Švedska vlada sve više zagovara povratak na fizičke knjige, papir i olovku u školama, s ciljem da zaustavi pad pismenosti među učenicima. Ovaj zaokret dolazi nakon godina intenzivne digitalizacije obrazovanja, koja je Švedsku ranije činila jednim od najdigitalizovanijih obrazovnih sistema u Evropi.

U jednoj srednjoj školi u Nacki, blizu Štokholma (Stockholma), učenici sada češće koriste udžbenike i papirne materijale nego ranije, dok su digitalne platforme sve manje u upotrebi. Profesorima je čak preporučeno da štampaju nastavne materijale za časove.

Od digitalizacije do povratka knjigama

Prijenosni računari masovno su uvedeni u švedske škole krajem 2000-ih i početkom 2010-ih, a do 2015. godine većina učenika imala je vlastite uređaje. Godine 2019. uvedena je i obavezna upotreba tableta u predškolskim ustanovama.

Međutim, nova vlada od 2022. godine mijenja smjer obrazovne politike i nastoji smanjiti upotrebu ekrana u nastavi, posebno kod mlađe djece. Zvanični slogan reforme je „od ekrana do korica“.

Nove mjere i obrazovna reforma

Od 2025. predškolske ustanove više nisu obavezne koristiti digitalne alate, a planira se i zabrana mobilnih telefona u školama. Vlada ulaže i velika sredstva u štampane udžbenike, dok se novi nastavni plan baziran na knjigama očekuje do 2028. godine.

Prema riječima predstavnika vlade, čitanje iz knjiga i pisanje rukom pomaže boljem usvajanju znanja, koncentraciji i razvoju osnovnih vještina.

Pad rezultata i zabrinutost stručnjaka

Promjena pristupa dolazi nakon slabijih rezultata Švedske na PISA testovima, posebno u čitanju i matematici. Iako je zemlja i dalje iznad prosjeka OECD-a, zabilježen je pad u odnosu na ranije godine.

Neki stručnjaci smatraju da je problem u prekomjernoj upotrebi tehnologije bez jasne pedagoške svrhe, što dovodi do distrakcija i slabije pažnje učenika.

Kritike iz tehnološkog i poslovnog sektora

Tehnološke kompanije i obrazovni stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje digitalnog obrazovanja moglo ostaviti učenike nepripremljenima za tržište rada. Digitalne vještine smatraju se ključnim za buduće poslove, a procjene pokazuju da će većina radnih mjesta zahtijevati osnovno znanje tehnologije.

Postoje i bojazni da bi ovakav pristup mogao negativno uticati na tehnološki sektor i inovacije u zemlji.

Podijeljena mišljenja 

Dok jedni podržavaju povratak tradicionalnim metodama, drugi upozoravaju da bi isključivanje digitalnih alata moglo stvoriti novi "digitalni jaz“. Posebno se ističe pitanje uloge umjetne inteligencije u obrazovanju.

Učenici su također podijeljeni  jedni smatraju da digitalna tehnologija otežava koncentraciju, dok drugi vjeruju da je ona neizostavan dio savremenog obrazovanja.