Iran je izveo raketni napad balističkim projektilima na britansku vojnu bazu na Ostrvima Čagos, što je dodatno pojačalo strahove da su glavni evropski gradovi sada u dometu mogućih napada ovog režima.<h2>Napad na bazu</h2>Dvije balističke rakete ispaljene su prema Dijego Garsiji, bazi u Indijskom okeanu koju zajednički koriste SAD i Velika Britanija, u noći između petka i subote.Ova značajna eskalacija neprijateljstava dogodila se samo nekoliko sati nakon što je Kir Starmer dao dozvolu Donaldu Trampu da koristi bombardere bazirane u Velikoj Britaniji za prijetnju prema Ormuskom moreuzu.Izvori su naveli da je jedna od raketa otkazala tokom leta, dok je druga presretnuta od strane američkog ratnog broda.<h2>Evropa u dometu</h2>Stručnjaci za odbranu ističu da je incident značajan jer označava prvi put da su rakete srednjeg dometa korištene u ovom konfliktu, odnosno rakete koje mogu preći znatno veće udaljenosti nego što se ranije smatralo da Iran posjeduje.Dijego Garsija nalazi se oko 3.800 kilometara od Irana, čime se dovodi u pitanje ranija tvrdnja režima da njegove balističke rakete mogu dosegnuti samo 2.000 kilometara.Stručnjaci upozoravaju da bi potvrda većeg dometa iranskih raketa značila da su i glavni gradovi Zapadne Evrope sada u njihovom dosegu.To uključuje i Pariz, koji je udaljen 4.198 kilometara od Teherana, dok se London nalazi na "ivici ranjivosti" na oko 4.435 kilometara.<h2>Upozorenja stručnjaka</h2>Ova uznemirujuća procjena dolazi u trenutku kada general Sir Ričard Barons upozorava da je moć Irana možda "serijski potcijenjena".Bivši šef snaga odgovarao je na pitanja da li je Tramp bio u pravu kada je rekao da Velika Britanija nije uradila dovoljno ili da su protivnici rata u pravu da je Velika Britanija uvučena u rat.- Oboje može biti tačno. Rat generalno ne prati scenario, a neprijatelj uvijek ima svoj glas, a u ovom slučaju taj glas ima Iran i on je serijski potcijenjen. Gdje smo sada ovaj konflikt i način na koji se razvija sada stavlja britanske interese i interese naših saveznika u rizik i potpuno ignorisanje više nije prihvatljivo, čak i ako su odluke na početku konflikta bile drugačije - rekao je Barons.General je dodao da Velika Britanija pomaže SAD-u u "primjeni vojne sile", naglašavajući da imaju obaveze prema njima i da su, iako se to možda na početku nije smatralo dobrom idejom, sada uključeni.Stručnjak za spoljne poslove Navaf Al-Tani također je reagovao na napade na Dijego Garsiju, tvrdeći da je dugo važeće mišljenje o iranskim raketnim sposobnostima "upravo srušeno".- Raketa koja je stigla do Dijego Garsije sugeriše domet od oko 4.000 kilometara, što prelazi srednji domet i ulazi u kategoriju raketa srednjeg dometa (IRBM). To je strateški skok jer 'Pariz dolazi u domet, London se približava ivici ranjivosti, zavisno od tačke lansiranja i tereta' - rekao je Al-Tani.<h2>Širi kontekst</h2>Iran je prije napada upozorio da je Kir Starmer stavio britanske živote "u opasnost" dopuštajući Trampu da koristi B-52 i druge avione sa RAF Fairford i Dijego Garsije za napade na iranske raketne lokacije.Petak navečer označio je početak treće sedmice konflikta i poklopio se s udarom američkih i izraelskih snaga na postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu, pri čemu nije došlo do curenja radioaktivnosti.Ministarstvo odbrane opisalo je iranske akcije protiv vojne baze kao "prijetnju" britanskim interesima, naglašavajući da RAF avioni i drugi britanski vojnici nastavljaju štititi osoblje u regionu.Dijego Garsija ima veliki strateški značaj za SAD i godinama se koristi kao polazna baza za operacije na Bliskom istoku, sa velikim aerodromom, skladištima goriva, radarima i dubokom lukom.SAD i Izrael tvrde da je glavni motiv vojnih akcija u Iranu sprječavanje razvoja nuklearnog oružja.Napadi Irana na Dijego Garsiju dolaze u trenutku rastuće zabrinutosti zbog uticaja na cijene nafte i gasa, izazvanog konfliktom između SAD-a, Izraela i Irana.

Iran je izveo raketni napad balističkim projektilima na britansku vojnu bazu

Stravična poruka Evropi: Iran lansirao projektil koji leti 4.000 kilometara

Golemi oblaci dima nadvili su se u subotu ujutro nad zračnom bazom Vahdati u zapadnom Iranu nakon niza snažnih udara na skladišta municije.

<blockquote class="twitter-tweet">Video footage shows massive clouds of smoke rising following a number of significant strikes Saturday morning by Israel and/or the United States against munition storage sites at or near Vahdati Air Base (4th Tactical Fighter Base), operated by both the Iranian Air Force and the… <a href="https://t.co/9wLjaYmrBD">pic.twitter.com/9wLjaYmrBD</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2035424343279177814?ref_src=twsrc%5Etfw">March 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Riječ je o četvrtoj taktičkoj lovačkoj bazi, smještenoj u blizini grada Dezfula u pokrajini Huzestan, koju zajednički koriste Iranska ratna avijacija i Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC).Snimke s mjesta događaja potvrđuju razmjere napada, za koje se vjeruje da su ih izveli Izrael i/ili Sjedinjene Države.

