Hrvatsko-srbijanski trgovinski rat, nastao zbog kulminacije izbjegličke krize, koji je, na sreću cijelog regiona, odlukom o ukidanju blokade granice okončan prekjučer kasno popodne, zasigurno je pozitivna vijest za ovaj dio Evrope, a posebno BiH, koja je u svemu ovome mogla biti kolateralna &scaron;teta.

Iako je na kraju pobijedio razum, kako je to ocijenio srbijanski premijer Aleksandar Vučić, ipak je ostala gorka činjenica da je hrvatski premijer Zoran Milanović, koristeći se, praktično, ratnom retorikom te &scaron;aljući sijaset otrovnih strelica prema službenom Beogradu, mogao prouzrokovati daleko opasnije posljedice za cijeli region.

A izazvao je ne samo o&scaron;tre reakcije srbijanskih medija, koji su ga nazvali usta&scaron;om i drugim pogrdnim nazivima, nego i prilično o&scaron;tre ocjene relevantnih hrvatskih analitičara koji su ovo pona&scaron;anje nazvali nezrelim, pri tome prozrev&scaron;i da je bilo u svrhu predizborne kampanje u Hrvatskoj.

Bilo kako bilo, dobro je da je na kraju razum prevladao, pa makar to bila blaža interpretacija činjenice da su visoki zvaničnici EU morali reagirati te, &scaron;tavi&scaron;e, udariti &scaron;akom o sto. Jer, kako je to dobro formulirao evropski komesar za susjedsku politiku i pro&scaron;irenje Johanes Han (Johannes Hahn), za EU nikakve ograde na području zvanom Balkan nisu prihvatljive. Ulog je i suvi&scaron;e velik, a glasi: dugoročno potpuna integracija regiona u Evropsku uniju.

U igri su, naime, velike količine sredstava iz pretpristupnih evropskih fondova, ogroman trud EU institucija te, u konačnici, geostrate&scaron;ko opredjeljenje za pro&scaron;irenje Unije na područje zapadnog Balkana.

S druge strane, blokada granice kakvoj smo svjedočili, koja je Srbiji i Makedoniji nanijela milionske &scaron;tete, mogla je i na&scaron;oj državi dugoročno nanijeti ozbiljne ekonomske posljedice. Ovo samo dodatno ide u prilog tvrdnji o povezanosti ekonomija država regiona kao da su na pupčanoj vrpci te da ovakve krize najvi&scaron;e &scaron;tete privredi i građanima.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Gorka činjenica

Prilikom posjete Sjedinjenim Američkim Državama Papa Franjo, poglavar Katoličke crkve, održao je govore u američkom Kongresu i Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih naroda, gdje je govorio u ime svih obespravljenih i skrenuo pažnju na probleme čovječanstva, od globalnog zagrijavanja do aktuelne izbjegličke krize koja potresa Stari kontinent.

Papa Franjo je po ko zna koji put pokazao svoju ljudskost, a on i ne zna drugačije! Svoju skromnost iskazao je i odlukom da ruča s beskućnicima.

Govorio je i o sve dubljem jazu između bogatih i siroma&scaron;nih te pozvao svijet na ujedinjenost. Univerzalnim porukama i konkretnim zahtjevima Papa je otvorio generalnu debatu i zadao domaću zadaću kojom će se morati pozabaviti svi &scaron;efovi država članica svjetske organizacije. &nbsp;

Svojim govorima udario je kritički &scaron;amar onima koji su prouzrokovali patnje ljudi koji bježe od ratnih razaranja, koji moraju ostaviti svoje domove u potrazi za sigurno&scaron;ću i spasom na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, istakav&scaron;i da je ova ljudska patnja rezultat nekoordinirane političke intervencije međunarodne zajednice.

