Broj izbjeglica u Engleskoj koja su beskućnici ili im prijeti beskućništvo upeterostručio se u posljednje četiri godine. Vladini podaci pokazuju skok s 3.560 takvih slučajeva u periodu 2021./22. na 19.310 u 2024./25. godini, piše BBC.
Humanitarne udruge tvrde da je porast "izravna posljedica" vladine politike.
Kao glavne razloge navode rok od 28 dana koji se daje novopriznatim izbjeglicama da napuste smještaj Ministarstva unutrašnjih poslova, uključujući hotele, te ubrzanu obradu zahtjeva za azil. Vlada je poručila da je "predana" pomaganju izbjeglicama u prijelazu iz azilantskog u vlastiti smještaj te da surađuje s lokalnim vlastima "kako bi ublažila rizik od beskućništva".
Ovi podaci dolaze u trenutku dok se vlada bori s preopterećenim sistemom azila i velikim brojem neriješenih zahtjeva i žalbi. Iako je obrada zahtjeva bila spora, a u jednom trenutku i potpuno zaustavljena, laburisti nastoje ubrzati donošenje odluka. To rezultira time da više ljudi dobiva izbjeglički status i traži mjesto za život.
Izbjeglica iz Sudana
Jedna od humanitarnih udruga koja pomaže izbjeglicama beskućnicima navodi da im se za pomoć najčešće javljaju mlade žene ispod 30 godina. Među njima je i Yusra (26), koja je stigla u Ujedinjeno Kraljevstvo malim čamcem nakon bijega od rata u Sudanu.
Ispričala je kako joj je cijela porodica ubijena prije dolaska. Pet mjeseci provela je u azilantskom hotelu koji financira vlada, no otkako joj je krajem avgusta odobren izbjeglički status, spava u šatoru na ulicama šireg Manchestera.
- Ponekad dođu pijani ljudi i pokušaju otvoriti šator, a ja počnem vrištati. Ne mogu zaspati do jutra - rekla je Yusra.
Prije nego što je morala napustiti smještaj, obratila se lokalnom vijeću, ali je kao odrasla osoba bez djece dobila nizak prioritet za socijalni stan. Yusra je za BBC izjavila da je pobjegla iz Sudana u potrazi za boljim životom, ali sada žali što je došla u Ujedinjeno Kraljevstvo, rekavši da je život "vrlo težak" otkako je postala beskućnica.
Problematičan rok
Nakon što tražitelj azila dobije izbjeglički status, ima 28 dana da se iseli iz smještaja koji financira vlada i pronađe vlastiti. U isto vrijeme mora naći posao ili podnijeti zahtjev za socijalnu pomoć. Međutim, kako navodi vlada, na prvu isplatu socijalne pomoći čeka se oko 35 dana. Zbog toga, upozoravaju udruge, mnoge izbjeglice ne uspiju osigurati smještaj ili primanja prije nego što im prestane azilantska podrška.
Prema najnovijim podacima, London i sjeverozapadna Engleska, uključujući Manchester i Liverpool, imaju najveći udio izbjeglica koje su beskućnici ili su u opasnosti da to postanu. Najoštriji porast zabilježen je u londonskoj općini Hillingdon, gdje je broj beskućničkih izbjegličkih kućanstava skočio sa 71 u 2021./22. na 2098 u 2024./25. godini. Razlog tome je blizina zračne luke Heathrow, zbog čega se na tom području smješta veći broj tražitelja azila.
U decembru je Državni ured za reviziju objavio poražavajuće izvješće o sistemu azila, zaključivši da je niz "kratkoročnih i reaktivnih" vladinih politika samo prenio probleme na drugo mjesto i povećao stopu beskućništva. Prošle godine laburistička vlada provela je pilot-projekt produženja roka za iseljenje s 28 na 56 dana, ali je on prekinut u septembru. Rok od 56 dana ipak je zadržan za ranjive grupe, poput trudnica i porodica s djecom.
Najnoviji podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je u godini do septembra 2025. azil zatražilo 110.000 ljudi, što je porast od 13 posto. U azilantskom smještaju bilo je 108.085 osoba, od čega više od 36.000 u hotelima, što vladu košta milijarde funti. Vlada se obavezala riješiti zaostatke u obradi zahtjeva, zatvoriti "svaki azilantski hotel" i smanjiti troškove.
