Najave novih poskupljenja stižu umjesto novogodišnji “čestitki” građanima. Iz Regulatorne komisije za energetiku RS saopćeno je da će cijena struje za građane i privredu u ovom entitetu od 1. februara biti skuplja za 10, odnosno 6 posto. 

Porasle su cijene mrežarine, što će u konačnici rezultirati rastom ukupnih računa za utrošenu električnu energiju.

Mjesečna potrošnja

Cijene struje u FBiH više su od 1. septembra, ovise od mjesečne potrošnje i podijeljene su u tri blok tarife, pa iz „Elektroprivrede BiH“ kažu da neće tražiti nova povećanja.

- Mi smo završili proces tarifiranja, koji je u primjeni od 1. septembra 2025. pa u ovom trenutku nemamo podnesenih zahtjeva prema regulatoru. Očekujemo da će tarife koje smo uveli dati rezultate u smislu racionalnijeg korištenja električne energije. S Fondom za zaštitu okoliša provodimo kampanju gdje želimo da ukažemo da smo veliki potrošači i da je moguće uraditi uštede – kazao je za “Avaz” generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić.

Danas će biti održana sjednica Skupštine EPBiH, na kojoj bi trebao biti usvojen plan poslovanja za period 2026. - 2028. godina. U ovom dokumentu, između ostalog, navedeno je da se krajem ove ili početkom 2026. godine očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi s cijenom mrežarine, te da bi on trebao biti u primjeni tokom iduće godine. Buljubašić tvrdi da se takva najava nalazila i u planu poslovanja za ovu godinu, ali da nije riječ o obavezi i da EPBiH, osim u slučaju nepredviđenih situacija, u 2026. neće pokretati nove tarifne postupke.

Cijena mrežarine

Zbog odluke Vijeća ministara BiH o uvođenju obaveznog markiranja tečnih naftnih goriva, očekuje se i rast cijena goriva. 

U cijenu litra bit će uključen trošak uvođenja posebnih hemijskih markera, što za cilj ima bolju kontrolu kvaliteta goriva i efikasniju naplatu poreza i akciza, ali će se troškovi od približno 0,02 KM po litru prenijeti na krajnje potrošače.

Prijedlog zakona

Od početka 2026. BiH će se naći i na udaru Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) pri izvozu u EU.

Dodatni troškovi zbog emisije ugljendioksida u proizvodnju struje mogli bi biti izbjegnuti usvajanjem zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim je predviđeno formiranje berze električne energije, uspostavljanje organiziranog tržišta i uspostavljanje unutrašnjeg sistema trgovine kvotama emisije CO2, čime bi se omogućilo da sredstva po osnovu taksi na CO2 u proizvodnji struje ostaju u BiH. Nakon usvajanja u Vijeću ministara, prijedlog zakona je u parlamentarnoj proceduri.

- Dobili bismo određene olakšice, da ta sredstva, koja moramo izdvajati za CBAM, bar ostanu u BiH. Još važnije je što bismo na taj način dobili pristup Modernizacijskom fondu EU, gdje imaju sredstva za izgradnju novih objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – kaže Buljubašić.

Povećanje cijene električne energije za stanovništvo i privredu logičan je epilog najava da će Vlada RS dati signal RERS-u da poveća cijene za sve korisnike, kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević.

- „Elektroprivreda BiH“ je ranije povećala cijenu električne energije i uvedeni su tarifni razredi. I od EPBiH, s početkom primjene CBAM-a, treba očekivati zahtjev za novim povećanjem cijena. Ovdje će još biti značajno s kojim gubitkom u poslovanju će ova kompanija završiti 2025. godinu. Obje elektroprivrede bit će suočene sa CBAM-om i taj udar će se preliti na stanovništvo i privredu, ako nas EU ne oslobodi primjene ove takse – kaže Bečarević.

Nakon što se godinama iz FBiH “s visine” komentiralo stanje u RS i ekonomska propast u koju je vode njene vlasti, sada vidimo usklađivanje pogrešnih politika u oba entiteta, smatra ekonomski analitičar Igor Gavran.

- Nije u stanju osigurati ni elementarne stvari, poput dovoljno uglja za termoelektrane. Najave novih poskupljenja struje su katastrofalni potezi, jer ionako previsoke troškove života i inflaciju dodatno povećavaju, kako direktno prema građanima, tako i posredno preko rasta troškova poslovanja privrede. Posebno bezobrazno je povećanje tzv. mrežarine, koja ne bi uopšte trebala ni postojati, jer nema nikakve veze s potrošnjom - ističe Gavran.