Papa Franjo je rođen u Buenos Airesu 17. decembra 1936. kao Horhe Mario Bergoljo (Jorge Bergoglio). On je 266. poglavar Katoličke crkve. Za Papu je izabran 13. marta 2013. godine, poslije Benedikta XVI.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Papa Franjo

Glas obespravljenih

Na posljednjoj sjednici Rijaseta Islamske zajednice u BiH održanoj u Sarajevu 23. septembra ove godine članovi Rijaseta dali su saglasnost da se hafiz Mensur ef. Malkić imenuje za direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. To je ujedno i vrhunac dugogodi&scaron;njeg upornog rada efendije Malkića. &nbsp;

Biti imenovan za direktora tako bitne obrazovne institucije nije mala stvar, ali i životni put efendije Malkića nije bio nimalo lagan. Radi se o čovjeku za kojeg će većina imati samo riječi hvale te nema sumnje da će i ovu, kao i prethodne funkcije, obavljati časno, po&scaron;teno i uspje&scaron;no.

Hafiz Mensur ef. Malkić rođen je 11. maja 1970. u Gornjim Dubravama, Živinice.&nbsp;Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu zavr&scaron;io je 1988. godine te je nakon radio kao mujezin u Zagrebačkoj džamiji do 1989., a zatim kao imam, hatib i mualim u Avdiba&scaron;ićima (Tuzla) do oktobra 1990. godine.

Za vrijeme agresije na BiH Malkić je obavljao dužnost imama, hatiba i mualima u Sultan Ahmedovoj džamiji u Bugojnu. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1997. godine, a od aprila 1998. radi kao profesor kiraeta u Begovoj medresi, a ujedno i kao imam u Begovoj džamiji. &nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Hafiz Mensur ef. Malkić

Alim za primjer

Obraćajući se vjernicima u svojoj bajramskoj hutbi, reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović poručio je da, gdje god da žive, neka žive u miru i prijateljstvu s bližnjima, kom&scaron;ijama i prijateljima.

- Ne dozvolimo da nas razlike udaljavaju od na&scaron;e primarne potrebe da budemo ljudi - upirući prstom u sve &scaron;to nas je u godinama prije, a i sada dijelilo, zavađalo, udaljavalo jedne od drugih i pri tome guralo u rupu iz koje se te&scaron;ko vadimo.

Pametnom je i i&scaron;aret dosta, kaže narod. Niko kao reis Kavazović, koji je u godinama prije stupanja na funkciju reisa na terenu deverao s posljedicama, kako međumuslimanskih, odnosno međubo&scaron;njačkih podjela, tako i onih međunacionalnih, tako dobro ne zna koliko su nesreće te podjele isporučile životima običnih ljudi ove zemlje.

Oni koji su u BiH odgovorni za međuljudske podjele, neprijateljstva i mržnju, bilo da se radi unutar bo&scaron;njačkog naroda ili među narodima koji u njoj žive, svjedoci smo, niti su kad bolje živjeli niti su kad vi&scaron;e imali nego &scaron;to imaju danas. Laži, smutnje i sitne podvale većinu takvih održali su u javnom životu sve do danas i od njih treba strahovati kao od najgore vrste kuge. Od takvih se, a zna to i reis, u ovom vremenu ne može očekivati da budu &bdquo;odgovorni upravljači ovom zemljom&ldquo; koji će da je &bdquo;obrađuju, izgrađuju i unapređuju svojim radom&ldquo;.

Stoga je vrlo važno razumjeti poruke iz reisove bajramske hutbe, koje svakog vjernika obavezuju da dobro razmisli &scaron;ta radi. Hoće li taj vjernik, kao dobar, vrijedan i po&scaron;ten čovjek, koji gradi mir i prijateljstva u zemlji u kojoj živi, dozvoliti da mu na putu kojim ide i dalje stoje smutljivci ili će konačno imati hrabrosti da takvima prstom ubode u oko i kaže &bdquo;Va&scaron;e je pro&scaron;lo&ldquo;? Džaba svakome i po&scaron;tenje i mudrost ako nema i hrabrosti!&nbsp; &nbsp; 
&nbsp;&nbsp; &nbsp;

&nbsp;

Budimo ljudi

Predugo evropsko ignoriranje &bdquo;problema&ldquo; sa sirijskim izbjeglicama, s kojim se mjesecima unazad nosila turska vlada, posljednjih dana obija se o glavu na&scaron;im zapadnim i istočnim susjedima na razmeđu Evropske unije i onih koji potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju žele biti dio &bdquo;odabranog dru&scaron;tva&ldquo;. &nbsp;

