Regionalna turneja predstave "Svijet mogućnosti" autora i reditelja Harisa Pašovića bit će nastavljena u srijedu, 16. jula kada će biti izvedena u okviru 39. izdanja Festivala "Grad teatar" Budva, kroz međunarodni projekat Enejbeld Teater novi diskurs u reginalnoj kulturi ("Enabled Theatre - New Discourse in the Regional Culture").- "Svijet mogućnosti" je izvanredna predstava, u virtuoznoj režiji i inovativnoj dramaturgiji autora i reditelja Harisa Pašovića, koja prati niz likova u izvanrednim okolnostima uzrokovanim cerebralnom paralizom i autizmom. Priče koje se odvijaju pred nama su nevjerojatne. Oni nas tjeraju da razmišljamo o životu iz novog i iznenađujućeg diskursa i temeljno nas pokreću - navodi se u saopćenju Narodnog pozorišta Sarajevo.<h2>Jačanje kulturnih sektora</h2>Predstava je do sada veoma uspješno izvedena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, Kazalištu "Gavella" u Zagrebu i Teatru Aveirense Portugal.U predstavi igraju: Gordana Đurđević Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica, Marija Feldeši, Milan Kovačević, Marko Savković, Vukašin Ranđelović, Aljoša Đidić, Aleksandar Sarapa i Rade Perović.<h2>Podsticanje dijaloga</h2>Projekat "Enabled Theatre - New Discourse in the Regional Culture" podržava UNESCO, kroz projekat "Kultura i kreativnost za zapadni Balkan" (CC4WBs), koji finansira Evropska unija. Projekat je fokusiran na podsticanje dijaloga na zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnih i kreativnih sektora za veći socio-ekonomski uticaj. Tokom perioda od 48 mjeseci, projekat CC4WBs ima za cilj poboljšanje učinka kulturnog i kreativnog sektora u cilju poboljšanja vještina, znanja, pristupa finansijskoj pomoći za povećanje konkurentnosti i održavanje koprodukcije i prometa roba i usluga na zapadnom Balkanu, saopćeno je iz&nbsp; Ist Vest Centra (East West Centra). Predstava je rađena u koprodukciji Ist Vest Centra, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Grad teatar Budva i Plesnog centra Tala Zagreb.

Rađena u koprodukciji Ist Vest Centra, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, Grad teatar Budva i Plesnog centra Tala Zagreb

