U savremenom dobu, kada se većina plaćanja obavlja elektronskim putem, finansijski podaci su izloženiji nego ikada. Internet kupovina, čuvanje podataka o karticama u različitim aplikacijama i beskontaktno plaćanje znatno pojednostavljuju svakodnevni život, ali ujedno povećavaju rizik od prevara i krađe identiteta. 

Način zaštite 

Jedna Hrvatica se u to uvjerila na neprijatan način, a njeno iskustvo danas može poslužiti kao upozorenje drugima, uz korisne savjete kako da se na najbolji način zaštite.

- Prije sat vremena slučajno sam provjerila stanje računa na telefonu i primijetila da mi fali preko 1.500 €. Jučer i danas izvršeno je ukupno 17 transakcija sa oznakom “Apple.bill, Cork, IE”. Nemam iPhone niti bilo kakve Apple programe ili pretplate. Odmah sam pozvala banku i blokirali su karticu. Nijedna transakcija nije bila autorizovana (PIN-om ili otiskom prsta). Kada sam pitala zašto nisu reagovali na toliki broj transakcija, nisu znali da mi objasne - ispričala je.

Iz banke su joj objasnili da njen račun nije hakovan, već da su kompromitovani podaci sa kartice. Prema njihovim riječima, moguće je da je neko u nekom trenutku fotografisao karticu ili da su podaci uneseni na nesigurnom mjestu. Kartični sektor će pokušati da sprovede postupak povraćaja novca, takozvani chargeback.

Stručnjaci upozoravaju da oprez nije potreban samo na internetu, već i prilikom svakodnevne kupovine u prodavnicama – karticu ne treba držati tako da su vidljivi broj kartice i CVV kod.

Djevojka sumnja da je zloupotreba povezana sa Booking platformom, preko koje je 31. decembra rezervisala smeštaj. Nekoliko dana kasnije hotel ju je obavijestio da je bio hakovan, a Booking je o tome navodno saznao 5. januara, nakon čega je rezervacija otkazana. Ističe da kartice ne ostavlja na sumnjivim sajtovima i da Booking koristi više od deset godina bez ranijih problema.

Sve češće prevare 

Zbog sve češćih prevara u digitalnom plaćanju, stručnjaci savetuju dodatne mjere zaštite. Preporučuje se da se kartice na koje liježe plata ili veći iznosi novca ne koriste za online kupovinu, kao i da se koriste virtuelne ili jednokratne kartice, poput onih koje nude servisi kao što je Revolut. Na taj način se ograničava iznos koji može biti zloupotrijebljen, čime se značajno smanjuje potencijalna šteta.

Slična iskustva podijelili su i drugi korisnici na društvenim mrežama i forumima. Jedna žena navela je da je izgubila 3.500 eura zbog lažnih oglasa na Fejsbuku, ali joj je banka novac vratila nakon dva mjeseca. Drugi korisnici su opisali slučajeve u kojima su kartice kompromitovane prilikom plaćanja u hotelima, ali su sredstva relativno brzo vraćena.

Kako ističu iskusniji korisnici, ključni detalj u ovakvim situacijama jeste to da transakcije nisu autorizovane. Upravo to predstavlja najvažniji dokaz na osnovu kojeg banke, nakon interne istrage, najčešće vraćaju novac, obično u roku od oko dvije sedmice.