Vlade Srbije i Hrvatske odgovaraju mjerama i kontramjerama, a konačan epilog na terenu može imati dalekosežne posljedice i proizvesti pravi &bdquo;mali&ldquo; ekonomski rat.&nbsp; 
Dok premijer Hrvatske Zoran Milanović govori o mogućoj &bdquo;teoriji zavjere&ldquo; u režiji Srbije i Mađarske, njegov kolega iz Beograda Aleksandar Vučić mjere iz Zagreba poredi s &bdquo;običajima&ldquo; fa&scaron;ističke NDH u Drugom svjetskom ratu.&nbsp;

Zabrana ulaska automobila, autobusa i kamiona srbijanskih registarskih oznaka u Hrvatsku u biti je jo&scaron; jedna igra granicama u izbjegličkoj krizi koja iznova talasa nemirne balkanske prostore.&nbsp;

Zabrana je uslijedila samo desetak dana nakon &scaron;to su očajni ljudi s Bliskog istoka, umjesto ka mađarskoj granici, taksi vozilima i autobusima odvoženi ka &Scaron;idu i Tovarniku, odakle su namjeravali stići do konačne destinacije u Njemačkoj ili Holandiji. &nbsp;

&Scaron;ta će biti kada se jo&scaron; oko pola miliona ljudi, koji lutaju po Bliskom istoku, stu&scaron;ti ka Starom kontinentu - niko ne zna. Ali za takvu problematiku mnogo ranije su trebali znati u Evropskoj uniji i Ujedinjenim narodima, koji su olako prelazili preko činjenice da su milioni ljudi izbjegli u Tursku, Liban ili Jordan.&nbsp;

Jasno je bilo da će dio sirijskih izbjeglica, nemali broj, svoju sreću tražiti u razvijenim zemljama Evrope te da će na tom putu očaja i nade morati prepje&scaron;ačiti zemlje zapadnog Balkana, među kojima ima jo&scaron; mnogo onih s nera&scaron;či&scaron;ćenim računima iz bliže i dalje pro&scaron;losti. Nera&scaron;či&scaron;ćeni računi su, faktički, mjere i kontramjere koje se poduzimaju u Zagrebu i Beogradu.

Igra granicama

Da je napravio pravi potez napustiv&scaron;i &Scaron;tutgart, gdje je bio u nemilosti trenera, na&scaron; fudbalski reprezentativac Vedad Ibi&scaron;ević pokazao je veoma brzo u dresu Herte. Ibi&scaron;ević je s dva pogotka donio trijumf berlinskom bundesliga&scaron;u nad Kelnom potvrdiv&scaron;i da je jo&scaron; klasan napadač.&nbsp;

Golgeterski post na&scaron;eg &bdquo;Zmaja&ldquo; trajao je od januara 2014. godine, a sada je pokazao da jo&scaron; može igrati na visokom nivou u državi aktuelnih svjetskih prvaka. 
&nbsp; 
Ibi&scaron;ević je rođen 6. avgusta 1984. godine u Vlasenici, iz koje je početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. izbjegao prvo u Tuzlu, pa u Sjedinjene Američke Države. Upravo ono &scaron;to je pro&scaron;ao kroz ratne strahote učinilo ga je nepokolebljivim u želji da postane veliki fudbaler.&nbsp;

I uspio je. Vedad je napravio sjajnu karijeru, nakon kratkih epizoda u Francuskoj, u Njemačkoj je, igrajući za Ahen, Hofenhajm, &Scaron;tutgart i Hertu, postigao 109 golova.&nbsp;

Za državni tim odigrao je 67 utakmica uz 24 pogotka, a onog iz oktobra 2013. iz Kaunasa, koji je &bdquo;Zmajeve&ldquo; odveo na Mundijal u Brazilu, s ponosom se sjeća svaki Bosanac i Hercegovac.

Vedad Ibišević

Povratak golgetera

U pravu je Džordž Fridman (George Friedman), predsjednik i osnivač globalne, nevladine obavje&scaron;tajne mreže &quot;Stratfor&quot;. Ako iko može znati &scaron;ta nam se sprema, to je on. BiH bi, kako reče, mogla imati svijetlu budućnost, ali...

