O američkoj strategiji nacionalne sigurnosti i realnom dometu bh. lobiranja u Vašingtonu (Washingtonu) govorio je specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić.
Govoreći o često postavljanom pitanju da li je upravo ova godina presudna za Zapadni Balkan, Puljić relativizira takvu ocjenu, podsjećajući da se region već decenijama nalazi u stanju trajne političke nestabilnosti, piše Federalna.ba.
- Mislim da je, zapravo, svaka godina presudna za Zapadni Balkan.“
Puljić objašnjava kontekst današnje konferencije Atlantic Councila i imena političara koji će na njoj učestvovati, ističući da se radi o događaju koji se uklapa u širi vašingtonski diplomatski kalendar.
Danas će se u Atlantic Councilu održati konferencija na kojoj će biti Željka Cvijanović, bit će i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Bit će tu još nekoliko političara sa Zapadnog Balkana.“
Dodaje da se ovakvi skupovi redovno organizuju upravo u vrijeme molitvenog doručka, kada se u Vašingtonu nađe veliki broj međunarodnih delegacija. „To se uvijek koristi kada je molitveni doručak u opticaju i dođu brojni političari, pa onda nevladine organizacije i Vašingtonu organiziraju skupove.“
Promjena američke sigurnosne strategije
Prema Puljićevim riječima, ključna poruka koja dolazi iz analitičkih krugova Atlantic Councila tiče se promjene američke globalne i evropske politike, što ima direktne implikacije i na Balkan. „Prema ekspertima Atlantic Councila, upravo američka strategija nacionalne sigurnosti je najavila smanjenje američkog angažmana u Evropi.“
Takva promjena, upozorava, može imati ozbiljne posljedice po zemlje koje su se decenijama oslanjale na američku političku i sigurnosnu podršku. „I to bi moglo utjecati, naravno, na Balkan i na Bosnu i Hercegovinu, koja se od '90-ih oslanja na neku vrstu stabilnosti na Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu.“
Puljić dodaje da nova američka sigurnosna strategija ne izaziva zabrinutost samo u regiji već i među evropskim saveznicima.
Različiti odnosi zemalja regije s američkom administracijom
Analizirajući odnose pojedinih zemalja Zapadnog Balkana s aktuelnom američkom administracijom, Puljić navodi različite pristupe i rezultate.
- Kosovo je napravilo nekoliko koraka o približavanju Trampovoj administraciji, Crna Gora također, dok je Srbija nazadovala.“
Preporuke za Bosnu i Hercegovinu
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Puljić prenosi preporuke Atlantic Councila koje se odnose na unutrašnje reforme i sposobnost države da realizira strateške projekte. „Bosna i Hercegovina bi također trebala, kaže Atlantic Council, unaprijediti vlastiti program i težiti unapređivanju velikih ustavnih reformi, te pokazati sposobnost dovršetka velikih infrastrukturnih projekata, recimo, Južne plinske interkonekcije.“
Lobiranje, propaganda i stvarni politički utjecaj
Puljić se također osvrnuo na rasprave koje se vode i na Senatskom pododboru za Evropu, posebno u kontekstu velikih infrastrukturnih projekata i energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu govori o političkom utjecaju i korupciji, ali i o lobiranju koje provode bh. zvaničnici u Vašingtonu, s posebnim fokusom na Željku Cvijanović. „Željka Cvijanović je ovdje u Vašingtonu najdalje otišla u vezi s lobiranjem.“
Puljić pritom pravi jasnu razliku između propagandnih aktivnosti i stvarnog političkog lobiranja.
- Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja zapravo odlično radi na propagandi, manje na lobiranju, dok je ovdje u Vašingtonu.“
Dodik, marginalni susreti i simbolika molitvenog doručka
Govoreći o Miloradu Dodiku, Puljić navodi da su njihovi sastanci u Vašingtonu često pogrešno predstavljeni kao politički relevantni, iako se u stvarnosti radi o kontaktima ograničenog značaja.
- Ono što je pomalo žalosno jeste to koliko ljudi i mediji nasjedaju na tu propagandu. Ona i Dodik su se sretali s marginalnim zakonodavcima u Kongresu.“
Puljić podsjeća da prisustvo molitvenom doručku samo po sebi ne nosi političku težinu, s obzirom na to da se radi o masovnom događaju s hiljadama učesnika iz cijelog svijeta.
