<p>Zbog bolesti člana benda otkazuje se koncert Teške industrije, koji je bio planiran za 24. 07. 2025. u Spomen-parku Mirza Delibašić i Davorin Popović - objavljeno je na službenoj stranici Bosanskog kulturnog centra.</p><p>Teška industrija je bosanskohercegovačka rok grupa osnovana u Sarajevu 1974. godine i predstavlja jedan od značajnih primjera sarajevske škole pop roka.</p><p>Prošle godine proslavili su punih 50 godina postojanja.</p>

Trebao se održati u Spomen-parku Mirza Delibašić i Davorin Popović

Otkazan koncert na otvorenom: Član benda bolestan

<p>Predsjednik Panevropske unije u BiH akademik Franjo Topić oprostio se od preminulog glumca Josipa Pejakovića.</p><p>- S neizmjernom tugom opraštam se od Josipa Pejakovića, čovjeka koji je srcem i dušom volio Bosnu i Hercegovinu. Bio je glas naroda, savjest vremena, i svjetlo koje je hrabro obasjavalo tamne kutove naše stvarnosti. Njegove riječi su bile molitva za pravdu, a njegova ljubav prema domovini bezuvjetna i istinska. Odlazi veliki čovjek, ali njegova snaga, istina i Bosna koju je nosio u sebi – ostat će zauvijek s nama. Počivaj u miru, dragi Josipe - poručio je akademik Topić.</p><p>Josip Pejaković rođen je 5. ožujka 1948. u Travniku, Bosna i Hercegovina. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom Travniku, a potom je studirao glumu na Dramskom studiju u Sarajevu, u klasi Kaće Dorić i Josipa Lešića.</p><p>Igrao je više od 50 premijernih uloga u Narodnom pozorištu Sarajevo te ostvario zapažene televizijske i filmske uloge.</p>

Bio je glas naroda, savjest vremena, i svjetlo koje je hrabro obasjavalo tamne kutove naše stvarnosti

Topić se oprostio od Pejakovića: Čovjek koji je srcem i dušom volio BiH

<p>Narodno pozorište Sarajevo posljednjih godina bilježi značajan umjetnički i organizacijski napredak, što je prepoznato i od publike i stručne javnosti.</p><p>O ostvarenim uspjesima, novim projektima i izazovima za „Dnevni avaz“ govori Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo i ugledni bh. reditelj, čiji će film „Paviljon“ otvoriti ovogodišnji Sarajevo Film Festival.</p><p><b>Narodno pozorište Sarajevo u posljednje vrijeme donosi bogat i raznolik repertoar, uz niz novih projekata. Možete li nam otkriti koji su to ključni noviteti na kojima trenutno radite?</b></p><p>- Mi smo upravo na završnoj pres-konferenciji govorili o programu koji je bio protekle četiri godine, sada dolazi jedan tranzicioni period kada će novo umjetničko rukovodstvo dalje profilirati ovaj program, ali do kraja godine najavljujemo mjuzikl „E moje drago Sarajevo“ Zlatana Fazlića Fazle, zatim „Ubistvo u Orijent Ekspresu“ po filmu Agate Kristi (Agatha Christie). A 2026. će biti opereta „Šišmiš“ i balet „Labudovo jezero“. </p><h2>Postavljanje predstave</h2><p><b>Kako birate predstave i osiguravate samu kvalitetu?</b></p><p>- Uvijek je za predstavu važno ko tu predstavu postavlja, režira, koreografira, ko su u njoj solisti, i mi se trudimo da naš repertoar korespondira s našom stvarnošću i da bude referentan na planu visokog scenskog dometa.</p><p><b>Kako biste ocijenili uspjeh novih projekata i predstava koje su izašle iz NPS-a u posljednjih godinu dana?</b></p><p>- Pa ja mislim da smo ovim brojkama koje smo iznijeli na pres-konferenciji, i brojem posjetilaca i brojem osvojenih nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima, vratili NPS onamo gdje smo uvijek i bili, rekao bih, gdje i pripadamo, a to je centralna krovna kuća najstarija u BiH.</p><h2>Priča o našim očevima i majkama</h2><p><b>Vaš film „Paviljon“ će otvoriti ovogodišnji Sarajevo Film Festival, a radi se o crnoj komediji. Šta Vas je inspiriralo da napravite baš ovu priču?</b></p><p>- Nisam ja pisao priču, to je po noveli Viktora Ivančića, čuvenog novinara, književnika. Uvijek sam imao veliki respekt za treću starosnu dob. Ovo je priča o našim očevima, majkama, djedovima, nanama kojima je štošta oko njih prešlo svaku mjeru, te su riješili da uzmu stvar u svoje ruke. Kako i na koji način oni šire svoju revoluciju, nekad smiješno, nekad tužno, to će vidjeti publika na SFF-u.</p><h2>Glumačka ekipa</h2><p><b>Kako ste birali glumačku ekipu za ovaj projekt?</b></p><p>- Ovo je vrlo specifičan projekat, jer se radi o glumcima starije dobi, to su uglavnom moji prijatelji, ljudi koji su mene inspirisali u ex-jugoslovenskoj kinematografiji, na pozorišnim scenama, neko ko su i moji prijatelji, te smatram da se svaki projekat, bio pozorišni ili filmski, mora raditi s ljubavlju i povjerenjem.</p>

Uvijek je za predstavu važno ko tu predstavu postavlja, režira, koreografira, ko su u njoj solisti 

Mustafić: Dolazi jedan tranzicioni period 

Dino Mustafić za "Avaz" o kulturi i novitetima: Vratili smo Narodno pozorište u Sarajevu na sami vrh

