Kina je od 2020. znatno povećala kapacitete za proizvodnju raketa, jačajući dominaciju u regiji i sposobnost odvraćanja američke vojske, pokazuje nova analiza CNN-a bazirana na satelitskim snimcima i dostupnim podacima.
Satelitske snimke otkrile su proširenja na više od 60 posto od 136 pogona za koje se smatra da proizvode rakete i druge projektile za kinesku vojsku. Riječ je o vojnim fabrikama, istraživačkim centrima i pogonima za testiranje. Od početka 2020. ukupno je zabilježeno proširenje površine tih objekata za dva miliona četvornih metara.
- Ovo je Kina koja se pozicionira kao globalna supersila. Nalazimo se u početnoj fazi nove utrke u naoružanju - ističe Vilijam Alberk, analitičar Pacifičkog foruma i bivši šef NATO-a za kontrolu naoružanja.
- Kina već sprinta i priprema se za maraton - dodao je. Predsjednik think-tanka Pacifički forum David Santoro smatra da je već u toku hladni rat na svim područjima, te upozorava na rizik da se situacija pretvori u otvoreni sukob.
Nuklearna testiranja
Od dolaska na vlast 2012. godine, kineski lider Si Đinping uložio je milijarde dolara u modernizaciju vojske. Izgradio je raketne snage (PLARF) s brzorastućim arsenalom nuklearnih i balističkih projektila. Si je za njih rekao da su "jezgra strateškog odvraćanja, strateški oslonac položaju zemlje kao velike sile i kamen temeljac na kojem se gradi nacionalna sigurnost". Kineska vojska najveća je na svijetu, s više od dva miliona aktivnih vojnika, navodi CNN.
Američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice sastao se s kineskim liderom Sijem. U pripremi za sastanak naredio je Pentagonu da nastavi nuklearna testiranja na "ravnopravnoj osnovi" s Kinom i Rusijom, što je značajno promijenilo višedesetljetnu američku politiku.
Peking i Moskva nisu provodili nuklearna eksplozivna testiranja više od 25 godina, ali Vašington pažljivo prati razvoj i testiranje naprednog oružja sposobnog za nošenje nuklearnih bojevih glava.
SAD i Rusija prvi
Kina povećava svoj nuklearni arsenal brže od bilo koje druge zemlje, za oko 100 bojevih glava godišnje od 2023., prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI). Ipak, SAD i Rusija i dalje kontroliraju 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala, prenosi CNN.
Kina je ove godine povećala vojni budžet za 7,2%, na oko 245 milijardi dolara. Četiri godine zaredom povećava vojnu potrošnju za više od 7 posto, dok stručnjaci smatraju da su stvarni izdaci znatno veći od zvaničnih brojki. Krajem septembra Wall Street Journal objavio je da je Pentagon od vojnih fabrika zatražio da udvostruče ili učetverostruče proizvodnju zbog niskih zaliha u slučaju sukoba s Kinom.
Krajem prošle godine nezavisni evropski think-tank CEPR procijenio je da Kina godišnje troši 541 milijardu dolara na vojsku, što iznosi 59 posto američke vojne potrošnje. Ako se gleda količina naoružanja, Kina je na 42 posto američkog nivoa. Procjene se razlikuju – od četvrtine američke potrošnje pa gotovo do pariteta. Ulaganja Kine u vojsku u proteklim godinama brzo su rasla, ali i SAD održava tempo.
