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, ali i na pobjedu Siniše Karana na novembarskim izborima, koju Zapad nije želio prihvatiti.&nbsp;</p><p>Tvrdi da je postojao ogroman pritisak na CIK (Centralna izborna komisija) da ne potvrdi rezultate iz, kako kaže, izmišljenih razloga.</p><p>Ovakvi potezi vještački povećavaju političke tenzije i narušavaju suverenitet Bosne i Hercegovine. Glasnogovornica smatra da se radi o pokušaju Zapada da zadrži svoj opadajući uticaj koristeći logiku podjela. Rusija je izrazila punu solidarnost sa političkim rukovodstvom u Banjoj Luci. Prema njenim riječima, vlasti se dostojanstveno odupiru vanjskim pritiscima, štiteći principe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ravnopravnost srpskog naroda.</p><h2>Optužbe za etničko čišćenje na Kosovu</h2><p>Kada je riječ o Kosovu, Zaharova je upotrijebila još težu retoriku, govoreći o "protjerivanju srpskog stanovništva". Ona tvrdi da vlada u Prištini koristi rezultate nedavnih parlamentarnih izbora za čišćenje pokrajine od Srba. Kritikovala je oduzimanje mandata Srpskoj listi i njihovo prebacivanje aktivistima koji, prema njenim tvrdnjama, služe kao marionete i samo prividno predstavljaju srpsku zajednicu.</p><p>Posebnu pažnju skrenula je na "Zakon o strancima", čija primjena počinje 15. marta 2026. godine. Taj zakon predviđa da svaka osoba bez kosovskog državljanstva ne smije boraviti u pokrajini duže od tri dana bez dozvole. Zaharova upozorava da će zbog toga Srbi, koji vjekovima žive i rade na tim prostorima, u praksi biti tretirani kao stranci. Također je spomenula i diskriminaciju u oblasti saobraćaja, koja pogađa čak i vozila hitne pomoći i obrazovnih institucija.</p><h2>Kritika Brisela i neispunjenih obećanja</h2><p>Moskva smatra da se evropski akteri bave konstruisanjem problema protiv Rusije i Srbije, dok ignorišu patnju naroda na Balkanu. Zaharova je izjavila da se prava nealbanskog stanovništva grubo krše, posebno u pristupu zdravstvu i obrazovanju. "Gdje je sada taj kolektivni Brisel, koji je Beogradu toliko obećavao?", zapitala se glasnogovornica, dodajući da su evropski instrumenti postali kronično neučinkoviti.</p>

Zaharova: Zapad opet pokušava da je destabilizuje RS

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">Prema njenom mišljenju, Evropska unija više nije sposobna, a možda ni voljna, da koordinira diplomatske napore za rješenje kosovskog pitanja.&nbsp;</span></div><p>Smatra da su namjere EU postale "zlonamjerne i prevarantske".&nbsp;</p><p>Zaključila je da se Beograd ponaša balansirano i pokušava zaštititi svoje građane pravnim sredstvima u skladu sa Rezolucijom 1244, uprkos stalnim provokacijama koje dolaze iz Prištine.</p>

Djelimično ponavljanje predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj Moskva vidi kao direktnu posljedicu vanjskog uplitanja

Šta je htjela Marija Zaharova izjavom o BiH?

<p>Lider SNSD-a Milorad Dodik sastao se sa bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Majklom Flinom (Michael Flynn).</p><p>-	General Majkl Flin jedan je od najboljih poznavalaca destrukcije Dejtonskog sporazuma, koju su globalisti godinama sprovodili. Otuda je bilo dragocjeno čuti njegove ocjene stanja u BiH, položaja Republike Srpske i projekcije daljeg razvoja događaja. Nesporna je činjenica da je ono što je ostalo od Dejtonskog sporazuma samo njegova blijeda i nepopravljiva sjenka, koja ne služi svrsi – poručio je Dodik.</p><p>Dodao je da novo vrijeme traži nove dogovore i nove postavke, koje će zadovoljiti interese tri naroda, ali i spriječiti mahinacije koje su potrle ravnopravnost garantovanu Dejtonom.</p>

<p>Flin je bio angažovan i kao lobista za RS u ukidanju sankcija Miloradu Dodiku.</p><p>Podsjetimo, Dodik boravi u Vašingtonu, gdje je održao niz sastanaka s visokim zvaničnicima SAD.&nbsp;</p>

Nesporna je činjenica da je ono što je ostalo od Dejtonskog sporazuma samo njegova blijeda i nepopravljiva sjenka, koja ne služi svrsi, poručio je 