Snimke s mjesta događaja potvrđuju razmjere napada, za koje se vjeruje da su ih izveli Izrael i/ili Sjedinjene Države

Video / Razorni udari pogodili iransku bazu Vahdati

Izraelske odbrambene snage objavile su da su u okviru nedavnog vala napada na Iran izvele ciljani udar na strateško postrojenje za istraživanje i razvoj u Teheranu.&nbsp;Meta je univerzitet Malek-ashtar, koje djeluje pod iranskim Ministarstvom odbrane.Izraelska vojska tvrdi da to postrojenje, kako su naveli, "iranski teroristički režim" koristi za razvoj komponenti za nuklearno oružje.

Izraelska vojska tvrdi da to postrojenje, kako su naveli, "iranski teroristički režim" koristi za razvoj komponenti za nuklearno oružje

Izrael tvrdi: Napali smo iransko postrojenje za razvoj nuklearnog oružja

Dvadesetak osoba povrijeđeno je u današnjem napadu balističkim projektilom na Dimonu u južnom Izraelu, priopćila je izraelska hitna služba. Služba Magen David Adom putem Telegrama je izvijestila da njihovi bolničari pružaju pomoć desetogodišnjem dječaku i 40-godišnjoj ženi, koji su zadobili umjerene povrede od gelera. Pomoć se pruža i drugim povrijeđenima na mjestu napada.

Video / Iran balističkim projektilom gađao glavno nuklearno postrojenje Izraela

Dimona je grad u kojem se nalazi glavno nuklearno postrojenje Izraela. Postrojenje u Dimoni, izgrađeno šezdesetih godina prošlog stoljeća uz pomoć Francuske, smatra se ključnim za izraelsku politiku nuklearne dvosmislenosti, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/iran-napao-dimonu-tamo-se-kriva-tajni-nuklearni-program-star-vise-od-60-godina/2773765.aspx">Index</a>.Prema široko rasprostranjenim uvjerenjima, u postrojenju se proizvodi plutonij za neprijavljeni program nuklearnog oružja, čiji se arsenal procjenjuje na 80 do 400 bojnih glava.<h2>Koliki je izraelski nuklearni arsenal?</h2>Prema podacima Centra za kontrolu naoružanja i neširenje oružja te inicijative Nuclear Threat, procjenjuje se da Izrael ima najmanje 90 nuklearnih bojevih glava i dovoljno fisijskog materijala za proizvodnju još nekoliko stotina.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), UN-ovo nuklearno nadzorno tijelo, navodi da 30 zemalja ima kapacitet razviti nuklearno oružje, ali samo ih je devet za koje se zna da ga posjeduju. Prema podacima Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja, dobitnice Nobelove nagrade za mir, Izrael ima drugi najmanji arsenal među tih devet – manji ima samo Sjeverna Koreja.Stručnjaci ističu da Izrael može lansirati nuklearne bojeve glave iz borbenih aviona, podmornica ili preko balističkih raketa s kopna.<h2>Izrael nikad nije potpisao NPT</h2>Izrael je jedna od samo pet zemalja – uz Indiju, Pakistan, Sjevernu Koreju i Južni Sudan – koje nisu potpisale Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), međunarodni sporazum koji je stupio na snagu 1970. godine.Njime se države obvezuju na promicanje miroljubive uporabe nuklearne energije i sprečavanje širenja nuklearnog oružja. Iran je potpisnik tog ugovora, no Izrael i svjetske sile optužuju Teheran da ga krši nepotrebnim obogaćivanjem uranija do razine dovoljne za izradu nuklearnog oružja.Da bi pristupio NPT-u, Izrael bi morao odustati od svog nuklearnog arsenala.Ugovor priznaje samo pet država kao službene nuklearne sile: Veliku Britaniju, Kinu, Francusku, Rusiju i SAD – pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Sve su testirale nuklearno oružje prije 1967., godine koju ugovor određuje kao granicu za priznanje.<h2>Koliko dugo Izrael posjeduje nuklearno oružje?</h2>Historijski zapisi pokazuju da su izraelski čelnici još od osnutka države 1948., u sjeni Holokausta, nastojali razviti nuklearni arsenal kako bi osigurali preživljavanje zemlje.Izraelska komisija za atomsku energiju osnovana je 1952., a njen prvi predsjednik Ernst David Bergman izjavio je da bi nuklearna bomba jamčila "da nas više nikad neće voditi kao ovce na klanje", navodi Jevrejska virtualna enciklopedija.Istraživači vjeruju da je Izrael 1958. počeo graditi postrojenje za razvoj nuklearnog oružja u blizini Dimone. Degradirano izvješće američke obavještajne službe iz prosinca 1960., sastavljeno od strane Zajedničkog obavještajnog odbora za atomsku energiju, navodi da je projekt Dimona uključivao postrojenje za proizvodnju plutonija i da je projekt bio povezan s nuklearnim oružjem.Oko 1967. Izrael je u tajnosti razvio sposobnost proizvodnje nuklearnih eksploziva, prema podacima Udruge za kontrolu naoružanja. Do 1973. SAD je bio uvjeren da Izrael posjeduje nuklearno oružje.Izrael nije među zemljama koje uživaju zaštitu američkog nuklearnog kišobrana. Ta zaštita odvraća protivnike i potiče saveznike da sami ne razvijaju nuklearno oružje. Stručnjaci smatraju da činjenica da Izrael nije pod američkim nuklearnim kišobranom implicira neizrečeno priznanje da već ima vlastito nuklearno oružje.<h2>Je li Izrael ikad upotrijebio nuklearno oružje?</h2>Nije.Jevrejska virtualna enciklopedija navodi da je Izrael pripremio nuklearne bombe tijekom arapsko-izraelskih ratova 1967. i 1973., ali ih nije koristio. Tijekom posljednjih 50 godina pojavile su se glasine o testiranjima nuklearnog oružja u podzemnim postrojenjima, uključujući pustinju Negev.Najpoznatiji slučaj, i dalje predmet rasprava, zbio se u rujnu 1979., kada je američki satelit za detekciju nuklearnih eksplozija zabilježio dvostruki bljesak na području gdje se susreću Atlantski i Indijski ocean. Neki znanstvenici smatrali su da je bljesak posljedica nuklearnog testiranja – moguće izraelskog, južnoafričkog ili zajedničkog.Izrael je zanijekao bilo kakvu povezanost s tim događajem, poznatim kao Vela incident. Dnevnici tadašnjeg američkog predsjednika Džimija Kartera, objavljeni 2010., navode da je u Bijeloj kući tada prevladavalo "sve jače uvjerenje" da je Izrael testirao nuklearnu eksploziju blizu južnog vrha Afrike, no to nikada nije potvrđeno.<h2>Gdje Izrael razvija nuklearno oružje?</h2>Opće je uvjerenje da se izraelski nuklearni program provodi u postrojenju u Dimoni.Stručnjaci tvrde da inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju nikada nisu posjetili taj lokalitet i da ne postoji dogovor koji bi omogućio nadzor. Američki naučnici posjetili su Dimonu šezdesetih godina prošlog stoljeća i, na temelju ograničenih inspekcija, zaključili da je riječ o mirnodopskom programu. Od tada američki inspektori nisu više bili tamo.Neki stručnjaci vjeruju da Izrael gradi novi reaktor kako bi povećao nuklearne kapacitete. Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja navodi da Izrael vjerojatno nadograđuje postrojenje za proizvodnju plutonija, koji se može koristiti i u vojne i civilne svrhe, uključujući svemirske programe.Zbog tajnovitosti, Dimona je desetljećima simbol fascinacije i bijesa u vezi s izraelskim nuklearnim programom.Tijekom rijetkog javnog pojavljivanja na tom mjestu 2018., izraelski premijer Benjamin Netanjahu iskoristio je lokaciju kao kulisu za poruku neprijateljima: "Oni koji prijete da će nas izbrisati s karte – dovode u pitanje vlastitu sigurnost. U svakom slučaju, neće uspjeti u svom cilju."