U to veliko &quot;ali...&quot; mogli bi stati svi na&scaron;i životi, a s njima i nerad, korupcija, lopovluci, podvale, aljkavost, licemjerje, mržnja, sebičnost, gluposti... sve ono čemu svjedočimo i &scaron;to nas već dugo izjeda i sprečava da ova zemlja zaista ima sretniju budućnost. Ako nas nije ubilo ne&scaron;to drugo, onda sigurno hoće sve ove dru&scaron;tvene nepravde i zastranjenja koja nam uzimaju i ovo malo snage.

No, kako do rje&scaron;enja? Posebno bi o ovome u ove dane Kurban-bajrama, kada se često govori i o žrtvi, morali povesti računa Bo&scaron;njaci, suočeni s činjenicom da im posljednjih mjeseci na naplatu stižu sve njihove dugogodi&scaron;nje zablude i proma&scaron;aji.

Ba&scaron; kao &scaron;to bi morali promi&scaron;ljati i o vapaju reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića da, umjesto svađa, na&scaron;i prvaci zajedno &quot;ponesu bo&scaron;njački bajrak&quot;. Ali, i o jasnom upozorenju dekana FIN-a Zuhdije Hasanovića da &quot;posljedice razjedinjenosti Bo&scaron;njaka mogu biti pogubne&quot;.

Primjeri iz dana&scaron;njeg svijeta pokazuju da se put kroz rje&scaron;avanje dru&scaron;tvenih devijacija mora tražiti u stabilnosti, koja mora biti pretpostavka za reforme. Iskustva &bdquo;arapskog proljeća&ldquo;, u koje su polagane velike nade, donijela su, na koncu, samo snage destrukcije, barbare ISIL-a s crnim kapuljačama. Dok ih gledamo kako kolju narod, a rijeke ljudi putuju ka Zapadu tražeći svoje sunce pod tuđim nebom, despotski režimi raznih gadafija, asada, mubaraka..., paradoksalno, čine se kao oaze blagostanja i sreće.

Te&scaron;ka vremena traže i te&scaron;ke odluke. Bajrak saradnje među bo&scaron;njačkim liderima ne smije biti pokrivač za sve učinjene nepravde i goleme lopovluke, ali, jednako tako, borba za interese države BiH, za njenu stabilnost i blagostanje mora biti ideal i jasan cilj svih nas. Očito, samo tako može biti ostvareno ono Fridmanovo predskazanje svjetlije budućnosti na&scaron;e države. Sve drugo jeste put nestabilnosti iz koje vrebaju siroma&scaron;tvo, destrukcija, pa i ISIL-ove aveti smrti.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajramske nade

Biv&scaron;i premijer Malezije Mahatir Muhamed svjetski je poznati lider, odgovoran za veliki ekonomski uspon te države i cijelog regiona jugoistočne Azije. Ponovo je ovih dana u posjeti BiH, s kojom ga veže dugogodi&scaron;nje prijateljstvo. Njemu je jučer uručeno Odlikovanje Islamske zajednice za poseban doprinos općem razvoju zajednice i države Bosne i Hercegovine. &nbsp;

On je u svojim porukama tokom boravka podsjetio da je i Malezija pro&scaron;la kroz slična iskustva kao i BiH, ali da su Malezijci shvatili da, ako budu oživljavali pro&scaron;lost, neće moći postići nikakav mir, jer će razmi&scaron;ljati o osveti, a &quot;osveta nigdje ne vodi&quot;.&nbsp;

Ovaj malezijski vizionar i političar mnogo je pomogao na&scaron;oj zemlji i tokom njene odbrane, ali i razvoja, &scaron;to ljudi u BiH izuzetno cijene i uvijek ga dočekaju kao dragog gosta. Iako u poznim godinama, Mahatir je i ovih dana osvojio svojom neposredno&scaron;ću i vitalno&scaron;ću.&nbsp; 
Rođen je 10. jula 1925. godine u Alor Setaru. Od 1981. do 2003. bio premijer Malezije.

