O rezultatima poslovanja u 2025. i najvećim ekonomskim izazovima i prioritetima u 2026. godini za „Avaz“ govori generalni direktor kompanije „Centrotrans“ i predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, Safudin Čengić.

Nakon više od 40 godina rada u kompaniji u kojoj je prošao put od fizičkog radnika do generalnog direktora, te 16 godina na čelu uprave „Centrotransa“, s 31. decembrom ističe njegov mandat, a poslove preuzima podmlađena uprava.

Obim poslovanja

Kako biste ocijenili 2025. godinu iz ugla kompanije „Centrotrans“? 

- Godinu 2025. mogu opisati kao stabilnu, ali zahtjevnu godinu u operativnom i regulatornom smislu. Tržište prijevoza putnika bilo je pod snažnim pritiscima - od rasta troškova rada i energije, preko regulatornih zahtjeva EU, do hroničnog nedostatka voznog kadra. Uprkos tome, „Centrotrans“ je očuvao obim poslovanja, zadržao finansijsku stabilnost i realizirao gotovo sve planirane investicije.

Prevezli smo više od 14 miliona putnika, ostvarili više od 56 miliona KM prihoda u osnovnoj djelatnosti i investirali preko sedam miliona KM u autobusnu flotu, energetsku infrastrukturu i digitalizaciju. Smatram da je u takvom okruženju zadržavanje rasta, kvaliteta i povjerenja putnika rezultat odgovornog upravljanja i dugoročne strategije.

Mlađim generacijama možda je nepoznat podatak da ste u firmi na čijem ste čelu prošli sve pozicije, od fizičkog radnika do direktora i akcionara. I da nikada niste bili u kreditu ili u minusu. Šta smatrate najvažnijim preduvjetima za lični, ali i uspjeh jedne kompanije?

- Uvjeren sam da se ni lični ni poslovni uspjeh ne grade na prečicama, već na radu, disciplini i jasnom sistemu vrijednosti. Proći sve faze unutar jedne kompanije daje vam, ne samo znanje, nego i osjećaj odgovornosti prema ljudima i sistemu kojem pripadate. Kada znate kako sistem funkcioniše iznutra, prirodno razvijete poštovanje prema svakom poslu i svakom čovjeku u njemu.

Za mene su ključni preduvjeti uspjeha pošten odnos prema poslu, strogo poštivanje zakona, finansijska disciplina i dugoročno planiranje. Kompanija mora živjeti od onoga što realno stvara, a ne od zaduživanja, improvizacije ili kratkoročnih rješenja. Paralelno s tim, mora postojati stalno ulaganje u ljude - njihovu sigurnost, znanje i dostojanstvo. Kada se gradi kultura povjerenja, odgovornosti i profesionalizma, tada se stvara organizacija koja može prevazići sve krize, prilagoditi se promjenama i trajati decenijama.

To je, po mom uvjerenju, temelj ličnog integriteta i dugoročnog uspjeha svake ozbiljne kompanije. S obzirom na to da moj mandat kao predsjednika Uprave „Centrotransa“ završava s 31. decembra 2025., na čijem sam čelu proveo 16 godina, a u samoj kompaniji i cijeli radni vijek s više od 40 godina – kada pogledam u retrospektivi, mogu samo biti ponosan. Za ovih 16 godina, „Centrotrans“ je uvijek bio u uzlaznoj putanji, a za očekivati je da tako i nastavi sa podmlađenom upravom.

Uz odluku o povećanju minimalne plaće, ove godine po prvi put imali smo i smanjenje stope doprinosa. S obzirom na ukupne fiskalne i parafiskalne namete, je li takva odluka dovoljna da amortizira udar na bh. ekonomiju?

- Podaci pokazuju da nije došlo do statistički značajnog smanjenja broja zaposlenih tokom tri mjeseca nakon promjene, što potvrđuje i Porezna uprava i Zavod za zapošljavanje. Moje lično iskustvo iz „Centrotransa“ pokazuje isto, nije bilo otpuštanja radnika. Svjestan sam da su manji poslodavci osjetili pritisak, ali većina se prilagodila, često uz pomoć državnih mjera, i nije bilo masovnih otpuštanja. Sve ukupno, zaključak je da povećanje minimalne plate, uz sistemski pristup i podršku, nije imalo negativan efekat na zaposlenost.

Političke odluke

Minimalna plaća u 2026. bit će uvećana na 1.027 KM. Je li to maksimum u ovom momentu?

- Imajući u vidu da je minimalna plata za 2025. godinu imala rast za više od 60 posto, nije se moglo očekivati da će u 2026 godini biti značajnijeg povećanja. Nakon pregovora predstavnika socijalnih partnera zaključeno je da se visina rasta minimalne plate utvrdi u skladu s ranije donesenom Metodologijom izračuna minimalne plate. Parametri koji se uzimaju su 50 posto stope inflacije i rasta bruto društvenog proizvoda što, na bazi raspoloživih podataka, daje rast minimalne plate od 2,7 posto.

Međutim, nezavisno od ovog procenta, značajan broj poslodavaca svojim radnicima će isplatiti znatno veće iznose plata. Dakle, iako je iznos od 1.027 KM trenutno najrealnija procjena, konačni iznos minimalne plate za 2026. bit će utvrđen tek nakon objave punih statističkih podataka, te bi mogao biti i nešto viši ako dodatni pokazatelji indiciraju snažniji rast.

Ono što je potrebno naglasiti je da rast plata mora pratiti rast produktivnosti i efikasnosti, a ne isključivo političke odluke. Ako se plata povećava brže nego što ekonomija generira novu vrijednost, to dugoročno dovodi do smanjenja konkurentnosti, sive ekonomije ili gubitka radnih mjesta. Zato je važno da se svaka buduća korekcija plaća veže za stvarne ekonomske pokazatelje.