Dimona je grad u kojem se nalazi glavno nuklearno postrojenje Izraela

Iran napao Dimonu, grad u kojem se krije tajni nuklearni program star više od 60 godina

Dvadesetak osoba povrijeđeno je u napadu balističkim projektilom na Dimonu, grad na jugu Izraela, saopćila je izraelska hitna služba.

<blockquote class="twitter-tweet">Very close footage of Iranian missile hitting Dimona tonight. <a href="https://t.co/k0eps71ROl">https://t.co/k0eps71ROl</a> <a href="https://t.co/sDso1Zqv3E">pic.twitter.com/sDso1Zqv3E</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2035401677440778367?ref_src=twsrc%5Etfw">March 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Služba Magen David Adom putem Telegrama je izvijestila da njihovi bolničari pružaju pomoć desetogodišnjem dječaku i 40-godišnjoj ženi, koji su zadobili umjerene povrede od gelera. Pomoć se pruža i drugim povrijeđenima na mjestu napada.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Iranian ballistic missile hits Dimona, Israel. <a href="https://t.co/DgScmx3anO">pic.twitter.com/DgScmx3anO</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2035400945132040649?ref_src=twsrc%5Etfw">March 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dimona je grad u kojem se nalazi glavno nuklearno postrojenje Izraela. Postrojenje u Dimoni, izgrađeno šezdesetih godina prošlog stoljeća uz pomoć Francuske, smatra se ključnim za izraelsku politiku nuklearne dvosmislenosti.

<blockquote class="twitter-tweet">More footage showing the impact of an Israeli ballistic missile in the southern Israeli city of Dimona. Israeli emergency services have said that ~20 people were lightly injured following the strike. Israel’s Home Front Command has said that they have dispatched search and rescue… <a href="https://t.co/8UVBNXlpC5">pic.twitter.com/8UVBNXlpC5</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2035410940795974134?ref_src=twsrc%5Etfw">March 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema široko rasprostranjenim uvjerenjima, u postrojenju se proizvodi plutonij za neprijavljeni program nuklearnog oružja, čiji se arsenal procjenjuje na 80 do 400 bojnih glava.

<blockquote class="twitter-tweet">Another very close footage of Iranian missile hit in Dimona tonight. <a href="https://t.co/xtl9Fu2txm">pic.twitter.com/xtl9Fu2txm</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2035408922496971239?ref_src=twsrc%5Etfw">March 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dvadesetak osoba povrijeđeno je u napadu balističkim projektilom na Dimonu

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost slanja više hiljada vojnika u Iran kako bi postigao svoje ratne ciljeve. Iako bi svaka kopnena operacija u Iranu predstavljala golem rizik, Tramp je navodno razmatra zbog rasta cijena energenata, pritiska unutar vlastite Republikanske stranke i sve većih nesuglasica sa saveznicima. Procjenjuje se da bi takva akcija mogla imati stratešku važnost za brzo privođenje rata kraju, izvijestio je NBC News pozivajući se na dva neimenovana američka zvaničnika, dva bivša zvaničnika te još jednu osobu upoznatu s planovima, piše NBC News.Prema tvrdnjama izvora, razmatra se nekoliko scenarija. Jedan predviđa osiguravanje Hormuškog moreuza tako što bi američke snage zauzele iranske luke ili otoke u Perzijskom zaljevu kako bi se minimalizirala prijetnja brodovima.Druge opcije uključuju specijalne operacije za zapljenu preostalih iranskih zaliha obogaćenog uranija te vojno preuzimanje ključnih naftnih postrojenja. Cilj potonjeg bio bi prekinuti izvore finansiranja vladajućem režimu i prisiliti ga na ustupke.Izvori za NBC News tvrde da nijedna od opcija ne podrazumijeva slanje golemog broja vojnika, kao što je bio slučaj u Iraku i Afganistanu.Veličina i trajanje misije ovisili bi o vrsti operacije za koju se Tramp odluči. Scenariji se kreću od akcije nekoliko stotina komandosa koja bi trajala svega par sati, slično operaciji otmice venezuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, do angažmana više tisuća vojnika koji bi u Iranu ostali nekoliko sedmica.