<p>Krajem januara ove godine u kabinetu gradonačelnika Cazina Nermina Ogreševića potpisan je ugovor o rekonstrukciji dvorca Lothara von Berksa, koji se nalazi u sastavu nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac, a prva faza obnove počela je već u februaru. Ostrožac je jedna od glavnih turističkih atrakcija Cazina, Unsko-sanskog kantona, ali i Bosne i Hercegovine.</p><h2>Sjedište knezova</h2><p>Davne 1286. godine Stari grad Ostožac upisan je u historijske dokumente, zbog čega se može sa sigurnošću govoriti o njegovom tadašnjem postojanju, mada ljetopisac Ivan Tomašević tvrdi da je pod imenom Horosium ili Hostosach postojao još 405. godine prije naše ere, međutim, to nije historijski dokazano. </p><p>Ovo neprocjenjivo blago bosanskohercegovačke baštine je jedinstven arhitektonski objekt, jer se na jednom mjestu nalaze habsburški dvorac, osmanlijska tvrđava i ostaci rimskih zidina. Kroz historiju su ga mnogi vladari obnavljali i mijenjali, ali i utkali dio sebe u njegove zidine.</p><p>Zabilježeno je i da je već u 15. vijeku imao svog sudiju, vijeće, pisara te svoj pečat. Ovaj bosanskohercegovački dragulj, jedini naš dvorac, tokom historije bio je sjedište knezova, aga, begova, krajiških kapetana i grofova, a smješten je iznad lijeve obale Une, na uzvišenju kojim se dijeli Bosanska od Cazinske krajine. Sa svojim jakim zidinama i visokim tornjevima Ostrožački dvorac danas podsjeća na dvorce iz bajki, a čaroliju pojačava savršen pogled s njegovih zidina na okolicu, naročito Park skulptura, koji je svojevrsna galerija pod vedrim nebom.</p><h2>Ostrožačka kapetanija</h2><p>Kompleks Starog grada Ostrošca zidan je tokom četiri perioda, a, prema historijskim podacima, najstariji dio izgrađen je 1286. godine, kao posjed knezova blagajskih Babonića, plemićke porodice koja je u tom periodu vladala ovim mjestom. Godine 1552., Ostrošcem je vladao Antun Bakšić, a u novembru 1577., predvođeni Ferhad-pašom Sokolovićem, osvajaju ga Osmanlije, koje su u njegovom predgrađu formirale naselja, izgradile džamiju i mekteb te u Starom gradu još tri tabije. Najveće zasluge za popravak i nadograđivanje Ostrožačke tvrđave pripadaju Osman-agi Bešireviću (1690.-1727.), prvom kapetanu Ostrožačke kapetanije. U sastavu, u to vrijeme najjače bosanske kapetanije – Ostrožačke, bili su: Ostrožac, Cazin, Stijena, Podzvizd, Peći, obje Kladuše i Šturlić.</p><p>Na južnom dijelu grada Beširevići su sagradili „konak“ – rezidencijalnu zgradu, odnosno stan ostrožačkih kapetana Beširevića, porodice koja je skoro tri vijeka upravljala ovom tvrđavom. Niko, osim njih, u Bosanskom ejaletu nije imao privilegije da toliko dugo upravlja tvrđavom po nasljednom pravu. Te privilegije Beširevići su dobili zbog činjenice da je Ostrožačka kapetanija bila najisturenija kapetanija Osmanskog Carstva prema Habsburškoj Monarhiji. Nakon Karlovačkog mira, 1699. godine, Ostrožac je dodatno dobio na značaju koji se ogledao u broju vojnika, kada je imao 4150 vojnika i 41 top, po čemu je bio najjači grad Bosanskog ejaleta.</p>

<h2>Grof kupio grad</h2><p>Ukidanjem kapetanija, godine 1836. Ostrožac postaje mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u pobuni protiv reformi sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz begovske loze Beširevića Murad-beg Beširević. Nasljedno pravo nad Ostrošcem je, dolaskom Austro-Ugarske, iskoristio Mehmed-beg Beširević, prodavši grad Izabeli von Berks (Isabella), supruzi tadašnjeg načelnika Bihaćkog okruga, habsburškog grofa Lotara von Berksa (Lothar). </p><p>U svom načelničkom mandatu, od 1896. do 1905., Von Berks je vršio restauraciju grada, a između 1900. i 1902. godine izgradio je raskošni dvorac u neogotičkom stilu s velikim brojem prostorija, salona za prijem i apartmana, u kojem se i nastanio, te je preko rijeke Une izgradio i drveni most koji vodi do dvorca. O uređenju interijera dvorca brinula je Von Berksova supruga Isabella, koja je uredila dvorac po ugledu na ostale tadašnje dvorce u Austro-Ugarskoj monarhiji. Von Berskovi su u dvorcu ugošćavali mnoge tadašnje slavne ličnosti.</p><h2>Neprocjenjivo blago</h2><p>Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje Federativne narodne republike Jugoslavije. </p><p>Na inicijativu Republičkog fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti i Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine 1967. godine osnovana je Kolonija skulptora ,,Ostrožac“, odnosno veliki kiparski atalje pod vedrim nebom, koji i danas tu djeluje. Od tada u Ostrošcu, kako reče pjesnik Vladimir Nazor, „čovjek može koješta zaboraviti, smiriti se i prenijeti u neki novi svijet“.</p><p>Kako na ovom prostoru nikada nisu vršena detaljna arheološka istraživanja, pretpostavlja se da Stari grad Ostrožac krije još mnoge tajne, a od 2013. godine nalazi na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Jedinstven spomenik i čuvar naše kulturne baštine Ostrožac je po svojoj vrijednosti i ogromnom historijskim značaju neprocjenjivo blago Bosne i Hercegovine. </p><h2>Sjedište Vrhovnog štaba NOR-a</h2><p>U jednom periodu Drugog svjetskog rata, odnosno za vrijeme Bihaćke republike, Ostrožac je bio sjedište Vrhovnog štaba Narodno-oslobodilačke borbe, a krajem 1942. i početkom 1943. godine u njemu je boravio Josip Broz Tito. Također u tom periodu, u dvorcu je boravio i hrvatski pjesnik Vladimir Nazor, gdje je i napisao svoje čuveno djelo “S partizanima”.</p>