Predstava "Svijet mogućnosti" 16. jula na 39. Festivalu "Grad teatar" Budva

Danas se navršava tačno 20 godina od upisa Starog mosta na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine.Tu za Mostar i BiH povijesnu odluku na sjednici Odbora UNESCO-a održanoj od 11. do 17. 7. 2005. godine u Durbanu u Južnoafričko Republici donijeli su UNESCO-ovi eksperti, čime je naša zemlja dobila prvi spomenik na tom prestižnom popisu.Stari most u Mostaru izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija toga doba u svijetu.Teško je oštećen početkom rata 1992. godine, a potpuno je srušen u studenom 1993. godine nakon što je pogođen topničkim hicem ispaljenim s položaja HVO-a.<h2>Obnova mosta</h2>Obnova Starog mosta počela je u junu 1999. godine potpisivanja ugovora o obnovi, upriličenom na mjestu pored ostataka Starog mosta. Uz gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara Ivana Prskala i Safeta Oručevića, te ministra vanjskih poslova BiH Jadranka Prlića, potpis na ugovor stavio je i direktor UNESCO-a&nbsp; Federiko Major (Federico Mayor), koji je tom prigodom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik pothvat za koji je izdvojeno 15,5 milijuna američkih dolara.Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. aprila 2003.U iduća četiri mjeseca radilo se po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. augusta u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je završena najzahtjevnija faza projekta.Slijedili su radovi na zidanju vijenaca s obje strane luka mosta, zatim postavljanje metalne ograde. Za preostali posao zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovi foto-dokumentacije i bio je ”potrošen” u onoj mjeri koja je bila dokumentirana prije rušenja.Pored samog luka obnovljene su kule s obje strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti.<h2>Zaštićeni spomenik</h2>Sama svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta upriličena je 23. jula 2004. godine, a tom događaju prisustvovalo je više od 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz 50 zemalja svijeta.Godinu dana kasnije, tačnije 15. jula 2005. godine, Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika.Kako je tada izjavio gradonačelnik Mostara i vođa državnog izaslanstva u Durbanu Mostara Ljubo Bešlić, taj dan ostat će u historiji Bosne i Hercegovine upisan zlatnim slovima.-Ne mogu skriti svoje oduševljenje da smo uspjeli u svojim nastojanjima da se upišemo u svjetsko kulturno nasljeđe. Ovo je prvi upis iz Bosne i Hercegovine. Put do upisa je bio mukotrpan dugačak i veoma zahtjevan. U ovom trenutku oduševljenja koristim priliku da pozdravim sve koji su sudjelovali u ovom projektu, kao i zahvalio zemljama prijateljima koji su pomogli obnovu mosta Italiji, Nizozemskoj, Turskoj i Hrvatskoj te Svjetskoj i Razvojnoj banci vijeća Europe. Zbog građana moram naglasiti da je ovo prvenstveno projekt grada koji treba donijeti boljitak gradu i državi. Ovaj projekt po prvi put u Bosni i Hercegovini pokazuje da možemo sami izgrađivati bolju budućnost kada to hoćemo i želimo zajednički da postignemo. Za ovaj projekt nismo imali naredbodavce. Mi smo to bili, i evo pokazali da se u Bosni i Hercegovini pokreću neki novi vjetrovi, koji mogu izgraditi bolju budućnost za sve. Sve ovo zahvaljujući vlastitim sposobnostima, istaknuo je tada gradonačelnik Bešlić.<h2>Zahtjevan proces obnove</h2>Rekonstrukcija Starog mosta, svečanost otvorenja i upis na UNESCO-ov popis, bio je zahtjevan građevinski, politički i medijski projekt, ocijenio je Miroslava Landeka, autora knjige „Stari most s mjesta događaja“, koja govori o procesu obnove Starog mosta.-Ono što je sigurno, kako vrijeme više prolazi, jest činjenica da će datum 15. 7. 2005. u historiji Mostara i BiH ostati trajno upisan jer bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis. Put od početka obnove i provedbe projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je više nego složen i zahtjevan, u tada kompliciranim političkim odnosima, ali, nažalost, puno boljim i zdravijim nego danas nakon dvije decenije od tog velikog događaja, dodao je Landeka.

Izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija tog doba u svijetu

Prije 20 godina Stari most upisan na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine

Na festivalu Barski ljetopis, koji se ove godine održava 38. put, publika će 24. jula imati priliku pogledati predstavu "Sjećaš li se Doli Bel", nastalu prema tekstu Abdulaha Sidrana, u režiji Kokana Mladenovića. Predstava je ostvarila veliki uspjeh kod publike i kritike te osvojila brojne nagrade, saopštila je pres služba Kamernog teatra 55.Ova predstava donosi priču o iskrenoj boli prve ljubavi, neminovnom odrastanju te ogoljavanju jednog utopističkog društvenog sistema u koji su mnogi slijepo vjerovali i u koji su se, nažalost, razočarali. Predstava otvara mnoge teme i pitanja koja publiku vode na putovanje kroz vrijeme i prostor sjećanja.Uloge u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel" igraju Emir Hadžihafizbegović, Gordana Boban, Tatjana Šojić, Feđa Štukan, Davor Golubović, Elma Juković, Muhamed Hadžović, Admir Glamočak, Sabit Sejdinović, Amar Selimović, Enes Kozličić i Muhammed Nadarević.Scenografiju i kostimografiju osmislila je Adisa Vatreš Selimović, dok je muziku komponovala Irena Popović. Dramaturgiju je radio Vedran Fajković. Inspicijent na predstavi je Senad Bešić, a fotografije je radio Dženat Dreković, saopšteno je.

Nastala prema tekstu Abudalaha Sidrana, u režiji Kokana Mladenovića

Predstava "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog tetara 55 na "Barskom ljetopisu"