Procjenjuje se da bi takva akcija mogla imati stratešku važnost za brzo privođenje rata kraju, izvijestio je NBC News

Tramp razmatra tri scenarija za kopnenu operaciju

Nakon vijesti da je u 81. godini preminuo Robert Miler, bivši direktor FBI-ja i specijalni savjetnik koji je vodio istragu o miješanju Moskve u američke izbore 2016. godine, oglasio se američki predsjednik Donald Tramp, porukom koja je izazvala šok u javnosti.

Donald Tramp je napisao: "Rober Miler je upravo umro. Dobro je, drago mi je da je mrtav. Više ne može da povređuje nevine ljude! Predsjednik Donald J. Tramp."

Preminuo bivši direktor FBI-ja Robert Miler


Poruka je objavljena na njegovom nalogu na društvenoj mreži Truth Social.

Poruka je objavljena na njegovom nalogu na društvenoj mreži Truth Social

Tramp se oglasio nakon vijesti da je preminuo Robert Miler: "Dobro je, drago mi je da je mrtav"

Kako javljaju strani mediji, Robert Miler, bivši specijalni savjetnik u Ministarstvu pravde koji je prethodno služio kao direktor FBI-ja, preminuo je u 81. godini.Prema podsjećanju Huffington Post, Miler je kao advokat služio kao specijalni savjetnik koji je sproveo istragu o ruskom miješanju u izbore 2016. godine.Donald Tramp je od samog početka tvrdio da je istraga bila politički "lov na vještice".

Miler je kao advokat služio kao specijalni savjetnik koji je sproveo istragu o ruskom miješanju u izbore 2016. godine

Iranski parlament priprema zakon kojim bi se brodovima naplaćivala naknada za siguran prolazak kroz Hormuški moreuz, koji je trenutno većim dijelom blokiran i čije ograničenje utječe na svjetsko gospodarstvo.Poluslužbena novinska agencija ISNA izvijestila je u subotu, pozivajući se na člana parlamentarnog odbora za gospodarstvo, da je pripremljen nacrt zakona o naplati prolaska plovilima kroz taj strateški moreuz.Said Rahmatzadeh, član spomenutog odbora, izjavio je da je uvođenje naknada za prolazak moreuzima "uobičajena praksa na mnogim važnim pomorskim pravcima diljem svijeta". Prema njegovim riječima, ta bi mjera mogla pomoći u povećanju iranskih prihoda te poboljšati sigurnost plovidbe i usluge duž plovnog puta.Iran je 2. marta najavio ograničenja plovidbe kroz moreuz kao odgovor na američko-izraelske napade, upozorivši da bi mogao gađati brodove koji pokušaju proći bez prethodne koordinacije.Američko-izraelski napadi na Iran započeli su 28. februara, nakon čega je Teheran uzvratio opetovanim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su smješteni američki vojni kapaciteti.

Pripremljen nacrt zakona o naplati prolaska plovilima kroz taj strateški moreuz

Iran planira naplaćivati prolazak kroz Hormuški moreuz

Sjedinjene Američke Države potiskuju Rusiju sa svih globalnih energetskih tržišta, izjavio je u subotu ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.Govoreći za ruske medije, Lavrov je rekao da je SAD zvanično poručio da je spreman štititi svoju dobrobit svim sredstvima, od pučeva i otmica do atentata na lidere država čijim prirodnim resursima teže.- Pogledajte šta se sada dešava. SAD je zvanično rekao da ne prima naređenja ni od koga. Brine ih samo njihova vlastita dobrobit. Spremne su da je brane svim sredstvima - pučevima, otmicama ili ubistvima lidera zemalja koje posjeduju prirodne resurse koji su Amerikancima potrebni - rekao je.Lavrov je naveo da SAD, tokom vojnih operacija u Venecueli i Iranu, nije skrivao da je njihov motiv nafta.- Imaju doktrinu dominacije na globalnim energetskim tržištima. Sankcije su uvedene protiv (ruskih naftnih kompanija) Lukoila i Rosnefta. To su prve velike sankcije administracije Donalda Trampa, a ne naslijeđe (bivšeg predsjednika Džoa) Bajdena - rekao je.<h2>Potiskivanje s tržišta</h2>Dodao je da SAD pozdravlja potiskivanje Rusije s evropskih energetskih tržišta te da se Moskva sada istiskuje i iz Srbije.- To je doprinos Amerikanaca. Džo Bajden je to započeo, a Donald Trump završava. Ovo je otvorena težnja ka energetskoj dominaciji širom svijeta, u svim regionima - kazao je.Rusija se, kako je rekao, potiskuje sa svih globalnih energetskih tržišta do te mjere da bi joj na kraju mogla ostati samo vlastita teritorija za razvoj energetskog sektora, nakon čega bi, tvrdi Lavrov, Amerikanci došli i ponudili saradnju.- Ali ako smo spremni da realizujemo obostrano korisne projekte na našoj teritoriji i pružimo Amerikancima ono što ih zanima, uz uvažavanje naših interesa, onda i oni moraju uzeti u obzir naše. Za sada to ne vidimo - rekao je.<h2>Globalni poredak</h2>Osvrćući se na globalni poredak, Lavrov je kazao da svijet ulazi u fazu koja ga vraća u vrijeme prije međunarodnih sporazuma.- Nema međunarodnog prava, nema Versajskog sistema, nema Jaltskog sistema - ničega. Svijet u kojem sila određuje pravo. A mi, kao što znate iz riječi poznatog lika iz poznatog filma, vjerujemo da Bog nije u sili, već u istini - rekao je.Lavrov je povratak u vrijeme bez jasnih okvira međunarodnih odnosa opisao kao neobičan, dodajući: "Otvoreno je rečeno da interesi Sjedinjenih Američkih Država imaju prednost nad svim međunarodnim sporazumima."Također je kritikovao SAD i Izrael zbog krize na Bliskom istoku, ocijenivši da će posljedice njihovih poteza imati dugotrajne reperkusije.Prema njegovim riječima, Evropa pokušava učvrstiti neokolonijalizam u svijetu, podsjećajući da je nekada dominirala svijetom tokom kolonijalizma i ropstva.- I dalje želi živjeti na račun drugih i svima diktirati. Arogancija i prezir prema svima drugima, izvinite na izrazu, izbijaju iz današnjih evropskih političara kada počnu držati lekcije - rekao je.Na pitanje o saveznicima Rusije, Lavrov je rekao da su još od vremena Ruskog Carstva njeni najbolji saveznici vojska i mornarica.- Još od vremena Ruskog Carstva razumijemo da Rusija ima samo dva saveznika - vojsku i mornaricu. Sada se tome pridružuju i vazdušno-svemirske snage. Imamo i nove jedinice bespilotnih letjelica. Tako ćemo imati još više saveznika - zaključio je.