Već u 15. vijeku imao je svog sudiju, vijeće, pisara te svoj pečat 

Stari grad Ostrožac: Jedini bosanskohercegovački dvorac dobiva novi sjaj 

<p>U amfiteatru manastira Svete Trojice u Stanjevićima sinoć je nastavljen dramski program XXXIX festivala Grad teatar igranjem predstave „Svijet mogućnosti“, po tekstu i u režiji Harisa Pašovića, nastale u okviru međunarodnog projekta Enabled Theatre, u koprodukciji JU „Grad teatar“, Srpskog narodnog pozorišta, East–West Centra iz Sarajeva i Plesnog centra „Tala“ iz Zagreba.</p><h2>Uručena nagrada</h2><p>Prije izvođenja predstave, Harisu Pašoviću je uručena nagrada „Grad teatar“ za izuzetan doprinos pozorišnoj umjetnosti za 2024/2025. godinu. Ova nagrada simbolično je povezana s njegovim višedecenijskim angažmanom na unapređenju savremenog teatra u regionu.</p><p>Veče je otvorila direktorica JU Grad teatar, Milena Lubarda Marojević. „Večeras je za sve nas koji radimo na festivalu Grad teatar posebno veče i pravi praznik, a to je prilika da po 27. put Grad teatar dodijeli istoimenu nagradu”, kazala je Lubarda Marojević istakavši da ovogodišnja nagrada ima dva laureata - Harisa Pašovića i Milana Neškovića. Potom se osvrnula na proces nastanka predstave “Svijet mogućnosti”, naglašavajući njen duboko društveni karakter.</p><p>„Kada smo zajedno sa kolegama iz Sarajeva, Zagreba i Novog Sada ušli u ovu avanturu koja se zove 'Svijet mogućnosti' imali smo velika očekivanja. Najvažnije očekivanje je bilo da ljude koji žive svakodnevno sa različitim oblicima hendikepa i smetnji u razvoju i njihove porodice uključimo u kreativni proces, da ih učinimo vidljivima očima umjetničke publike, da ih učinimo vidljivima u vašim očima i da pokažemo jednu veliku istinu, a to je da hendikep, isto kao i fizičke osobine, nije ono što karakteriše jednu osobu, već postoji suština i ličnost tih ljudi koju često ne vidimo na prvi pogled, a koja zapravo nosi sa sobom jedan divan svijet. Zaista, svijet mogućnosti“.</p><p>Lubarda Marojević je naglasila da je predstava prevazišla sva očekivanja. „Zamajac za sve to što se desilo sa ovim projektom i što nastavlja i dalje da živi, se nalazi u duši jednog izuzetnog čovjeka, a to je Haris Pašović, dugogodišnji saradnik i prijatelj festivala, reditelj, pozorišni autor, kom večeras imamo čast da dodijelimo i nagradu Grad teatar. Žiri festivala Grad teatar je o nagradama odlučivao u sastavu - Branislava Liješević, dugogodišnja direktorica ustanove i festivala Grad teatar i osoba čije ime povezujemo sa svim onim najboljim na što mislimo kada pomislimo na instituciju i na brend ovog festivala, zatim Božena Jelušić, magistar književnosti, profesorica književnosti, dugogodišnja saradnica i prijatelj festivala i Bojana Kovačević, producentkinja i direktorica Narodnog pozorišta iz Sombora”.</p><p>Liješević, ujedno predsjednica žirija za dodjelu nagrade Grad teatar, u svom govoru evocirala je dugi i emotivni trag koji je Haris Pašović ostavio na festival i regionalnu pozorišnu scenu.</p><p>„Nagrada Harisu Pašoviću trebalo je da bude dodijeljena još 1991. godine poslije predstave 'Čekajući Godoa'. Međutim, nagrada za dramsko stvaralaštvo počela je da se dodjeljuje 1994. godine. Dugo smo se sjećali te predstave i zbog izvanredne režije i antologijske glumačke podjele u kojoj su bili Žarko Laušević, Miki Manojlović, Miodrag Krivokapić, Slavko Štimac", kazala je Liješević, istakavši jedan od najsimboličnijih elemenata predstave".</p><h2>Čekali drvo</h2><p>„Sjećali smo se i čuvenog Beketovog drveta koje je u Pašovićevoj režiji izlazilo iz kofera. Čekali smo da to drvo iz kofera olista. Čekali smo i njegove nove predstave, sjećajući se 'Buđenja proleća', 'Ptica’ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, te Bunjuelovog 'Hamleta' na Dubrovačkim ljetnim igrama. Međutim, sljedeći put kad se otvorio kofer, izašle su ruševine jednog grada. A u središtu naš reditelj, koji je zajedno sa Suzan Sontag ocjenjivao jednog novog sarajevskog Godoa 1993. godine. Mnogi su njegovi sugrađani ostali živi i mentalno zdravi zahvaljujući predstavama koje je tada pravio pod granatama, u sarajevskim pozorištima bez struje, vode, hrane”, kazala je Liješević citirajući Antigonu, kao temeljnu silu Pašovićeve umjetnosti: „Za ljubav, ne za mržnju, ja sam stvorena. I zato, u današnjem svijetu koji se diči podjelama, blista njegov teatar East-West. Haris povezuje i miri Istok i Zapad, ali i Budvu i Sarajevo, a svojim prisustvom povezuje davnu 1991. sa današnjom 2025. kada će se vrijeme između sliti u jednu tačku, u ovaj moment večeras kada će se konačno popeti na pozornicu i primiti nagradu koju bi, da je vrijeme bilo srećnije, dobio prije više od tri decenije. Srećni smo da ovaj, jedan od najznačajnijih evropskih reditelja, slikar najvećih formata, još uvijek tako aktivan i nadahnut, vjeruje da će Godo ipak doći koliko sjutra, da nam je podario jedan novi svijet, 'Svijet mogućnosti', izvanrednu predstavu koja je našem festivalu otvorila mnoga evropska vrata i da nam pruža priliku da mu 2025. godine dodijelimo ovu, nama najznačajniju nagradu Grada teatra”.</p><p>Nagradu je Pašoviću uručila članica Savjeta JU Grad teatar, Anita Šabotić. Pašović je, vidno dirnut, bio zahvalan i Gradu teatru i publici.</p><p>„Znate, u našim jezicima, riječ 'ponizan' i 'poniznost' nema uvijek nekako pozitivno značenje. 'Šta se ti imaš ponižavati?', tako se kaže. Ali poniznost je u mnogim kulturama osnova pogleda na svijet, i u religijskom, i u umjetničkom, i u svakom drugom smislu. U ovom vremenu narcizma, u kojem je uvijek 'ja' na prvom mjestu, ja stojim ponizno ispred ove nagrade. Jer ovo što je kazala Brana je kao da se radi o nekom drugom”, rekao je Pašović i priznao da ga je vijest o nagradi zatekla.</p><p>"Kad me je Milena nazvala, bio sam u autu negdje kod Loznice. Mene je teško šokirati, ali ovo me stvarno šokiralo. Pitao sam se zašto ja? Ja sam još uvijek student na Akademiji u svojoj glavi, još uvijek učim, još uvijek sam u pozorištu promjena i uopšte sebe ne doživljavam kao nekoga ko je sad neka osoba koja treba dobiti neko priznanje.”</p><h2>Ljudi bez kojih ne bi postojao</h2><p>Pašović se zahvalio svim ljudima koji su dio njegovog puta.</p><p>„Hiljade ljudi je učestvovalo u mojoj umjetničkoj i životnoj biografiji: glumci, muzičari, koreografi, tehničari, električari, scenski radnici, ljudi koji prodaju karte, čistačice… Ljudi iz cijelog svijeta, a posebno oni iz bivšeg jugoslovenskog prostora, bez kojih ja ne bih postojao. Šta bih ja mogao da radim da oni svi nisu pružili svoj talenat i znanje, svoju ljubav prema pozorištu, umjetnosti i životu, da i meni nekako onda omoguće da ja malo doprinesem svemu tome”, kazao je Pašović posebno se obrativši glumicama Lidiji Stevanović i Gordani Đurđević: „Lidija je igrala u mojoj prvoj studentskoj vježbi prije 45 godina. Tada je igrala osam Čehovljevih dama. A Gordana je igrala u mojoj predstavi Jelka kod Ivanovih prije 43 godine. Taj zajednički put traje do danas. I sa ovim damama i sa drugim mnogim velikim glumicama i glumcima sam došao do ove večeri i ove predstave koja je tako bitna u mom životu, ne samo umjetnički nego na svaki drugi način. Prije tri godine počeli smo rad na projektu Enabled Theatre. Imali smo sreću da nas je podržala Kreativna Evropa i da smo mogli godinu dana raditi sa osobama sa teškoćama u razvoju, sa njihovim porodicama, terapeutima, stručnjacima... Bili smo u Sarajevu, Novom Sadu, Zagrebu, Budvi. I to je promijenilo naše živote.” Pašović je spomenuo i mladog pijanistu iz Budve koji glumi u predstavi. „Upoznali smo Matiju Molčanova, koji je savladao sve prepreke autizma i postao veliki muzičar koji studira na Cetinju, on i večeras svira za vas. A njegova majka, Ana Brajak, pomogla nam je u mnogo u svemu”, kazao je Pašović i zaključio da Budvu doživljava kao svoj grad.</p><p><br></p><h2>Divno u Budvi</h2><p>„Uvijek je stvarno divno doći u Budvu, ja je doživljavam kao svoj grad, ja doživljavam Crnu Goru kao svoju zemlju i to ne mislim da promijenim. Vrlo mi je lijepo tu sa vama i vrlo sam srećan što ste me prihvatili u svoj dom.” Uslijedilo je igranje predstave “Svijet mogućnosti” koja je, u godinu dana koliko živi pred publikom, izvedena u pet država i sedam gradova. Osvojila je brojne nagrade: nagradu za najbolju predstavu u cjelini (Radio-televizija Vojvodine), nagradu za najbolju mušku ulogu (Aljoša Đidić), nagradu za najbolju epizodnu mušku ulogu (Milan Kovačević), te Grand Prix za najbolji partnerski odnos (Festival glumca u Nikšiću).</p><p>Glumačku postavu čini impresivan ansambl: Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Katarina Bradonjić, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović. Muziku potpisuje Dino Šukalo, a uživo na klaviru izvodi budvanski pijanista Matija Molčanov, mladi umjetnik koji je savladao izazove autizma i postao simbol snage i mogućnosti.</p>