&nbsp;

Ličnost dana Mahatir Muhamed

Vizionar razvoja

Ko bi rekao čuda da se dese... Opet nam je malo nedostajalo da se čudo desi i da poteče nafta i u BiH. Nažalost, čuda se rijetko de&scaron;avaju kad im se nadamo, pa će priča o eksploataciji nafte u BiH, najvjerovatnije, ostati samo bogat san.&nbsp;

Crnog zlata, sudeći prema istraživanjima jo&scaron; iz osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, u BiH ima u znatnim količinama. No, to ne znači da je i iskoristiva, s obzirom na to da mnogo toga ovisi gdje i na kojoj se dubini nafta nalazi te je li eksploatacija ekonomski isplativa.

Zbog toga je i svjetski naftni gigant &quot;Shell&quot; s Vladom FBiH jo&scaron; 2011. godine potpisao Memorandum o saradnji s namjerom da dobije koncesiju za istraživanje nafte i plina u na&scaron;oj državi. Kada se očekivala realizacija dogovora, sve je, čini se, palo u vodi. Predstavnici &bdquo;Shella&ldquo; nedavno su najavili raskidanje memoranduma.&nbsp;

&Scaron;ta je pisalo u memorandumu, je li postojala ozbiljna namjera &bdquo;Shella&ldquo;, jesu li zakazali nadležni u BiH, kao &scaron;to to po običaju biva, ili je cijela priča bila samo nova zanimljiva predstava za javnost, za sada nije poznato, prije svega jer u Vladi FBiH jo&scaron; ne žele pričati o razlozima za raskidanje memoranduma.&nbsp;

Iskustva nas uče da se mi čudima ne trebamo nadati. Bosna i Hercegovina ima toliko prirodnih resursa, koje je mnogo lak&scaron;e eksploatirati nego naftu, da bismo, kada bismo ih iskoristili, mogli svi živjeti kao &scaron;eici. Problem je u tome &scaron;to, očito, ne znamo to iskoristiti.&nbsp;

Ima nafte u BiH, sigurni su svi stručnjaci. Ali, ima i vode, resursa po kojem smo među bogatijima u Evropi. Nažalost, zbog neznanja onih koji bi je trebali iskori&scaron;tavati, ne samo da uvozimo vodu i struju nego se suočavamo i sa stalnim redukcijama pitke vode. Znaju to ovih dana možda najbolje Sarajlije. Ki&scaron;a pada, a slavine su suhe.

&nbsp;

Čekajući čudo

Subotnja svađa bh. političara u Banjoj Luci na konferenciji povodom 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma u prvi plan je ponovo izbacila podjele i različita stajali&scaron;ta predstavnika vlasti. Gotovo cjelodnevno zasjedanje proteklo je u napadima i negiranju Milorada Dodika države BiH.&nbsp;

Umjesto da se na ovom skupu pozabave su&scaron;tinskim problemima Dejtonskog sporazuma koji se dugo smatra &bdquo;luđačkom ko&scaron;uljom&ldquo;, a zbog čega najdirektnije ispa&scaron;taju prvenstveno građani, bh. političari su otvorili novu sezonu predstava i međunarodnoj zajednici i javnosti.&nbsp;

Naravno da se u ovakvom pona&scaron;anju prepoznaje dugogodi&scaron;nja matrica prema kojoj funkcioniraju vlasti u BiH. Tako su i ovu priliku iskoristili da najnovijom svađom u vezi sa starim stavovima o Dejtonu zamagle svoj nerad i nesposobnost.&nbsp;

Jer, u nedostatku rje&scaron;enja koje bi okončalo, primjerice, problem vi&scaron;e od pola miliona nezaposlenih u zemlji, ili nahranilo onih vi&scaron;e od milion koji žive na ivici siroma&scaron;tva, ili pak osigurali vi&scaron;e i redovnije penzije, političari na vlasti redovno potežu nacionalna pitanja kao svoje jedine adute u ličnoj promociji i dobivanju i ostanku na vlasti.&nbsp;

Pri tome zaboravljaju da su građani sve svjesniji da niti BiH može nestati, jer tako kaže Dodik, a niti bi je od, ne daj Bože, takvog scenarija spasili oni &scaron;to se sada verbalno obračunavaju s njim.&nbsp;

Za BiH se bori tako &scaron;to se &scaron;tite i po&scaron;tuju njen Ustav, unapređuje rad njenih institucija i osigurava vladavina prava. U tom slučaju je opstojnost BiH kao države neupitna. I, tačka. Ba&scaron; kako je poentirao neki dan prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH govoreći o obavezi po&scaron;tivanja Ustava!