Predstava “Marlene Dietrich -pet tačaka optužnice” autora i reditelja Harisa Pašovića, rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo, Mittelfesta Cividale (Italija) u saradnji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, bit će izvedena na regionalnom festivalu “Grad teatar“ u Budvi u utorak, 15. jula sa početkom u 21:00 sat, na lokaciji Starog grada Budva.<h2>Bila je mit</h2>Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada: „Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde – bila je mit. Jedna veoma neobična žena, veoma posebna, koja je u svom životu uvijek pravila nekonvencionalne izbore, često rizikujući reakciju svoje okoline – bilo privatne, profesionalne ili reakciju u svojoj domovini.“U naslovnoj ulozi Marlene Dietrich publika će gledati jednu od najboljih glumica u regionu Mirjanu Karanović. Pored Mirjane u predstavi igraju Mona Muratović, Elmir Krivalić i Enes Salković. Scenografiju potpisuju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac, a dizajn kostima Irma Saje i Vanja Ciraj. Kompozitor predstave je Dino Šukalo i Studio „Modra rijeka“. Za dizajn svjetla zadužen je Branislav Milinković, a za videoart Dino Hujić. Direktor fotografije je Alen Alilović, a videoprodukcija je „Source production“.<h2>Festival „Grad teatar“</h2>Festival „Grad teatar“ je manifestacija kulture koja se odvija tokom ljetnjih mjeseci u Budvi (CG) pod pokroviteljstvom Opštine Budva. Od svog osnivanja, 1987. godine, ovaj festival obnavlja mediteranski duh Starog grada i svaki od njegovih trgova i pjaceta, ali i dijelova grada izvan starogradskog jezgra, pretvara u scenu na otvorenom na kojoj i posjetilac i slučajni prolaznik postaju učesnici umjetničkog čina. Budući da je od svog osnivanja neizostavni dio turističke ponude grada, Grad teatar je, a time i Budva, neizostavna destinacija kako građanima, tako i kul-turistima, o čemu svjedoči i činjenica da festival svake godine posjeti oko 15.000 ljudi.Zamišljen kao presjek savremenih ostvarenja prije svega pozorišnog, a potom i likovnog, muzičkog i književnog stvaralaštva, Grad teatar kvalitetom programa potvrđuje svoj renome ne samo kao domaćin brojnim trupama i stvaraocima, već i kvalitetom produkcijske djelatnosti kojom preispituje autentično kulturno naslijeđe Budve i Crne Gore i njegovo implementiranje u savremene modele umjetničkog djelovanja.

Prema riječima Harisa Pašovića, autora i reditelja komada: „Marlene Dietrich je bila više od filmske zvijezde – bila je mit

Regionalna gostovanja: “Marlene Dietrich - pet tačaka optužnice” na festivalu „Grad teatar“ u Budvi

Prije 54 godine, 14. jula 1971., od posljedica srčanog udara preminuo je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika svih vremena Mak Dizdar, a sahranjen je na sarajevskom groblju „Bare“. Danas je na njegovom grobu spomenik u obliku stećka - „kamenog spavača“ koji je progovorio u Makovim pjesmama. Čitajući te stihove, kroz metaforično promišljanje o sučeljavanju života i smrti osjetit ćemo Makovo razočarenje i revolt zbog politike tadašnjih vlasti, ali i svevremensku istinu. Cijelog života, najviše kroz svoja književna djela, Mak se borio za BiH i bošnjaštvo, dokazujući autohtonost svog naroda i jezika. Pokrenuo je i raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovini, te u časopisu „Život“, 1970. godine, objavio esej „Marginalije o jeziku i oko njega“, u kojem se zalagao za priznavanje treće, bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika.- On je sigurno najbosanskiji pjesnik i pisac, a državu kao da nije briga za to, zanemaruju takve veličine. Mada je rad takve vrste, na polju kulture, vrlo često mnogo dalekosežniji i značajniji od onoga što dnevna politika uradi. Ko danas zna imena političara iz onog sistema? Ali, uvijek će se znati za Mešu Selimovića, Ivu Andrića, a posebno bi se trebalo znati za Maka Dizdara – rekao je Makov sin Majo Dizdar, također književnik.

<h2>Politički proces</h2>Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu, gdje je završio osnovnu školu. Na dalje školovanje otišao je u Sarajevo, gdje je nakon mature, 1937. godine, napisao svoj književni prvjenac „Vidopoljska noć“. U krug književnika i javni život uveo ga je stariji brat Hamid, također pisac, koji je tada bio urednik sarajevskog časopisa „Gajret“, za koji je i Mak počeo pisati.Makove majka i sestra ubijene su 1945. godine u logoru Jasenovac, a pretpostavlja se da su se tim činom ustaške vlasti osvetile Dizdaru zbog njegovog antifašističkog partizanskog djelovanja u Drugom svjetskom ratu, kada je i dobio konspirativno ime Mak, koje je kasnije koristio kao pjesnički pseudonim. Poslije rata je radio kao novinar, te tri godine bio glavni urednik sarajevskog lista „Oslobođenje“, nakon čega je osnovao "Seljačku zadrugu", koja je ubrzo prerasla u "Narodnu prosvjetu", u to vrijeme jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća na Balkanu. Ali, kako se na našim prostorima uspjeh ne prašta, nakon optužbi komunističkih vlasti da je prokapitalistička i promuslimanska te pritiska javnosti, "Narodna prosvjeta" biva pripojena izdavačkoj kući "Veselin Masleša". Prema riječima Makovog najstarijeg sina Murkela, bio je to montirani politički proces u kojem je direktor „Narodne prosvjete“ Mustafa Zitić osuđen na godinu zatvora, a njegov otac ostao bez posla. - Sjećam se očevih nemira, nekih čudnih telefonskih poziva… Tek mnogo kasnije, kada sam odrastao, shvatio sam kakvim je pritiscima i prijetnjama bio izložen moj otac i kome je sve smetao – kazao je Murkel.