Priznanje "Grad teatar" za izuzetan doprinos pozorišnoj umjetnosti za 2024/2025. godinu reditelju je uručeno prije izvođenja predstave

Nagrada Harisu Pašoviću: Ljudskost u središtu “Svijeta mogućnosti”

<p>U okviru međunarodne kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto 2025“ u petak je u jedinstvenom i očaravajućem ambijentu Starog grada publika imala privilegiju uživati u izvedbi monodrame Tarika Filipovića „Ćiro“, dok je u dvorištu Instituta Junus Emre predstavljena zbirka „Grane iz kojih niču ruke“, autorice Lejle Mušić.</p><p>- Prvi put nastupam u okviru manifestacije "Mostarsko ljeto" i veliko mi je zadovoljstvo. Volim ovaj grad i kada su me pozvali iz Narodnog pozorišta Mostar, bio je to jednostavno poziv koji se ne odbija. Večerašnji nastup u sklopu ove manifestacije mi znači jer se Mostar nekako posebno voli. Moja majka je govorila, obzirom da je često kao djevojčica dolazila kod svog dajdže/ujaka ovdje, da je Mostar najljepši grad na svijetu te se nadam da će ovaj grad opet živjeti punim plućima kao što je živio nekada i biti biser BiH - istaknuo je Filipović.</p><p><br></p>

<h2>Promocija zbirke poezije</h2><p>Istovremeno, u prekrasnom ambijentu dvorišta Instituta Junus Emre, a u organizaciji Narodne biblioteke Mostar, upriličena je promocija zbirke poezije „Grane iz kojih niču ruke“ autorice Lejle Mušić.</p><p>- Stihovi u koricama ove knjige nastajali su još od srednje škole. Kao djeca rata, rano smo sazrijevali i promišljali o svijetu koji nas okružuje i besmislu koji je tada vladao. U takvim okolnostima, čitanje je nudilo alternativne, lijepe svjetove u kojima se maštalo i razmišljalo o životu. Polako se otkrivao svijet kakav može i kakav bi trebao biti pored onog koji je vladao. Godinama kasnije, u skladu sa životnom zrelošću i znanjem koje se stjecalo, stihovi su se dorađivali, oblikovali i pisali novi. Sve se posložilo u zbirku prije nekoliko godina - kazala je Mušić.</p><h2>Svečanost u institutu</h2><p>Pored autorice, o knjizi su govorili recenzenti: dr. Melida Travančić, dr. Lejla Boškailo i dr. Nermin Ormanović. Moderator promocije bila je prof. Haris Ćukle, a u muzičkom dijelu večeri nastupio je Adnan Pajević.</p><p>Naredni sadržaj u okviru „Mostarskog ljeta“ slijedi u ponedjeljak, 21.jula , u Institutu Junus Emre Mostar, kada će biti upriličena manifestacija "Čuvari tradicije" s početkom u 20:45 sati. Svečanost će biti održana u povodu obilježavanja 20. godišnjice upisa Starog mosta na UNESCO-ovu listu svjetske zaštićene kulturne baštine i 21. godišnjice obnove Starog mosta.</p>

