Premijer Armenije Nikol Pašinjan (Pashinyan) izjavio je u ponedjeljak da je spreman lično pokrenuti ustavne promjene ukoliko Ustavni sud te zemlje ne odobri mirovni sporazum s Azerbejdžanom kada bude potpisan, javlja Anadolu.
U obraćanju na drugom međunarodnom forumu "Yerevan Dialogue", održanom u armenskoj prijestolnici, Pashinyan je rekao da Ustavni sud mora provjeriti da li mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, nakon potpisivanja, odgovara Ustavu zemlje.
- To nije opcija, to je obaveza - rekao je Pašinjan, naglašavajući da postoje dva moguća scenarija nakon toga, uključujući i to da Ustavni sud utvrdi da sporazum nije u skladu s Ustavom.
Sporazum iz avgusta
Pašinjan je naveo da je takav ishod malo vjerovatan prema mišljenju stručnjaka, posebno s obzirom na proces koji je uslijedio nakon sporazuma iz augusta prošle godine o regulisanju zajedničkog rada komisija za razgraničenje granica između dvije zemlje.
- Ali, sud je sud. U slučaju da Ustavni sud odluči da taj sporazum nije u skladu s našim Ustavom, suočit ćemo se s vrlo konkretnom situacijom o kojoj treba odlučiti - rekao je.
- Lično, moj stav je da bih pokrenuo ustavne promjene jer se ovaj mirovni proces i mirovni sporazum ne smiju propustiti. Trudit ćemo se i pokušati uvjeriti naše društvo da prihvati tu promjenu kako bismo postigli održiv i dugotrajan mir - rekao je Pašinjan.
Dodao je da, ukoliko Ustavni sud ocijeni da je sporazum u potpunosti usklađen s Ustavom Armenije, tada neće biti prepreka za njegovo ratificiranje u parlamentu.
Spor oko Karabaha
Odnosi između dvije bivše sovjetske republike napeti su još od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Karabah, teritoriju koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, kao i još sedam okolnih regija.
Azerbejdžan je povratio većinu teritorije tokom 44-dnevnog rata u jesen 2020. godine, koji je završen mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije, čime su otvoreni pregovori o normalizaciji i razgraničenju.
U septembru 2023. godine Azerbejdžan je uspostavio pun suverenitet nad Karabahom nakon što su se separatističke snage u toj regiji predale.
Iako su Baku i Jerevan u martu postigli saglasnost o mirovnom sporazumu, on još nije potpisan, a obje strane se međusobno optužuju za prekogranične napade.
