Pitanje radne snage u Federaciji BiH ovih dana je ponovo jako aktualizirano. Iz Udruženja poslodavaca u FBiH često izvještavaju o tome, i s obzirom na to da je to jedno od najvažnijih pitanja u vezi s poslovnim okruženjem, praktično se na dnevnoj osnovi radi na problematici radne snage. Potvrđuje to u intervjuu za „Dnevni avaz“ Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, navodeći da se te aktivnosti odvijaju u dva pravca.

Tako se, kaže, prvenstveno radi na osiguranju i angažiranju domaće radne snage.

- Alternativno, tamo gdje nije moguće osigurati domaću radnu snagu, poslodavci prate međunarodne trendove i uključuju se u procese radnih migracija kroz angažiranje stranih radnika, što je, možemo reći, tek na početku – govori Nenadić.

Pitanja rada i zapošljavanja

Šta se dešava na domaćem tržištu radne snage?

- Kao i u zemljama neposrednog okruženja, ali i šire, tako i kod nas pitanje radne snage je sve otvorenije i složenije. U BiH demografske promjene nam ne idu u prilog, nemamo još moderan školski sistem koji bi trebao da prati potrebe tržišta rada, nismo prilagodili i učinili operativnim propise i procedure za pitanja rada i zapošljavanja, nismo motivisali domaću radnu snagu da se više okreću domaćem tržištu umjesto da rješenja svog zapošljavanja iznalaze kroz rad u inozemstvu. Rješenja su da se što prije modernizuje radno zakonodavstvo, smanji birokracija, popravi infrastruktura i službe koje rade na posredovanju u zapošljavanju, da se mijenja pod hitno Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba na način da se napravi puno veća interakcija poslodavaca sa nezaposlenim, da nadležne službe postanu ozbiljan servis nezaposlenima da nađu posao, a poslodavcima da nađu radnike za svoje potrebe. Za ova pitanja vrlo je važno i pitanje digitalizacije procesa, redovnih provjera i posebno razdvajanja evidencija tražitelja posla od evidencija nezaposlenih osoba. Moramo puno raditi na modernizaciji ovih procesa i boljem uvezivanju između institucija vlasti, poslodavaca i radnika, jer samo takav odnos može donijeti rezultate.

Koliko radnika nedostaje za rad u realnom sektoru u FBiH?

- U realnom sektoru, prema našim procjenama, nedostaje oko 35.000 do 40.000 radnika, i to konkretno u oblasti industrijske proizvodnje, prerađivačke industrije, drvne, hemijske, metalske i tekstilne, građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, prevoza, usluga i drugim granama.

A koliko imamo raspoloživih radnika na tržištu radne snage?

- Na evidencijama nezaposlenih osoba nadležnih zavoda i službi u FBiH, trenutno je evidentiranih više od 250.000 nezaposlenih, ali u tome i jeste problem, to su samo evidencije i ti brojevi su u potpunosti kriva slika stanja. Svega 15 do 20 posto od ovih evidentiranih radnika danas je na raspolaganju za rad u realnom sektoru.

Ako je tako, gdje su onda radnici koji su evidentirani na tim službenim spiskovima?

- Većina je na evidencijama isključivo iz razloga ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu ili nekih od prava iz oblasti socijalnih prava nezaposlenih. Dio evidentiranih radi na crno, dio je u inozemstvu, bilo trajnije iseljen ili u radu u susjednim i drugim zemljama, na turističkim, odnosno sezonskim, poslovima i sl. Čak se i Republika Srpska bolje suočila sa ovim pitanjem, jer su nadležni organi u RS samo jednim administrativnim procesom na bazi izmjena zakona prije par godina, za tri puta smanjili evidencije nezaposlenih i sveli ih na broj od 51.000 danas evidentiranih takvih osoba, što puno više odgovara stanju, nego ovo što se dešava u FBiH sa više od 250.000 nezaposlenih.

Uključenost poslodavaca

Šta se može uraditi da se stanje promjeni?

- Poslodavci kroz saradnju sa vlastima i sindikatima rade prije svega na izmjenama radno-pravnog zakonodavstva i očekujemo promjene na ovom planu već do kraja godine. Također, insistiramo na izmjenama raspoloživih programa i projekata zapošljavanja, boljoj međusobnoj komunikaciji i boljoj uključenosti poslodavaca u kreiranju takvih programa i projekata, digitalizaciji procesa i uvezivanju radnika i poslodavaca.

Šta se dešava s uvozom stranih radnika, koliko je to važno pitanje?

- Poslodavci za svoje radne procese i realizaciju ugovora i narudžbi trebaju radnike. Kako god se to u javnosti pokušalo prikazati, domaći radnik je poželjniji i povoljniji za poslodavce iz bezbroj razloga i tek kada iscrpe sve raspoložive domaće kapacitete radne snage, poslodavci se okreću uvozu stranih radnika. Mi smo i na tom planu tek na početku procesa i rekao bih da jako kasnimo. Prošle godine je Hrvatska izdala oko 200.000 radnih dozvola, Slovenija oko 44.000, Srbija oko 55.000 , a Bosna i Hercegovina tek oko 5.700, od čega FBiH oko 3.190, a RS 2109. Dakle u FBiH i u čitavoj BiH strani radnici još čine tek oko 0,7 posto zaposlenih i ne predstavljaju nikakvu „prijetnju“ domaćoj radnoj snazi, a poslodavci ih mogu angažirati tek kada od nadležnih službi za zapošljavanje u BiH dobiju potvrde da na evidencijama nezaposlenih nema raspoloživih domaćih radnika. Ove godine broj odobrenih kvota za radne dozvole stranaca u BiH je tek oko 7.000, a zbog spornih i kompliciranih procedura, ni ovaj broj radnih dozvola neće biti iskorišten.