Institut za proučavanje rata iz Vašingtona (Institute for the Study of War – ISW) upozorava da visoki ruski zvaničnici, po svemu sudeći, vode koordinisanu kampanju prijetnji protiv Finske – susjedne članice NATO saveza – koristeći retoriku vrlo sličnu onoj kojom je Kremlj pravdao sveobuhvatnu invaziju Ukrajine 2022. godine.

ISW u svojoj analizi ističe da rastu zapadne bojazni kako Rusija ima teritorijalne ambicije koje prevazilaze Ukrajinu, te da bi mogla pokušati da se domogne teritorija država članica NATO-a, ukoliko procijeni da savez nije spreman ili sposoban da reaguje aktiviranjem člana 5, kojim se garantuje kolektivna odbrana. O tome piše Newsweek.

Iako ruska strana negira da teži sukobu s NATO-om ili da ima aspiracije prema teritorijama u bivšoj sovjetskoj sferi, Kremlj istovremeno optužuje Alijansu da se nalazi „u ratu s Rusijom“, s obzirom na obimnu vojnu pomoć koju pruža Ukrajini, koja se i dalje brani od ruske agresije.

Retorika identična onoj iz 2022.

- U posljednjim nedjeljama, visoki zvaničnici Kremlja pojačali su prijeteće izjave prema Finskoj, koristeći narative koji vrlo liče na ona lažna opravdanja invazije na Ukrajinu - navodi ISW u izvještaju objavljenom u četvrtak.

Organizacija procjenjuje da se radi o već poznatom obrascu: stvaranju informativnog okvira za moguću agresiju, što je Rusija već koristila kao pripremu za napad na Ukrajinu.

U tom kontekstu, ISW posebno ističe izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova (Sergey Lavrov), specijalnog izaslanika Sergeja Ivanova (Sergey Ivanov) i zamjenika predsjednika Odbora za međunarodne odnose Državne dume Alekseja Čepe (Aleksei Chepa).

Lavrov je, govoreći u četvrtak, optužio finsku vladu da se potpuno odrekla neutralnosti, tvrdeći da je revanšizam u toj zemlji „u doslovnom smislu“ u porastu. Podsjetimo, Finska je još 1917. godine proglasila nezavisnost od tadašnje Rusije.

Članstvo u NATO-u i historijski kontekst

Finska se priključila NATO savezu 2023. godine, kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine i rastuću prijetnju od ruskog ekspanzionizma. Inače, tokom Zimskog rata 1939. godine, ova nordijska država se uspješno branila od napada Sovjetskog Saveza.

Bivši ruski predsjednik i trenutni zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev (Dmitry Medvedev) takođe je optužio Finsku da se navodno priprema za napad na Rusiju nakon pristupanja NATO-u, prenosi Newsweek.

Član 5 i kolektivna odbrana

NATO savez, predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, garantuje članicama sigurnost kroz član 5 svog osnivačkog ugovora – prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez.

U petak je Estonija, takođe članica NATO-a, optužila Rusiju za narušavanje njenog vazdušnog prostora iznad Finskog zaliva. Kako je naveo Talin, tri ruska borbena aviona zadržala su se čak 12 minuta unutar estonskog vazdušnog prostora.

Kako prenosi Jutarnji, estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna (Margus Tsahkna) je izjavio: „Rusija je već četiri puta ove godine povrijedila naš vazdušni prostor, ali današnji upad s tri borbena aviona je dosad najsmjeliji. Rastuća agresivnost Moskve mora biti zaustavljena političkim i ekonomskim pritiskom.“

Ruske vlasti nisu odmah reagovale na ove optužbe. Prethodno su navodile da se tvrdnje o upadima njihovih letjelica u NATO prostor temelje na neutemeljenim informacijama.

Nedavno su napetosti dodatno porasle kada je 21 ruski dron ušao u vazdušni prostor Poljske, a potom i jedna ruska bespilotna letjelica prešla granicu Rumunije – obje članice NATO-a, navodi Jutarnji.