Sezona predstava

U trenutku globalne humanitarne katastrofe fudbalska zvijezda Kristijano Ronaldo (Cristiano) pokazao je opet svoju humanu stranu i pružio pozitivan primjer koji podiže svijest o problemu izbjeglica.&nbsp;

Sirijski dječak Zaid Abdul posljednjih mjeseci preživio je pakao. Bježeći od rata u Siriji s porodicom i tražeći spas u Evropi, mali&scaron;an je do&scaron;ao u centar pažnje kada je njegovog oca, u čijem je naručju bio, na granici saplela snimateljka iz Mađarske. Nakon tog incidenta njegova porodica je konačno ugledala svjetlo na kraju tunela. Kako bi pomogli ovom djetetu i njegovoj porodici, &Scaron;panci su im ponudili azil u svojoj zemlji.

No, to nije sve. Zaidu se, zahvaljujući Ronaldu, ispunila želja koju milioni dječaka &scaron;irom svijeta sanjaju - istrčao je na teren legendarnog stadiona Real Madrida Santjago Bernabeua, a za ruku ga je držao najbolji fudbaler svijeta!&nbsp;

Humani Portugalac jo&scaron; jednom je pokazao zbog čega je zvijezda i jedna od najomiljenijih ličnosti u svijetu. Osim &scaron;to ima &scaron;ampionsko srce, zbog čega je postao fudbaler koji će svijetlim slovima ostati upisan u historiju, on se svakodnevno svojim humanim djelima trudi da pruži podr&scaron;ku i pomoć ljudima kojima je to potrebno.&nbsp;

Ako se za nekog sportistu može reći da je veliki, da je autoritet, humanista, onda je to Kristijano Ronaldo. Rođen je 5. februara 1985. u Madeiri. Nije oženjen, otac je jednog djeteta.

Kristijano Ronaldo

Šampionsko srce

Bilo je samo pitanje dana kada će u &scaron;kole u Srebrenici stići usmena naredba da jezik kojim govore Bo&scaron;njaci nije vi&scaron;e bosanski, već da mu je ime promijenjeno u &bdquo;jezik bo&scaron;njačkog naroda&ldquo;. &nbsp;

Ba&scaron; kao i prije 20 godina Bo&scaron;njaci u Srebrenici ostavljeni su za kraj. Nakon &scaron;to je genocidom nad njima zavr&scaron;en period rata u proteklom stoljeću, uslijedio je dvadesetogodi&scaron;nji period dokidanja nacionalnih i ljudskih prava onih koji su genocid preživjeli i koji se ovih dana fini&scaron;ira oduzimanjem prava na jezik kojim su govorili.

Naime, ono &scaron;to je prije 20 godina u BiH branjeno i odbranjeno pu&scaron;kom, danas je &bdquo;bez borbe&ldquo; predato u ruke zakrvavljenim nasljednicima politike ubijanja Bosne, a koja svoj plan, ponovo, dovr&scaron;ava u Srebrenici - posljednjoj stanici progona bosanskog jezika iz RS.

Je li ubijanje bosanskog jezika u RS posljedica bo&scaron;njačkog političkog neznanja, nesnalaženja ili trgovine moćnih na račun nemoćnih, u ovom trenutku nema odgovora. Znamo samo da, osim blijedih istupa nekih nižerangiranih političara, javno nije ustao nijedan bo&scaron;njački zvaničnik iz vrha države da lupne &scaron;akom o sto i pita ko to i za&scaron;to oduzimanjem prava Bo&scaron;njacima na vi&scaron;estoljetni jezik ru&scaron;i Ustav BiH. Ili čija to sila mijenja historiju i identitet bo&scaron;njačkog naroda ove zemlje?&nbsp;

Bo&scaron;njaci u RS čijoj je djeci oduzeto pravo na bosanski jezik učinili su sve &scaron;to je u njihovoj moći da za&scaron;tite svoja prava i ljudsko dostojanstvo. Nisu pristali na poniženje i svojoj djeci ne dozvoljavaju da uče jezik koji Ustavom zemlje u kojoj žive nije priznat. &nbsp;

Učinili su to ne gledajući na cijenu koju će platiti. No, pitanje je imaju li institucije države odgovor na teror politike RS ili su u borbi za svoj jezik, ba&scaron; kao i prije 20 godina, kada su se borili za goli život, ponovo prepu&scaron;teni sami sebi.