<h2>„Kameni spavač“ </h2>Nakon gubitka posla, Mak je radio volonterski do 1964., kada postaje glavni urednik časopisa „Život“, a ujedno obavlja i funkciju predsjednika Društva književnika Bosne i Hercegovine. Ideali za koje se borio su nestali, prepreke koje su mu postavljali dojučerašnji prijatelji, ne mogavši se pomiriti s njegovim uspjehom i intelektualnom veličinom, postajale su sve veće i nepremostive. Svoje nemire Mak je pretakao u stihove, prepune simbolike i metafora kojima i danas čitatelje inicira na pronalaženje smisla i besmisla djelovanja i žrtvovanja, svog bivstvovanja na ovome svijetu. Dizdar ih je svrstao u dvije zbirke: „Kameni spavač“ i „Modra rijeka“, koristeći se natpisima sa stećaka, srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika, oživljavajući i proširujući njihove poruke o prolaznosti života.Za pjesmu o Gorčinu, „ljubavniku čistog srca iz dubine srednjovjekovnih bosanskih šuma“, Dizdar je inspiraciju našao u tradicionalnoj bosanskohercegovačkoj lirskoj pjesmi - sevdalinci, koju je, kako je sam govorio, naknadno zavolio. - Zavolio sam sevdalinku. Ona mi je vratila ljubav prema vrijednostima koje sam nepromišljeno, ali i opravdano bio izgubio. Mislim da ću joj zahvaliti najprikladnije ako je budem branio od blata koje hoće da se prilijepi uz nju, ako joj budem pomagao u suzbijanju njene kafanske i ulične sevdalijske deformacije – pisao je Mak.Osim pisanja, Mak je volio i slikanje, a inspiraciju i ideje dobivao je u društvu prijatelja slikara i književnika, u tadašnjem umjetničkom sastajalištu kafani “Istra”, koja se nalazila u centru Sarajeva. <h2>Srčani udar</h2>Sa suprugom Senijom Mak je dobio trojicu sinova, Murkela (Faruka), Envera i Maju. Najstariji Murkel od oca je naslijedio ljubav prema slikarstvu, a Enver i Majo ljubav prema pisanju. Murkel je često prepričavao anegdotu o nastanku svog imena i pojašnjavao zašto ga svi zovu Murkel, a u dokumentima piše Faruk. Kada se rodio, ratne 1942. godine u Sarajevu, Mak i Sena odlučili su da mu daju ime Murkel inspirirani likom dječaka iz knjige nekog njemačkog pisca. Mak je otišao da prijavi rođenje djeteta, ali je hodža, koji je u tadašnjem sistemu bio i administrator, odbio da upiše ime Murkel, rekavši:- Nađite neko normalno muslimansko ime.Mak je tada predložio Rusmir, a hodža je još više izgubio strpljenje:- Kakav Rus, kakav mir… dajte nešto kao Faruk.- Dobro, Faruk – rekao je Mak.Mnogo je spekulacija o uzroku Makove smrti, jer je tog dana imao važan sastanak, zbog kojeg se dan ranije vratio s ljetovanja na kojem je bio s porodicom. S njima nije bio jedino Murkel, koji je tada počeo raditi kao kamerman na TV Sarajevo. U trenutku Makove smrti Murkel je bio s njim i opisao je to riječima: - Ja sam bio u kući kad je tata došao sa sastanka. Bio je blijed i izgledao iscrpljen. Čim je sjeo, pružio sam mu kovertu u kojoj je bio nalog za deložaciju iz stana u koji su se tek uselili. Pročitao je i klonuo. Rekao mi je da ne vidi… Pokušao sam da mu pomognem, pitao sam ga hoće li konjak. Rekao je: „Neću, ne mogu“, i to su bile posljednje riječi koje je izgovorio. Ubrzo je izgubio svijest. Uspaničen, pokušao sam s vještačkim disanjem… Ništa nije pomoglo. Hitna je stigla brzo. Doktor Adnan Dizdar, poznati rukometaš, reprezentativac, mogao je samo konstatovati smrt.