Optužio je SAD za korištenje "pučeva, otmica i atentata kako bi osigurao energetske resurse"

Lavrov: SAD sada istiskuje Moskvu i iz Srbije

Tri sedmice od početka rata, iranski režim šalje signale da vjeruje u svoju pobjedu i da je u poziciji Vašingtonu nametnuti nagodbu koja bi zacementirala dominaciju Teherana nad bliskoistočnim energentima u desetljećima koja dolaze, piše Wall Street Journal.Takav bi se stav, međutim, mogao pokazati kao opasno pogrešna procjena odlučnosti predsjednika Trampa ili sposobnosti Izraela da zada strateške udarce preživjelom vodstvu i vojnim kapacitetima Islamske Republike.Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu davali su proturječne izjave o trajanju rata, pokušavajući istovremeno umiriti tržišta i držati Teheran u neizvjesnosti. Dok je Netanjahu u četvrtak izjavio da će rat završiti "puno brže nego što ljudi misle", Tramp je ovog tjedna poručio da će SAD okončati sukob u "bliskoj budućnosti", iako je Pentagon istovremeno slao tisuće dodatnih marinaca na Bliski istok.<h2>Iran vjeruje da vrijeme radi za njega</h2>Problem je u tome što i Iran ima pravo glasa o tome kada će oružje utihnuti - a za sada se čini da vjeruje kako vrijeme radi za njega. Unatoč optimističnim američkim i izraelskim izvještajma o uništavanju lansera i zaliha projektila, Iran je zadržao sposobnost da svakodnevno ispaljuje desetke balističkih projektila i znatno veći broj dronova diljem Bliskog istoka.Stopa napada posljednjih se dana čak i pojačala u usporedbi sa stanjem prije desetak dana. Iranski udari ove su sedmice nanijeli katastrofalnu štetu ključnim energetskim postrojenjima u Kataru, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok iranski izvoz nafte i dalje cvjeta.Plovidba Hormuškim moreuzom, ključnim prolazom u Perzijskom zaljevu, moguća je samo uz iransko dopuštenje. U međuvremenu, rast cijena nafte i plina uzrokuje sve veću štetu gospodarstvima diljem svijeta i stvara pritisak na Trampa da okonča rat koji je 28. februara započeo očekujući brzu pobjedu.<h2>Visoki zahtjevi Teherana</h2>"Iranci nisu spremni okončati rat jer su naučili važnu lekciju - da relativno lako i jeftino mogu prouzročiti golemu štetu i kaos. Sada žele da tu lekciju nauči i cijeli svijet", izjavila je Dina Esfandiary, analitičarka za Iran i autorica knjige o iranskim vanjskim odnosima. Svjestan svoje moći, Teheran je obećao da će pristati na prekid vatre samo ako Washington i zaljevske države plate visoku cijenu.Glasnogovornik Odbora za vanjske poslove i obranu iranskog parlamenta, Ebrahim Rezaei, rekao je nakon sastanka s vojnim zapovjednicima u petak da razgovori sa SAD-om nisu na dnevnom redu jer se Teheran "fokusira na kažnjavanje agresora". Drugi iranski čelnici bili su jednako trijumfalni, a ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi opisao je Iran kao novi Vijetnam za Sjedinjene Države.Uvjeti koje su iranski čelnici posljednjih dana postavili za okončanje rata uključuju goleme ratne odštete od SAD-a i njegovih saveznika te protjerivanje američkih vojnih snaga iz regije. Također su pozvali na pretvaranje Hormuškog tjesnaca - međunarodnog plovnog puta gdje je slobodna plovidba zajamčena međunarodnim pravom - u iransku naplatnu postaju koja bi kontrolirala trećinu svjetske sirove nafte koja se prevozi morem.- Iran planira uspostaviti 'novi status' za Hormuški moreuz prema kojem bi svaki brod koji prolazi morao Teheranu platiti naknadu za tu povlasticu -&nbsp; izjavio je za novinsku agenciju Mehr Mohamad Mokber, član Vijeća za svrsishodnost i savjetnik vrhovnog vođe za ekonomska pitanja.&nbsp;- Iran će se iz sankcionirane zemlje pretvoriti u osnaženu silu u regiji i svijetu. Sankcionirat ćemo one arogantne sile koje teže dominaciji - dodao je.<h2>Američki odgovor</h2>Takva retorika možda podcjenjuje odlučnost Vašingtona.&nbsp;- Takva je bahatost opasna jer nisu dovoljno pametni da shvate kako im predsjednik Tramp nikada neće dopustiti pobjedu. Ne razumiju koliko je daleko spreman ići - rekao je Džejson Grinblat, koji je u prvoj Trampovoj administraciji bio posebni izaslanik Bijele kuće za Bliski istok.&nbsp;- Cijena bi mogla biti golema, ali cijena ignoriranja ovog problema bila bi višestruko veća kroz mnogo, mnogo godina.Teško je zamisliti da bi SAD ili zaljevske države prihvatile takav aranžman. Tramp je više puta obećao ponovno otvoriti Hormuški moreuz, silom ako bude potrebno, i naredio je slanje ekspedicijskih jedinica marinaca na Bliski istok.Američki napor da osigura plovne putove kroz Hormuški moreuz bio bi "jednostavan vojni manevar" s "vrlo malo rizika", rekao je Tramp u petak u objavi na društvenoj mreži Truth Social, kritizirajući europske saveznike zbog odbijanja da se pridruže misiji.