Politika ubijanja Bosne

Brus G. Berton (Bruce), prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor Brčko Distrikta, iskusni američki diplomata, odaslao je za građane na&scaron;e zemlje ohrabrujuće poruke na početku svog mandata na ovoj funkciji. Po&scaron;tivanje Ustava BiH, neophodnost stabilizacije političkih prilika, kao glavnog faktora za osnaživanje privrede i otvaranja novih radnih mjesta, prioriteti su na kojima se, kazao je Berton, mora ustrajavati.

Nažalost, da imamo odgovornu i sposobnu vlast, Berton ne bi morao na&scaron;e političare učiti &scaron;ta trebaju raditi, a pogotovo držati im lekcije iz Ustava. No, u na&scaron;oj situaciji, a naročito u svjetlu negiranja bosanskog jezika i stalne priče o referendumu u RS, u ovom trenutku veoma je bitno da se iz visokih međunarodnih krugova čuju poruke poput Bertonove da se &bdquo;Ustav mora po&scaron;tovati, i tačka!&nbsp;

Jo&scaron; ako iza ovakvo čvrstog stava uslijede i konkretne reakcije OHR-a, bh. građanima barem će malo biti vraćena nada da domaći političari nisu nedodirljivi.&nbsp;

Berton je diplomatsku službu počeo 1987. i radio je u Karakasu, Moskvi, Rimu, Frankfurtu... Dobitnik je vi&scaron;e nagrada Stejt departmenta, gdje je obavljao vi&scaron;e funkcija. Prije dolaska u BiH bio je zamjenik &scaron;efa misije u Ambasadi SAD u Bugarskoj. Oženjen je i otac dvoje djece.

Brus G. Berton

Ohrabrujuće poruke

&quot;Koliko visoko je nebo&quot; naziv je filma Sulejmana Mulaomerovića, ratnog snimatelja TVBiH, koji je prikazan i publici u Geteborgu i &Scaron;tokholmu. Film su pogledali i Bosanci i Hercegovci u ovoj zemlji, a među njima nova ambasadorica BiH u &Scaron;vedskoj Vesna Ćužić. Ovacije su bile jedina reakcija publike, a posebno prilikom predstavljanja autora, koji je tokom rata u BiH, na obavljanju radnih zadataka, tri puta ranjavan.

- Ja sam mogao biti bilo koji čovjek, ali nisam. Ja sam bio ratni snimatelj. Ovo je mogao biti bilo koji rat, ali nije. Ovo je bio moj rat - odlomak je iz filma &quot;Koliko visoko je nebo&quot;, baziranog na Mulaomerovićevim snimcima.

Izlazak iz opkoljenog Sarajeva i dolazak u Goražde, drugi grad pod opsadom, te borba njegovih stanovnika za opstanak, autentična je dokumentarna priča hrabrog snimatelja koji je dobrovoljno krenuo na ovaj nevjerovatan zadatak. Zahvaljujući kameri, kao njegovom oružju, istina se i danas lak&scaron;e brani, a Mulaomerović se svojom hrabro&scaron;ću i doprinosom svrstao među najveće heroje koje je ova država imala.

Sulejman Mulaomerović rođen je 3. marta 1953. u Trnovu, a porodicu i svoje petero djece smatra najvećom nagradom u životu.

&nbsp;

Ličnost dana  Sulejman Mulaomerović

Heroj s kamerom

Najave da će Vlada FBiH deficit i dugovanja Zavodu penzijsko-invalidskog osiguranja FBiH rje&scaron;avati kreditima kod komercijalnih banaka, Vladin sporazum potpisan s penzionerima pretvorile su u nemoralnu ponudu.

U najnovijim poigravanjima penzionerima Vlada FBiH vje&scaron;to izbjegava rje&scaron;enje sagledati iz pravog ugla, a sporazum koji će vjerovatno ostati mrtvo slovo na papiru pečati zaduživanjem. Pri tome, ne treba zaboraviti da je glavni generator problema penzionera upravo Vlada.

