Za opstanak države kultura je uvijek bila jedan od najvažnijih faktora koji treba razvijati. Bosna i Hercegovina važi za državu koja je oduvijek cijenila prošlost i sve što je ona sobom donosila. Nastojali smo očuvati svaki pisani, pa i usmeni trag bogate kulturne baštine, običaja i artefakata.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu je jedna od institucija koja i dan-danas razvija kulturu i priča priče iz prošlosti.
U razgovoru za "Dnevni avaz", direktorica Zemaljskog muzeja dr. sc. Ana Marić nam je otkrila koliko je muzej važan faktor za društvo i objasnila ideju i cilj nove izložbe naziva “Ujedinjeno Kraljevstvo u bh. periodici: izabrani tekstovi iz perioda 1866-1939” koja je otvorena 23. marta i trajat će do 19. aprila, a koja nam pokazuje prve članke, knjige i rukopise koji su stizali u BiH u tom periodu.
Značaj Zemaljskog muzeja
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ima ključnu ulogu u očuvanju historijskog naslijeđa. Šta danas, prema Vašem mišljenju, Zemaljski muzej znači građanima i zajednici?
- Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je najznačajnija kulturna i naučna institucija ove zemlje, koja već skoro 140 godina radi na prikupljanju, prezentaciji i očuvanju zajedničke kulturne baštine. U njemu su stasale generacije stručnjaka različitih profila, ali isto tako i odrasle generacije građana. Iako je njegova uloga danas, usljed društveno-političkih okolnosti u kojima se nalazimo, minimalizirana ili barem u pokušaju minimalizacije, trudimo se da do toga ne dođe. Većina muzeja, a pogotovo veliki, kompleksni, nacionalni muzeji, su u osnovi tradicionalne institucije i izazovno im je pratiti sve društvene promjene koje se odvijaju, ići u korak s njima. Zemaljski muzej BiH tu nije iznimka, ali mislim da radimo dobro na tome, da se više otvaramo prema javnosti i da želimo biti moderna institucija koja se striktno drži profesionalnih muzejskih standarda, ali je istovremeno kuća znanja i učenja, jedno ne isključuje drugo. Želim vjerovati da nas i zajednica vidi tako, a kao zanimljiv primjer koliko je Muzej prisutan u svakodnevnom životu često navedem činjenicu da i danas, kad ljudi kažu “nađemo se kod muzeja”, nema dileme kod kojeg muzeja.
Finansijski izazovi
Muzej je kroz svoju historiju prolazio kroz finansijske izazove. U kojoj mjeri su ti izazovi utjecali na njegov rad, ali i na savremene planove?
- Nažalost, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, pravna i finansijska situacija Muzeja su i dalje otvorena pitanja. Nema nikakve sumnje da to direktno i u velikoj mjeri utječe na svakodnevne obaveze, počevši od pitanja plaća za uposlenike do održavanja zbirki i oblikovanja novog programa. Bez obzira na to što je većina naših zanimanja vrlo specifična i ljudi se uglavnom time bave iz ljubavi, primarna svrha posla je da zaradite za život, te nije realno očekivati od uposlenika da budu u potpunosti posvećeni poslu, ukoliko nisu sigurni hoće li sljedeći mjesec dobiti plaću. Jednako tako, ukoliko želite pripremiti izložbu koja će biti atraktivna te muzeološki i konzervatorski prema najvišim standardima, trebaju vam značajna sredstva, što nije nimalo jednostavno osigurati. U takvim je okolnostima Muzej naučio funkcionirati i bez obzira na nagomilanu višegodišnju frustraciju zbog toga, mislim da itekako trebamo biti ponosni na ono što smo napravili, unatoč svemu.