Tri sedmice od početka rata, iranski režim šalje signale da vjeruje u svoju pobjedu i da je u poziciji Vašingtonu nametnuti nagodbu

Wall Street Journal: Iran je uvjeren da pobjeđuje, ima tri uvjeta za kraj rata

Neimenovani iranski izvor zaprijetio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu "iznenađenjem" ako pošalje američke vojnike na otok Harg, reagirajući na napise da SAD razmatra okupaciju ili blokadu tog otoka.- Ako terorist Tramp napravi tu pogrešku, čeka ga takvo iznenađenje da neće uspjeti ni iznijeti lijesove svojih vojnika s našeg tla - navodno je rekao izvor za iransku državnu novinsku agenciju Tasnim.<h2>Strateški važan otok</h2>Prijetnje dolaze u vrijeme pojačanih napetosti. Iran je od početka rata više puta upućivao prijetnje SAD-u i Izraelu te pokretao osvetničke napade diljem Bliskog istoka. Prošlog tjedna Sjedinjene Američke Države bombardirale su vojne objekte na otoku Harg, preko kojeg se odvija 90 posto iranskog izvoza nafte, ali su se suzdržale od napada na njegovu naftnu infrastrukturu.Tasnim piše da je Iran zaprijetio da će ugroziti plovidbu u moreuzu Bab el-Mandeb ako SAD izvedu "vojni napad" na Harg, pri čemu se misli na kopnenu operaciju, s obzirom na to da su američke snage već izvodile zračne udare na otok.Moreuz Bab el-Mandeb nalazi se između Jemena na Arapskom poluotoku i afričkih država Džibutija i Eritreje, na ulazu u Crveno more. Povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i dalje s Indijskim oceanom, čineći ga jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu.Prijetnja je znakovita jer jemenski Huti, koje je Iran ranije koristio kao glavne izvršitelje svoje strategije za ugrožavanje plovidbe u moreuzu i Crvenom moru, još nisu ušli u sukob, navodi Tasnim pozivajući se na iranske dužnosnike.<h2>Zašto je Harg toliko važan?</h2>Važnost otoka Harg leži u njegovoj središnjoj ulozi u iranskom izvoznom sistemu. Preko ovog otoka, smještenog u sjevernom Perzijskom zaljevu, Iran izvozi oko 90 posto svoje sirove nafte, uglavnom prema Kini i drugim azijskim tržištima.Iako je relativno malen – dug osam, a širok između četiri i pet kilometara – na otoku se nalazi opsežna infrastruktura, uključujući skladišne spremnike, cjevovode i terminale za utovar. Naftovodi s nekih od najvećih iranskih naftnih polja spajaju se upravo ondje prije nego što se sirova nafta ukrca na tankere.Izvoz nafte ključan je izvor prihoda za iransku vladu, što otok Harg čini vitalnom gospodarskom imovinom.<h2>Globalne ekonomske posljedice</h2>Analitičari procjenjuju da bi napad na izvozne terminale otoka Harg mogao s globalnog tržišta ukloniti 1,5 do 2 miliona barela nafte dnevno. To bi predstavljalo oko 3 do 4 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom, smatra Roukaya Ibrahim, strateginja za sirovine u investicijskoj kompaniji BCA.Posebno su izložena azijska gospodarstva, uključujući Kinu, koja se uvelike oslanjaju na isporuke nafte s Bliskog istoka.&nbsp;- Napad na naftnu infrastrukturu otoka Harg ne samo da bi naštetio iranskom izvoznom kapacitetu, već bi i povećao rizik od širih napada na regionalnu energetsku infrastrukturu - rekla je Ibrahim.Dodala je da bi takva eskalacija mogla podići cijene nafte prema 120 dolara po barelu. Od početka rata, cijene sirove nafte Brent porasle su za 42 posto, a WTI za 47 posto, ističe Džim Rid, globalni voditelj makroistraživanja u Deutsche Banku.<h2>Rizik od šire odmazde</h2>Analitičari upozoravaju da najveći rizik leži u mogućoj eskalaciji sukoba koja bi bila usmjerena na energetsku infrastrukturu diljem regije. Potencijalne mete mogli bi biti i naftovodi izgrađeni kako bi zaobišli Hormuški moreuz.- Posebno bi značajan udarac predstavljali napadi na saudijski naftovod Istok-Zapad i naftovod Abu Dabija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji se oba koriste za preusmjeravanje nafte u slučaju zatvaranja Hormuškog moreuza - objasnila je Ibrahim.Istraživački tim JPMorgana također je zaključio da bi napad na otok Harg vjerojatno izazvao odmazdu u Hormuškom tjesnacu ili napade na velika regionalna energetska postrojenja.Pritom su istaknuli nekoliko strateški važnih naftnih čvorišta koja bi mogla biti ugrožena, uključujući saudijsku Ras Tanuru, postrojenje za preradu Abqaiq i Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Poremećaj u radu bilo kojeg od ovih postrojenja dodatno bi zaoštrio situaciju s opskrbom naftom na globalnoj razini.