Upriličena je i promocija zbirke poezije autorice Lejle Mušić

Tarik Filipović na Mostarskom ljetu

<p>Prikazivanjem dokumentarnog filma ''Oprosti nam dugove naše'' autora Sergeja Krese u Herzegovina Lodgesu na Boračkom jezeru, nastavljen je Habitat Culture Fest, koji se ovog puta bavio temom ovisnosti o igrama na sreću – problemom koji sve češće pogađa porodice širom regije.</p><h2>Ozbiljni društveni problemi</h2><p>Nakon projekcije, publici je predstavljena knjiga ''Izbavi nas od zla'' psihologa Marka Romića, a večer je moderirala Danijela Kegelj koja je, kroz razgovor s autorom i publikom, otvorila prostor za dublje razumijevanje psiholoških i društvenih aspekata ovisnosti.</p><p>-Ovisnost o kocki i klađenju je tiha epidemija našeg društva. Ova tema ne smije biti tabu, već izazov koji ćemo rješavati znanjem, empatijom i otvorenim dijalogom, poručio je Romić, zahvalivši organizatorima što su odlučili kulturom progovoriti o ozbiljnim društvenim problemima.</p><h2>Programi otvoreni za javnost</h2><p>Festival se nastavlja 22. jula, kada će publika imati priliku upoznati jednog od najznačajnijih regionalnih književnika, Šabana Šarenkapića, kojeg će predstaviti njegov kolega Goran Sarić.</p><p>Habitat Culture Fest traje do kraja ljeta, a svi programi ostaju otvoreni za javnost, spajajući kulturu, prirodu i društveni dijalog, saopšteno je sa spomenutog festivala.</p>

Ova tema ne smije biti tabu, već izazov koji ćemo rješavati znanjem i empatijom

Film o ovisnosti o kocki prikazan na Boračkom jezeru u sklopu Habitat Culture Festa

<p>U subotu 19. jula u 21 sat u atriju Bosanskog kulturnog centra gostuje DJ Luton. Nastup je organizovan u sklopu festivala Baščaršijske noći.</p><p>DJ Luton posebno je poznat po svom entuzijazmu i energiji na nastupima, a njegova selekcija često uključuje house, disco i vinil ploče. Njegov upečatljiv stil oblačenja donio mu je prepoznatljivost, a jedan je od onih koji ima tu moć da putem DJ pulta doslovno pokrene na ples sve prisutne.</p><p>Iza pseudonima je Luka Šćepanović, jedan od perspektivnijih srpskih DJ-eva koji osvaja svojom karizmom i zaraznim house ritmovima.</p><p>Pored svoje muzičke kolekcije, sada već ima i pozamašnu kolekciju pratioca. </p><p>Lutonove DJ setova odlike house muzika, a ritam i razne žanrove upoznao je krenuvši od folklora, preko jazza, stigavši do elektronike, uz to i aktivno svirajući bubanj.</p><p>DJingom se bavi od 2016. godine i do sada je nastupao na velikim festivalima kao što su i Lovefest, Exit, No Sleep.</p><p>Često nastupa u tandemu sa bratom, takođe njemu sličnim virtuozom, pod nazivom Šćepine Vragolije.</p><p>Ulaz na nastup je slobodan.</p>

Atrij Bosanskog kulturnog centra postaje plesna arena

DJ Luton nastupa u Sarajevu

<p>Danas je predstavljen bogat i raznovrstan program 28. internacionalnog Festivala prijateljstva, koji se tradicionalno održava početkom avgusta u Goraždu.&nbsp;</p><p>Riječ je o jednom od najznačajnijih kulturnih događaja u regiji, s misijom povezivanja ljudi kroz umjetnost, muziku i univerzalne vrijednosti prijateljstva.</p><h2>Zvučna imena regionalne scene</h2><p>Ovogodišnji program donosi niz atraktivnih muzičkih i kulturnih sadržaja. Na glavnoj bini nastupit će zvučna imena regionalne scene - Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja, Dženan Lončarević, Almas, Peđa Medenica, Semir Cerić Koke, Who See, TBF i Šejla Zonić.</p><p>Kao i prethodnih godina, Festival prijateljstva podržavaju Grad Goražde i Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, dok je generalni sponzor Ginex d.d., a zlatni Pobjeda Rudet. Medijski pokrovitelji su RTV BPK, RSG radio i novina Glas Goražda, čija će redakcija tokom festivala voditi aktivnosti promocije i odnosa s javnošću.</p><h2>Tradicionalni sadržaji</h2><p>Pored koncerata, Festival donosi i tradicionalne sadržaje koji su postali zaštitni znak ove manifestacije – likovna kolonija, večeri poezije, ljetni sajam knjiga, promocije knjiga, projekcije filmova, noć sevdaha, radionice za djecu, ulični maskenbal, sajam starih zanata i sportske aktivnosti.</p><p>Ljubitelji alternativnog zvuka moći će uživati u Metal Night večeri na bini ljetnog kina, gdje će nastupiti bendovi Flaster (Sarajevo), Urban Instinkt (Tuzla) i Keops (Rijeka). Noć uoči zvaničnog otvaranja, planiran je Goražde Music Marathon s lokalnim izvođačima i Emirom Bukovicom (Emir &amp; Frozen Camels), a 30. jula i zagrijavanje za festivalske dane uz Gubavica session.</p><h2><br></h2>

