ENORMAN RAST

U Poljskoj će se uskoro živjeti bolje nego u Velikoj Britaniji: Kako je ova bivša socijalistička država toliko napredovala

BDP Poljske porastao za oko 19% od 2019. godine te da će po BDP-u po stanovniku do 2030. dostići Ujedinjeno Kraljevstvo

Varšava. Facebook

D. H.

18.10.2025

U posljednje vrijeme sve se češće može čuti tvrdnja da će Poljska do 2030. godine prestići Ujedinjeno Kraljevstvo po bogatstvu. Takve tvrdnje naročito šire populisti i desničari na društvenoj mreži X, ali one nisu daleko od istine.

Profil Inevitable West, koji se predstavlja kao branilac zapadnih vrijednosti i kulture, nedavno je na X-u objavio podatak da je BDP Poljske porastao za oko 19% od 2019. godine te da će po BDP-u po stanovniku do 2030. dostići Ujedinjeno Kraljevstvo.

U objavi je navedeno i „Socijalizam naspram slobodnotržišnog kapitalizma“, čime se očigledno sugeriše da je Velika Britanija primjer socijalizma, dok Poljska napreduje zahvaljujući slobodnom tržištu.

Usporedba podataka

Podaci o ekonomskim pokazateljima preuzeti su iz baze Svjetske banke. Kada je riječ o realnom BDP-u po stanovniku, prikazane vrijednosti izražene su u američkim dolarima po cijenama iz 2015. godine (što je standardna referentna godina koja omogućava upoređivanje između zemalja i kroz vrijeme, neutralizujući utjecaj inflacije).

Podaci pokazuju da Poljska ekonomski napreduje, ali da će joj za potpuno prestizanje Ujedinjenog Kraljevstva biti potrebna dugoročno održiva dinamika rasta i reformi. Nominalno gledano, poljski BDP po glavi stanovnika još je manji od polovine britanskog.

Poljska smanjuje jaz

BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći (PPP), koji mjeri stvarnu kupovnu moć stanovništva, pruža realniju sliku životnog standarda i bogatstva.

Prema podacima izraženim u stalnim međunarodnim dolarima po cijenama iz 2021. godine, poljski standard života brzo raste i jaz s Ujedinjenim Kraljevstvom se sužava. Poljski BDP po stanovniku prema PPP-u trenutno iznosi oko 86% britanskog.


BDP po glavu stanovnika Poljske u odnosu na Veliku Britaniju. Index.hr

BDP Velike Britanije u odnosu na Poljsku. Index.hr

Starmer i Tusk vjeruju da će Poljska prestići UK

Mogu li Poljaci uskoro živjeti bolje od Britanaca? Takvu mogućnost još je prije dvije i po godine, dok je bio lider opozicije, spomenuo Keir Starmer, sadašnji britanski premijer. Laburisti su tada tvrdili da bi prosječan Britanac mogao biti siromašniji od prosječnog Poljaka do 2030, te od stanovnika Rumunije i Mađarske do 2040. godine, pisao je Independent.

I Donald Tusk, poljski premijer, prošle godine je izjavio da će Poljaci do 2029. biti bogatiji od Britanaca. Iako nisu precizirali, jasno je da su i Tusk i Starmer govorili o pokazateljima koji se odnose na paritet kupovne moći.

„Razlika će se smanjivati“

Britanska ekonomska konsultantska kuća Cebr navodi da između dvije zemlje još postoji značajna ekonomska razlika kada se gleda realni BDP, ali da je PPP relevantnija mjera za poređenje životnog standarda.

Cebr predviđa da će se britanska ekonomija u periodu 2025–2029. širiti prosječnom stopom od 1,7%, dok će Poljska u istom periodu imati prosječan rast od 3,2%.

„Razlika u relativnom bogatstvu između dviju zemalja i dalje će se smanjivati, i ako Ujedinjeno Kraljevstvo ne riješi vlastite ekonomske probleme, uskoro bi Poljaci mogli zaista živjeti bolje od Britanaca“, navodi se u izvještaju.

Prema Cebr World Economic League Table (WELT), Poljska bi Ujedinjeno Kraljevstvo mogla prestići 2035. godine.

„12 od 17 poljskih regija već je bogatije od zapadnog Walesa“

Novinar Sunday Timesa Tom Calver ističe da Varšava ima BDP od 67.000 eura po glavi stanovnika, što je manje jedino od centralnog Londona. Dodaje da je 12 od 17 poljskih regija već bogatije od zapadnog Walesa, a poljski uspjeh pripisuje dugoročnom fokusu na reforme i tržišnu ekonomiju.

„Šok terapija“ i ekonomski rast

Nakon pada komunizma 1989. godine, poljsku tranziciju ka kapitalizmu predvodio je ministar finansija Leszek Balcerowicz uz pomoć američkog ekonomiste Jeffreyja Sachsa.

Njih dvojica su sproveli tzv. šok terapiju, koja je uključivala privatizaciju državnih preduzeća, uspostavljanje berze, tržišta kapitala i konvertibilne valute, ukidanje kontrole cijena i smanjenje subvencija, navodi Council on Foreign Relations.

Poljska je i najveći neto korisnik fondova EU. Od 2004. do kraja 2023. godine primila je skoro 246 milijardi eura, prema Gazeta SGH. Prema procjeni Poljskog instituta za ekonomiju, BDP zemlje je 40% veći nego što bi bio bez članstva u EU.

Poljska tako brzo smanjuje zaostatak za razvijenim zemljama zahvaljujući ekonomskoj konvergenciji, tj. procesu u kojem siromašnije zemlje brže rastu jer preuzimaju tehnologije i prakse razvijenijih ekonomija.

Ipak, poljski model ima slabosti — veliki dio rasta temelji se na evropskim fondovima, a zemlja se suočava s jednom od najnižih stopa nataliteta u Evropi, što dugoročno može ograničiti tržište rada i potencijal rasta.

UK je u problemima, ali nije „socijalistička ekonomija“

Ujedinjeno Kraljevstvo nipošto nije primjer „socijalističke ekonomije“, kako se tvrdi na X-u. Riječ je o klasičnoj tržišnoj ekonomiji, jednoj od najliberalnijih u Evropi.

Glavni problem UK-a je slab rast produktivnosti nakon finansijske krize 2008. godine.

BBC je još 2019. izvijestio da je produktivnost zabilježila najgori pad u pet godina. Prema istraživanju Resolution Foundationa, produktivnost rada porasla je za samo 5,9% između 2007. i 2024. godine — što je Financial Times opisao kao „bijedno“.

Stručnjaci ukazuju i na posljedice mjera štednje i Brexita, te preveliku zavisnost britanske ekonomije od finansijskog sektora.

UK ostaje razvijena ekonomija

Uprkos svim problemima, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje je jedna od najrazvijenijih ekonomija svijeta, sa snažnim institucionalnim, tehnološkim i investicionim kapacitetima koji mu omogućavaju oporavak i novi ciklus rasta.

Dok Velika Britanija prolazi kroz kompleksne ekonomske izazove, jasno je da se Poljska ubrzano približava zapadnoevropskim ekonomijama, pretvarajući se iz nekadašnjeg tranzicijskog tržišta u novu ekonomsku silu srednje Evrope.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.