Neimenovani iranski izvor zaprijetio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu "iznenađenjem" ako pošalje američke vojnike na otok Harg

Iran: "Ako terorist Tramp napravi tu pogrešku, neće uspjeti ni iznijeti lijesove svojih vojnika s našeg tla"

Američki predsjednik Donald Tramp uputio je ultimatum demokratama, prijeteći da će rasporediti agente Imigracijske i carinske službe (ICE) na aerodromima ako se ne postigne sporazum o sigurnosti. U svojoj izjavi posebno je istakao imigrante iz Somalije i optužio demokratske zvaničnike u&nbsp; Minesoti za uništavanje te savezne države.

- Ako radikalno lijevi demokrati odmah ne potpišu sporazum da naša zemlja, a posebno naši aerodromi, ponovo budu slobodni i sigurni, premjestit ću naše briljantne i domoljubne agente ICE-a na aerodrome gdje će provoditi sigurnosne mjere kakve niko nikada prije nije vidio. To uključuje trenutačno hapšenje svih nezakonitih imigranata koji su ušli u našu zemlju, s jakim naglaskom na one iz Somalije, koji su potpuno uništili, uz odobrenje korumpiranog guvernera, glavnog državnog odvjetnika i kongresnice Ilhan Omar, nekad veliku državu Minesotu.Tramp je dodao: "Radujem se što ću vidjeti ICE na djelu na našim aerodromima. Učinimo Ameriku ponovo velikom."

Premjestit ću naše briljantne i domoljubne agente ICE-a na aerodrome gdje će provoditi sigurnosne mjere kakve niko nikada prije nije vidio, rekao je

Tramp postavio ultimatum: Ako radikalno lijevi demokrati ne potpišu sporazum, ICE će hapsiti po aerodromima

Izraelska vojska saopćila je u subotu da je izvela zračne napade na lokacije za proizvodnju balističkih projektila koje pripadaju Iranskoj revolucionarnoj gardi (IRGC) u glavnom gradu Teheranu, usred kontinuiranih američko-izraelskih napada na Iran.

<blockquote class="twitter-tweet">The Israel Defense Force released footage showing strikes against Iranian ballistic missile facilities and personnel actively working to conduct launches against Israel, U.S. bases and infrastructure in the region, and Gulf nations. <a href="https://t.co/cdOdTgbRfi">pic.twitter.com/cdOdTgbRfi</a>&mdash; OSINTdefender (@sentdefender) <a href="https://twitter.com/sentdefender/status/2035379269606461903?ref_src=twsrc%5Etfw">March 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U saopćenju, vojska je navela da je njena ratna avijacija izvela opsežnu seriju udara u Teheranu, ciljajući objekte koji se koriste za proizvodnju balističkih projektila.Navodi se da je među pogođenim lokacijama bio centralni kompleks IRGC-a koji se koristi za proizvodnju i razvoj komponenti balističkih projektila.U saopćenju se dodaje da su napadi također ciljali kompleks koji pripada Ministarstvu odbrane, odgovoran za proizvodnju goriva za projektile.Vojska je također tvrdila da je pogodila više sistema protuzračne odbrane koje pripadaju iranskom režimu, a koji su bili raspoređeni širom Teherana.Američko-izraelski napadi na Iran počeli su 28. februara, a Teheran je odgovorio ponovljenim napadima dronovima i projektilima usmjerenim na Izrael i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne snage.

Navodi se da je među pogođenim lokacijama bio centralni kompleks IRGC-a koji se koristi za proizvodnju i razvoj komponenti balističkih projektila

Izraelska vojska objavila snimke napada na tvornicu balističkih projektila u Teheranu


Ured za kontrolu strane imovine, koji djeluje u okviru američkog Ministarstva finansija, stavio je na listu sankcija ukupno 25 pojedinaca i kompanija zbog njihovih veza s Hezbolahom i Rusijom, uključujući i kompaniju za preprodaju telekomunikacijskih usluga Calllync, sa sjedištem u Celju.Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a dodao je 16 kompanija na listu pojedinaca i poslovnih subjekata koje predvodi finansijer Hezbolaha i bivši službenik za javne investicije Ala Hasan Hamieh, navodi se na web stranici Ministarstva finansija SAD-a.- Ala Hamieh nadgleda mrežu kompanija kojima upravljaju članovi porodice i bliski saradnici, a koje peru novac i prikupljaju sredstva za Hezbolah. Ove osobe i kompanije, sa sjedištem u Libanu, Siriji, Poljskoj, Sloveniji, Kataru i Kanadi, bile su uključene u brojne ekonomske projekte i vjeruje se da su omogućile preusmjeravanje više od 100 miliona dolara od 2020. godine. Mreža predstavlja ključni izvor finansiranja Hezbolaha, koji nastavlja s nasiljem uprkos pozivima na razoružanje - prenosi slovenački 24ur.Američki ministar finansija Skot Besent kaže da je "Iran glava zmije kada je u pitanju globalni terorizam, a njegovi posrednici poput Hezbolaha provode Teheranovu misiju sijanja haosa i uništenja izvan njegovih granica."- Hezbolah nastavlja preusmjeravati sredstva koja s pravom pripadaju libanonskom narodu kako bi finansirao svoje terorističke operacije. Ova akcija cilja ključne igrače u njegovoj globalnoj finansijskoj mreži koji podržavaju njegove militantne aktivnosti - dodao je.U slovenačkom registru preduzeća navodi se da je vlasnik kompanije Calllync Telekomunikacijske Storitve doo, sa sjedištem u Celju, Hašem Baha Adin, sa registrovanom adresom u Bejrutu. Prema podacima na web stranici Company Wall, kompanija je u 2024. godini ostvarila prihod od 5,6 miliona eura i ima samo jednog zaposlenog.On nema bankovni račun u Sloveniji od februara. Hashema američko Ministarstvo finansija opisuje kao sirijskog brokera oružja koji sarađuje sa finansijskom mrežom Hezbolaha i drugim već sankcionisanim osobama.