<h2>Premijera dokumentarnog filma</h2><p>Poseban kulturni doprinos festivalu daje i goraždanska premijera dokumentarnog filma "Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice", u produkciji Balkanske istraživačke mreže BiH i Memorijalnog centra Srebrenica. Nakon projekcije planirana je diskusija s producentom filma, Denisom Džidićem, izvršnim direktorom i urednikom BIRN-a BiH.</p><p>U periodu od 30. do 8. avgusta, grad na Drini ponudit će sadržaje za sve generacije – od najmlađih, koji će uživati u maskenbalu ulicama grada, radionicama i ritmovima Sarajevo Drum Orkestra na ceremoniji zatvaranja, do ljubitelja književnosti, filma, muzike i likovne umjetnosti.</p><h2>Festival internacionalnog karaktera</h2><p>Festival prijateljstva prvi put je održan 1997. godine, na inicijativu prijatelja iz Goražda i pokrajine Bretanja iz Francuske, kao simboličan odgovor na godine ratne izolacije i razaranja. Ideja je rođena u poratnom vremenu, iz potrebe da se Goražde, kao grad koji je tokom opsade bio poznat po svom duhu otpora i humanosti, ponovo otvori prema svijetu i pokaže da su kultura, dijalog i prijateljstvo jači od mržnje. Festival je od samog početka imao i internacionalni karakter, okupljajući umjetnike, stvaraoce i posjetioce iz različitih zemalja, a s vremenom je postao prepoznatljiv kulturni brend Goražda.</p>

Riječ je o jednom od najznačajnijih kulturnih događaja u regiji

U Goražde stižu Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja

<p>Predstava "Svijet mogućnosti"“ autora i reditelja Harisa Pašovića s velikim je uspjehom izvedena na 39. Festivalu "Grad teatar" u Budvi, u okviru regionalne turneje i međunarodnog projekta "Enabled Theatre – New Discourse in the Regional Culture", koji promoviše inovativne pristupe u regionalnoj kulturnoj produkciji.</p><h2>Specijalno prizanje</h2><p>Prije same izvedbe, žiri festivala u sastavu Branislava Liješević, Božena Jelušić i Bojana Kovačević dodijelio je Harisu Pašoviću specijalno priznanje – nagradu "Grad teatar" za dramsko stvaralaštvo u 2024. i 2025. godini. Pašović je tom prilikom izrazio zahvalnost Lidiji Stevanović i Gordani Đurđević Dimić, glumicama s kojima već 45 godina uspješno surađuje, a koje su predvodile ansambl predstave.</p><p>Predstava "Svijet mogućnosti" inovativno istražuje živote likova suočenih s izazovima cerebralne paralize i autizma, kroz emotivne i snažne priče koje otvaraju duboko ljudsko viđenje svakodnevice i potiču publiku na promišljanje i preispitivanje vlastitih stavova.</p><p>Do sada je predstava izvedena na scenama Narodnog pozorišta Sarajevo, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Kazališta "Gavella" u Zagrebu, te Teatra Aveirense u Portugalu, gdje je naišla na izuzetan prijem.</p><h2>Aplauz i ovacije</h2><p>Glumačka postava predstave, koju čine Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović, oduševila je publiku u Budvi koja ih je nagradila dugotrajnim aplauzom i ovacijama.</p><p>Projekat "Enabled Theatre - New Discourse in the Regional Culture" podržava UNESCO, kroz program "Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan" (CC4WBs), koji finansira Evropska unija. Cilj projekta je podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu jačanjem kulturnih i kreativnih sektora radi većeg socio-ekonomskog uticaja. Tokom 48 mjeseci trajanja, CC4WBs nastoji unaprijediti vještine, znanja, pristup finansijskim sredstvima, te povećati konkurentnost i održavanje koprodukcije i prometa roba i usluga u regionu.</p><p>Predstava je nastala u koprodukciji East West Centara, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Festivala Grad teatar Budva i Plesnog centra Tala Zagreb.</p>

Žiri festivala dodijelio je Pašoviću specijalnu nagradu za dramsko stvaralaštvo u 2024. i 2025. godini

Predstava "Svijet mogućnosti" oduševila u Budvi, Haris Pašović dobio specijalnu nagradu


<p>Koncert gudačkog ansambla SA&nbsp; Sinfonijeta (Sinfonietta) održan je u utorak u bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u  u okviru ljetnog programa&nbsp; Sarajevo Samer Festa 2025 (Sarajevo Summer Festa 2025) i projekta&nbsp; Saundskape Sarajevo (Soundscape Sarajevo), kojeg realizuje Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije "Strings Attached Sinfonietta".</p><h2>Kvalitetan umjetnički program</h2><p>Koncert je privukao raznoliku publiku, uključujući poznavatelje i pratitelje klasične muzike, ali i posjetitelje Sarajeva koji su u okviru ljetnih kulturnih sadržaja potražili kvalitetan umjetnički program. Prostor bašte Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, sa svojom arhitektonskom autentičnošću i akustičnom neutralnošću, omogućio je zvučnu jasnoću i fokusiranost izvedbi.</p><h2>Djela kamerne literature</h2><p>Ansambl SA Sinfonijeta – Tamara Arsovski i Alma Dizdar (violine), Aida Deljkić (viola) i Belma Alić (violončelo) – izveo je djela kamerne literature: "Američki kvartet"&nbsp; Antonine Dvoraka (Antonína Dvořáka) i "Smrt i djevojku"&nbsp; Franca Šuberta (Franza Schuberta).</p><p>Koncert se realizovao u okviru projekta "Saundskape Sarajevo", uz podršku Turističke zajednice Kantona Sarajevo i u saradnji s Muzejem književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, kao dio programa Sarajevo Samer Festa 2025, saopćeno je iz Udruženja&nbsp; Strings Atačd Sinfonijeta (Strings Attached Sinfonietta).</p>