Kako ova na čijem je čelu Fadil Novalić tako i sve biv&scaron;e koje su 180 miliona KM od doprinosa za penzijsko osiguranje potro&scaron;ile za druge namjene, a do danas niko ne zna za koje.

Upravo tada je stvoren deficit u Zavodu koji godinama raste, za &scaron;ta je opet kriva Vlada FBiH. Prije svega jer nije poduzela ni&scaron;ta, a ima sve zakonske mehanizme da naplati veći dio od milijardu i 350 miliona, koliki je iznos dugovanja firmi Zavodu PIO/MIO.

Jasno je da su za kolektivno sljepilo i gluhoću naspram glavnih uzročnika problema penzionera krive same vlasti, jer su omogućile svojim nesposobnim kadrovima da samo za svoju korist, a na &scaron;tetu svih drugih, upravljaju institucijama koje bi trebale uvesti reda u na&scaron;e živote.

Zato Novalićev sporazum i najnoviji način rje&scaron;avanja problema penzionera od njih jo&scaron; jednom pravi žrtve korumpirane i nesposobne vlasti, a ne građane koji konačno zaslužuju dostojanstven život. U konačnici, kako neko može očekivati da ova Vlada FBiH rije&scaron;i bilo kakav problem kada je i sama sebi problem.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

.

&nbsp;

Nemoralna ponuda

Načelnik općine Živinice Asim Aljić (SDA) u utorak ujutro, svojom rukom, zaključao je kapije Općine i sve uposlenike koji nisu na vrijeme do&scaron;li na posao ostavio da čuče na stepeni&scaron;tu ispred zgrade.

Iako im je radno vrijeme počinjalo u 7.30 sati, na posao u Općinu Živinice tog dana na vrijeme nije do&scaron;lo vi&scaron;e od polovine službenika, sa svim &scaron;efovima odjeljenja i, naravno, predsjednikom sindikata na čelu. Razumljivo, jer je, uglavnom, riječ o onima koji svoju &quot;osmicu&quot; pravdaju političkim partijama koje su ih u općinsku administraciju smjestile, a ne poslodavcu, tačnije građanima iz čijih poreza dobivaju plaću.

Načelnik Živinica je učinio prvi korak, a koliko su mu namjere iskrene i zdrave, vidjet ćemo kad napravi (ako napravi) korak dalje. Čekamo da zaviri u ladice u kancelarijama pojedinih općinskih uposlenika i utvrdi &scaron;ta je istina u priči o java&scaron;luku s izdavanjem kojekakvih dozvola, rje&scaron;enja u njegovoj općini.

Da vidi &scaron;ta pojedinci &bdquo;rade kad rade&ldquo;, i to ne samo u Općini već u javnim preduzećima i ustanovama kojima Općina gazduje.

Potez općinskog načelnika u Živinicama hit je na dru&scaron;tvenim mrežama. Jedni se naslađuju činjenicom da su pojedini nedodirljivi i bahati napokon čekali pred vratima, dok se masa, s pravom, pita po kojim kriterijima su zaposleni u državnu administraciju ako za plaću koju primaju nisu u stanju po&scaron;tovati osnovni kućni red službe u kojoj rade. A zna se po kojim - partijskim i rodbinskim!

I to ne samo u Živinicama već i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici... Ne samo u općinama već i u kantonima, federalnim i državnim institucijama. Bit će jo&scaron; i dobro ako takvi samo kasne na posao! 
&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Gorka činjenica

Glas obespravljenih

Alim za primjer

Budimo ljudi

Igra granicama

Povratak golgetera

Bajramske nade

Vizionar razvoja

Čekajući čudo

Sezona predstava

Šampionsko srce

Politika ubijanja Bosne

Ohrabrujuće poruke

Heroj s kamerom

Nemoralna ponuda

Ključ u bravi

Kolumne

Gorka činjenica

Glas obespravljenih

Alim za primjer

Budimo ljudi

Igra granicama

Povratak golgetera

Bajramske nade

Vizionar razvoja

Čekajući čudo

Sezona predstava

Šampionsko srce

Politika ubijanja Bosne

Ohrabrujuće poruke

Heroj s kamerom

Nemoralna ponuda

Ključ u bravi