Mreža predstavlja ključni izvor finansiranja Hezbolaha, koji nastavlja s nasiljem uprkos pozivima na razoružanje, prenosi slovenački 24ur

SAD uvele sankcije firmi u Sloveniji zbog navodnih veza s Hezbolahom

Jedinice protuzračne odbrane Korpusa iranske revolucionarne garde saopćile su da su danas u 03:45 sati po lokalnom vremenu u centralnom iranskom zračnom prostoru pogodile treći neprijateljski F-16 borbeni avion tokom aktuelnog sukoba.U saopćenju Ureda za odnose s javnošću Islamske revolucionarne garde (IRGC) navodi se da je protuzračna raketa pogodila još jedan neprijateljski borbeni avion u centralnom dijelu iranskog zračnog prostora.Prema istom izvoru, riječ je o trećem F-16 borbenom avionu koji pripada neprijatelju, a cilj je pogođen u 03:45 sati po lokalnom vremenu. Avion je, kako se navodi, gađan naprednim sistemima protuzračne odbrane kojima upravljaju Vazdušno-svemirske snage IRGC-a.U saopćenju IRGC-a je dodano da je nekoliko sati ranije izraelska vojska priznala lansiranje rakete protuzračne odbrane prema jednom od vlastitih borbenih aviona.Dalje se naglašava da uspješno praćenje i presretanje više od 200 zračnih ciljeva, uključujući dronove, krstareće rakete, avione za dopunu goriva i napredne borbene avione tokom prve tri sedmice sukoba, odražava značajno unaprjeđenje iranskih sposobnosti zračne osmatračke i presretačke mreže, kao i jačanje sistema protivzračne odbrane zemlje.

Stravična poruka Evropi: Iran lansirao projektil koji leti 4.000 kilometara

Video / Razorni udari pogodili iransku bazu Vahdati

Izrael tvrdi: Napali smo iransko postrojenje za razvoj nuklearnog oružja

Iran napao Dimonu, grad u kojem se krije tajni nuklearni program star više od 60 godina

Video / Iran balističkim projektilom gađao glavno nuklearno postrojenje Izraela

Tramp razmatra tri scenarija za kopnenu operaciju

Tramp se oglasio nakon vijesti da je preminuo Robert Miler: "Dobro je, drago mi je da je mrtav"

Preminuo bivši direktor FBI-ja Robert Miler

Iran planira naplaćivati prolazak kroz Hormuški moreuz

Lavrov: SAD sada istiskuje Moskvu i iz Srbije

Wall Street Journal: Iran je uvjeren da pobjeđuje, ima tri uvjeta za kraj rata

Iran: "Ako terorist Tramp napravi tu pogrešku, neće uspjeti ni iznijeti lijesove svojih vojnika s našeg tla"

Tramp postavio ultimatum: Ako radikalno lijevi demokrati ne potpišu sporazum, ICE će hapsiti po aerodromima

Izraelska vojska objavila snimke napada na tvornicu balističkih projektila u Teheranu

SAD uvele sankcije firmi u Sloveniji zbog navodnih veza s Hezbolahom

Iranci tvrde: Oborili smo treći neprijateljski avion F-16

Globus

Stravična poruka Evropi: Iran lansirao projektil koji leti 4.000 kilometara

Video / Razorni udari pogodili iransku bazu Vahdati

Izrael tvrdi: Napali smo iransko postrojenje za razvoj nuklearnog oružja

Iran napao Dimonu, grad u kojem se krije tajni nuklearni program star više od 60 godina

Video / Iran balističkim projektilom gađao glavno nuklearno postrojenje Izraela

Tramp razmatra tri scenarija za kopnenu operaciju

Tramp se oglasio nakon vijesti da je preminuo Robert Miler: "Dobro je, drago mi je da je mrtav"

Preminuo bivši direktor FBI-ja Robert Miler

Iran planira naplaćivati prolazak kroz Hormuški moreuz

Lavrov: SAD sada istiskuje Moskvu i iz Srbije

Wall Street Journal: Iran je uvjeren da pobjeđuje, ima tri uvjeta za kraj rata

Iran: "Ako terorist Tramp napravi tu pogrešku, neće uspjeti ni iznijeti lijesove svojih vojnika s našeg tla"

Tramp postavio ultimatum: Ako radikalno lijevi demokrati ne potpišu sporazum, ICE će hapsiti po aerodromima

Izraelska vojska objavila snimke napada na tvornicu balističkih projektila u Teheranu

SAD uvele sankcije firmi u Sloveniji zbog navodnih veza s Hezbolahom

Iranci tvrde: Oborili smo treći neprijateljski avion F-16