Koncert je privukao raznoliku publiku

Saundskape Sarajevo: Gudačka kontemplacija pod otvorenim nebom

<p>Predstava "Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice", autora i reditelja Harisa Pašovića, izvedena je na prestižnom regionalnom festivalu "Grad teatar" u Budvi. Ovaj koprodukcijski projekat Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale iz Italije i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, oduševio je crnogorsku publiku izvedbom u ambijentu Starog grada Budva.</p><p>Četveročlani glumački ansambl predvođen Mirjanom Karanović u ulozi Marlene Dietrich, uz Enesa Salkovića, Monu Muratović i Elmira Krivalića, izazvao je aplauze i ovacije prisutnih.</p><p>Autor i reditelj Haris Pašović istakao je da je Marlene Dietrich bila mnogo više od filmske zvijezde – bila je mit i žena koja je svoj život gradila kroz nekonvencionalne izbore, često riskirajući i suočavajući se s reakcijama društva i okoline.</p><p>Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima potpisuju Irma Saja i Vanja Ciraj. Muziku je komponovao Dino Šukalo u saradnji sa studiom "Modra rijeka". Za dizajn svjetla bio je zadužen Branislav Milinković, dok je videoart radio Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a video produkciju potpisuje "Source production".</p><p>Festival "Grad teatar" u Budvi, koji se održava svake godine tokom ljeta pod pokroviteljstvom Opštine Budva, afirmiše mediteranski duh Starog grada pretvarajući gradske trgove i ulice u scenu na otvorenom. Ova kulturna manifestacija okuplja oko 15.000 posjetilaca godišnje, a svojom ponudom postala je nezaobilazan dio turističke i kulturne ponude Budve.</p><p>Program festivala uključuje savremena pozorišna, muzička, likovna i književna ostvarenja, a Grad teatar se ističe kvalitetom produkcije i afirmacijom autentičnog kulturnog naslijeđa Crne Gore u modernim umjetničkim formama.</p>

Projekat Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale iz Italije i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, oduševio je crnogorsku publiku

"Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" oduševila publiku na festivalu "Grad teatar" u Budvi

<p class="">Koncertom Marka Louisa ozvaničen kraj 27. izdanja Festivala scenskih umjetnosti “Bihaćko ljeto", koje je i ove godine obilježilo juli u gradu na Uni.&nbsp;</p>

<p>Marko Louis je otkrio medijima prije koncerta da je to prvi put da se nalazi u Bihaću, da ga ranije put tu nije navodio. Govorio je i o tome kako je njegov otac imao veliki utjecaj na njegovu karijeru, iako bi se po samom stilu teško to moglo reći.</p>

<p>Publika je imala priliku pratiti raznoliki kulturni sadržaj, od koncerata, izložbi, predstava te premijera filmskih projekcija. Posebnu pažnju izazvale su dvije domaće filmske premijere.</p><p>Posebno emotivan odjek izazvao je dokumentarni film Ćetiba, u režiji Ramiza Huremagića. Kroz ovu priču ispričan je život i rad žene koja je postavila temelje samog festivala. Ćetiba Dupanović bila je začetnica ideje o stvaranju pozorišnog festivala u Bihaću, u vremenu kada to nije bilo ni jednostavno ni uobičajeno. Film ne govori samo o njenoj ulozi u kulturi, već i o njenoj borbi, tihoj snazi i posvećenosti kojom je grad godinama obogaćivala.</p>

<p>Ramiz Huremagić je kroz lične priče i arhivski materijal uspio dočarati i atmosferu jednog vremena, ali i ljudsku dimenziju žene koja je ostavila neizbrisiv trag. Reakcije nakon projekcije bile su snažne, publika je bila dirnuta pričom, a sam film ocijenjen kao iskrena i zaslužena posveta osobi koja je stajala iza jedne od najvažnijih kulturnih inicijativa u Bihaću. Ramiz je kroz svoj film odao priznanje ženi koja je osmislila Bihaćko ljeto.</p><p>Na filmu su radili i Džemal Ćatić (snimatelj), Alen Ćatić (montaža), Faris Dobrača (color grading) i Mirza Šišić (audio postprodukcija).</p><p>Osim Ćetibe, publika je imala priliku pogledati i dokumentarni film Opstanak, autora Ervina Duratovića, o kojem smo ranije i pisali.</p>

<p>Ovogodišnje izdanje festivala donijelo je i brojne teatarske goste iz različitih gradova, kao i prepoznatljiva imena domaće scene. U fokusu su bili i sadržaji za djecu, izložbe i edukativni programi, čime je festival potvrdio svoju širinu i kontinuitet.</p><p>Erna Begatović, dirketorica Kulturnog centra Bihać, rekla je da je iza njih 17 divnih dana predstava, koncerata, filmova i izložbi te da je ponosna na građane USK koji su dolazili u ovom broju.</p><p>Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić je kazao da je ovo posebna manifestacija. Istakao je da mu je posebno jer su imali dvije premijere filmova.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a></p>

Reakcije nakon projekcije bile su snažne, publika je bila dirnuta pričom

Koncertom Marka Louisa završeno "Bihaćko ljeto": Film o Ćetibi upisao se među najemotivnije tačke festivala

<p>Direktorica Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) Maja Salkić podnijela je ostavku na ovu poziciju.</p><p>Pismo o ostavci uputila je Upravnom odboru ove institucije kulture te Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo.</p><p>Za sada nisu poznati detalji i razlozi zbog kojih se Salkić odlučila na ovaj potez, ali ono što treba napomenuti jeste da će obnašati funkciju do odabira novog direktora.</p><p>Salkić je funkciju direktorice SARTR-a obnašala od augusta 2022. godine.</p><p>Prvu ulogu u SARTR-u odigrala je 2003. u predstavi "Kraljice", a u stalni angažman je primljena 2004. Također je glumila u predstavama u Narodnom pozorištu Sarajevo, Kamernom teatru 55 i nezavisnim pozorišnim udruženjima.</p>

Za sada nisu poznati detalji i razlozi zbog kojih se Salkić odlučila na ovaj potez