<p>Predsjednik SDS-a Branko Blanuša najoštrije je osudio fizički napad na potpredsjednika Opštinskog odbora SDS-a u Pelagićevu, Vojka Sajlovića.</p><p>Blanuša je zatražio od policije da hitno identifikuje počinioce i da ih preda nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje.</p><p>- Ovi hrabri momci iz Pelagićeva, siguran sam, neće biti zastrašeni kukavičkim i podmuklim fizičkim napadima i nastavit će da razotkrivaju kriminal i korupciju, koji su rak-rana našeg društva. Žalosno je da živimo u društvu u kojem niko ne postavlja pitanje odgovornosti onih koji su veš-mašinu za vrtić platili 23 hiljade KM, a kašike po 60 KM. Još je žalosnije to što se fizički napadi dešavaju upravo nad onima koji na takve stvari ukazuju - poručio je Blanuša.</p>

Pandurević: Aktivista SDS-a brutalno pretučen jer je otkrio ovu aferu

<p>Dodao je da svi zajedno imaju obavezu da od Republike Srpske naprave zdravo, pravedno i odgovorno društvo.</p><p>Blanuša je naveo i da je Vojko Sajlović čestit čovjek i borac prve kategorije, koji u svom životu nije napravio čak ni saobraćajni prekršaj.</p><p>Iz SDS-a je saopćeno da su Sajlovića danas, dok se vraćao kući s posla, fizički napala dva lica s kapuljačama, koja su izašla iz automobila. Zbog težine zadobijenih povreda, Sajlović je zadržan na bolničkom liječenju u bijeljinskoj bolnici.</p>

Blanuša je zatražio od policije da hitno identifikuje počinioce i da ih preda nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje

Blanuša oštro osudio napad na funkcionera SDS-a: Nasilje neće ušutkati borbu protiv korupcije

<p>Sjećate li se priče o vrtiću u Pelagićevu, veš-mašini od 23.000 KM i kašikama od 60 KM? E, pa danas su nepoznata lica brutalno pretukla našeg aktivistu Vojka Sajlovića koji je radio na razotkrivanju ove afere, poručila je ovo članica Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević, koja je objavila fotografiju uputnice za bolničko liječenje.</p>

<p>- Nalazimo se u bolnici u Bijeljini gdje mu je određeno bolničko liječenje - rekla je ona.</p><p>Opština Pelagićevo je, podsjetimo, raspisala tender ukupne vrijednosti 770.000 KM bez PDV za izgradnju i opremanje dječjeg vrtića. U zvaničnoj ponudi za opremanje vrtića može se pronaći veš-mašina po cijeni od nevjerovatnih 23.751 KM sa PDV, sušilica za veš od 13.689 KM, šerpa sa poklopcem od oko 550 KM, dok jedna kašika košta gotovo 60 KM.</p>

Nalazimo se u bolnici u Bijeljini gdje mu je određeno bolničko liječenje, poručila je Pandurević

<p>Vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Srpske Ana Trišić Babić, članica predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik susreli su se predsjedavajućim Predstavničkog doma američkog Kongresa, Republikancem Majkom Džonsonom.</p><p>- Kratak, ali sadržajan razgovor sa predsjedavajućim Predstavničkog doma američkog Kongresa, Republikancem Majkom Džonsonom, nakon Molitvenog doručka u Vašingtonu, istakla je Željka Cvijanović.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DUYkZgejAVH/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DUYkZgejAVH/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DUYkZgejAVH/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Bila je ovo odlična prilika za uspostavljanje saradnje sa još jednim veoma važnim sagovornikom iz SAD - navela je na Instagramu.</p><p>I lider SNSD-a Milorad Dodik objavio je na X-u da je delegacija razgovarala sa Majkom Džonsonom.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="sr" dir="ltr">Разговарао сам с Мајком Џонсоном <a href="https://twitter.com/SpeakerJohnson?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpeakerJohnson</a> , предсједавајућим Представничког дома Конгреса САД - човјеком чврстих увјерења и јасног осјећаја за одговорност коју носи једна велика држава. <br><br>У времену бројних глобалних изазова, Република Српска је заслужила своје мјесто међу… <a href="https://t.co/tERdxdIThY">pic.twitter.com/tERdxdIThY</a></p>&mdash; Милорад Додик (@MiloradDodik) <a href="https://twitter.com/MiloradDodik/status/2019464069540188639?ref_src=twsrc%5Etfw">February 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Džonson je čovjek čvrstih uvjerenja i jasnog osjećaja za odgovornost koju nosi jedna velika država. U vremenu brojnih globalnih izazova, Republika Srpska je zaslužila svoje mjesto među liderima koji razumiju značaj principa, suvereniteta i uloge naroda u donošenju odluka - naveo je Dodik.</p>