Maja Salkić podnijela ostavku na mjesto direktorice Sarajevskog ratnog teatra

<p>Prvi međunarodni festival tamburaške muzike ''TamburaMo'' počinje večeras na platou ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, a trajat će do 17. juli, u organizaciji Tamburaškog orkestra Mostar.</p><p>Na Festivalu će, pored Tamburaškog orkestra Mostar, tokom dvije večeri sudjelovati i tri odlična tamburaška orkestra iz Crne Gore i Hrvatske: Gradski tamburaški orkestar Pljevlja, Kutjevački tamburaški orkestar i Tamburaški orkestar Rapsodija, što Festivalu daje međunarodni karakter, saopštili su organizatori.</p><h2>Stručna predavanja</h2><p>Trećeg dana Festivala održati će se stručna predavanja i radionice, posebno za mlade muzičare.</p><p>Poseban gost Festivala je požeški tamburaški sastav ''Posegana'', poznat po svom pop-tamburaškom izražaju. Riječ je o ansamblu čiji su članovi magistri tamburice, obrazovani na Odsjeku za instrumentalne studije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a aktivni su i kao profesori tamburice.</p><p>Izjave za medije predviđene su prvog dana festivala u 20:15 sati ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače</p>

Trećeg dana održati će se stručna predavanja i radionice, posebno za mlade muzičare

Tamburaški orkestri iz BiH, Hrvatske i Crne Gore okupljeni na festivalu u Mostaru

<p>Regionalna turneja predstave "Svijet mogućnosti" autora i reditelja Harisa Pašovića bit će nastavljena u srijedu, 16. jula kada će biti izvedena u okviru 39. izdanja Festivala "Grad teatar" Budva, kroz međunarodni projekat Enejbeld Teater novi diskurs u reginalnoj kulturi ("Enabled Theatre - New Discourse in the Regional Culture").</p><p>- "Svijet mogućnosti" je izvanredna predstava, u virtuoznoj režiji i inovativnoj dramaturgiji autora i reditelja Harisa Pašovića, koja prati niz likova u izvanrednim okolnostima uzrokovanim cerebralnom paralizom i autizmom. Priče koje se odvijaju pred nama su nevjerojatne. Oni nas tjeraju da razmišljamo o životu iz novog i iznenađujućeg diskursa i temeljno nas pokreću - navodi se u saopćenju Narodnog pozorišta Sarajevo.</p><h2>Jačanje kulturnih sektora</h2><p>Predstava je do sada veoma uspješno izvedena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, Kazalištu "Gavella" u Zagrebu i Teatru Aveirense Portugal.</p><p>U predstavi igraju: Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.</p><h2>Podsticanje dijaloga</h2><p>Projekat "Enabled Theatre - New Discourse in the Regional Culture" podržava UNESCO, kroz projekat "Kultura i kreativnost za zapadni Balkan" (CC4WBs), koji finansira Evropska unija. Projekat je fokusiran na podsticanje dijaloga na zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnih i kreativnih sektora za veći socio-ekonomski uticaj. Tokom perioda od 48 mjeseci, projekat CC4WBs ima za cilj poboljšanje učinka kulturnog i kreativnog sektora u cilju poboljšanja vještina, znanja, pristupa finansijskoj pomoći za povećanje konkurentnosti i održavanje koprodukcije i prometa roba i usluga na zapadnom Balkanu, saopćeno je iz&nbsp; Ist Vest Centra (East West Centra). </p><p>Predstava je rađena u koprodukciji Ist Vest Centra, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Grad teatar Budva i Plesnog centra Tala Zagreb.</p>

Otkazan koncert na otvorenom: Član benda bolestan

Topić se oprostio od Pejakovića: Čovjek koji je srcem i dušom volio BiH

Dino Mustafić za "Avaz" o kulturi i novitetima: Vratili smo Narodno pozorište u Sarajevu na sami vrh

Stari grad Ostrožac: Jedini bosanskohercegovački dvorac dobiva novi sjaj

Nagrada Harisu Pašoviću: Ljudskost u središtu “Svijeta mogućnosti”

Tarik Filipović na Mostarskom ljetu

Film o ovisnosti o kocki prikazan na Boračkom jezeru u sklopu Habitat Culture Festa

DJ Luton nastupa u Sarajevu

U Goražde stižu Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja

Predstava "Svijet mogućnosti" oduševila u Budvi, Haris Pašović dobio specijalnu nagradu

Saundskape Sarajevo: Gudačka kontemplacija pod otvorenim nebom

"Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" oduševila publiku na festivalu "Grad teatar" u Budvi

Koncertom Marka Louisa završeno "Bihaćko ljeto": Film o Ćetibi upisao se među najemotivnije tačke festivala

Maja Salkić podnijela ostavku na mjesto direktorice Sarajevskog ratnog teatra

Tamburaški orkestri iz BiH, Hrvatske i Crne Gore okupljeni na festivalu u Mostaru

Predstava "Svijet mogućnosti" 16. jula na 39. Festivalu "Grad teatar" Budva

Kultura

Otkazan koncert na otvorenom: Član benda bolestan

Topić se oprostio od Pejakovića: Čovjek koji je srcem i dušom volio BiH

Dino Mustafić za "Avaz" o kulturi i novitetima: Vratili smo Narodno pozorište u Sarajevu na sami vrh

Stari grad Ostrožac: Jedini bosanskohercegovački dvorac dobiva novi sjaj

Nagrada Harisu Pašoviću: Ljudskost u središtu “Svijeta mogućnosti”

Tarik Filipović na Mostarskom ljetu

Film o ovisnosti o kocki prikazan na Boračkom jezeru u sklopu Habitat Culture Festa

DJ Luton nastupa u Sarajevu

U Goražde stižu Hari Mata Hari, Kultur Shock, Sergej Ćetković, Psihomodo Pop, Zona Isključenja

Predstava "Svijet mogućnosti" oduševila u Budvi, Haris Pašović dobio specijalnu nagradu

Saundskape Sarajevo: Gudačka kontemplacija pod otvorenim nebom

"Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice" oduševila publiku na festivalu "Grad teatar" u Budvi

Koncertom Marka Louisa završeno "Bihaćko ljeto": Film o Ćetibi upisao se među najemotivnije tačke festivala

Maja Salkić podnijela ostavku na mjesto direktorice Sarajevskog ratnog teatra

Tamburaški orkestri iz BiH, Hrvatske i Crne Gore okupljeni na festivalu u Mostaru

Predstava "Svijet mogućnosti" 16. jula na 39. Festivalu "Grad teatar" Budva