Stećak - „kameni spavač“ - progovorio je u Makovim pjesmama 

Mehmedalija Mak Dizdar: 54. godišnjica smrti književnog velikana  

Ime i prezime: Josip Milanović.Datum i mjesto rođenja: 1. septembar 1989.Šta prvo uradite kad se probudite: Pomolim se.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Vjerovatno bih bio psiholog ili psihoterapeut.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Plesni trener/instruktor.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Biblija.Najdraža pjesma: „Vjerujem u anđele“, Oliver Dragojević.Šta gledate na televiziji: Rijetko gledam televiziju.Šta Vas nervira: Priča o odlasku mladih iz BiH, jer se premalo govori o onim koji su ostali ovdje. Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Ljubav i povjerenje meni bliskih ljudi.Čega se plašite: Zmija i smrti bliskih ljudi.S kim najradije pijete kafu: Ne pijem kafu.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Ljubičasta.Ko Vam je uzor: Sv. Ivan Pavao II.Najdraži pisac: Pisoj (smijeh) - jer pišem ono što i sam trebam pročitati.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Platio bih liječenje svim bolesnim ljudima.Omiljeni muzičar ili bend: Yiruma.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Zahir“, Paulo Coelho.Tim za koji navijate: Ne pratim nogomet. Omiljena narodna izreka: „Sve je dobro, kad je mama dobro“. Koje pitanje najviše mrzite: Kad ćeš se ženiti? Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Majka Tereza.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Španiju.&nbsp;

Nervira me priča o odlasku mladih iz BiH

Pisac Josip Milanović: Platio bih liječenje svim bolesnim ljudima

U prepunoj sali Kulturnog centra Bihać, sinoć je premijerno prikazan dokumentarni film “Opstanak” autora Ervina Duratovića. S velikom pažnjom i emocijama publika je ispratila svaki kadar, a dug aplauz na kraju projekcije bio je potvrda da je film ostavio snažan utisak na sve gledaoce.Ovaj dokumentarni film donosi snažno svjedočanstvo o ljudskoj izdržljivosti, zajedništvu i snazi muzike tokom opsade Bihaća. Kroz priču Sejfe Duratovića, frontmena legendarnog bihaćkog benda Okus meda, i njegovih kolega i saboraca – Samira Alagića, Zlatka Pečenkovića ,Keme Gakovića, Hasana Arnautovića, Esada Budimlića, Emire Glumac, Nermina Puškara i drugih, film prikazuje kako su u najtežim danima rata ljudi birali muziku umjesto tišine, i ljubav umjesto straha.

Jedan od najznačajnijih momenata filma jeste stvaranje pjesme “Ljubav je svijet” koja je u to vrijeme inspirisana idejom da pjesma može ujediniti i zaliječiti, što je na kraju i dokazala, jer uz podršku brojnih bihaćkih umjetnika i pjevača, Sejfo i njegov bend su pjesmom slali poruke nade u vremenu kada je bilo najpotrebnije.Nevjerovatna autentičnost filma dodatno je pojačana dirljivim svjedočenjima učesnika, ali i vrhunskim arhivskim snimcima iz tog perioda. Poseban doprinos dali su tadašnji snimatelji, tonci i montažeri, kao i ekipa Televizije Bihać, čiji je rad sačuvao vrijednu sliku duha grada pod opsadom.Inače, autor filma Ervin Duratović je odavno poznat bosanskohercegovačkoj javnosti kao talentirani i posvećeni dokumentarista. Njegovi prethodni filmovi, poput “Alen Islamović – Moja dolina sjećanja”, koji je izazvao snažan emotivni odjek, te višestruko nagrađivani film “Ekspedicija na tri rijeke”, koji je osvojio priznanja na međunarodnim festivalima u New Yorku, Amsterdamu, Istanbulu i drugim gradovima, potvrđuju njegov autorski kvalitet i prepoznatljiv stil. Kroz svoje radove, Duratović vješto spaja emotivnu dubinu, vizualnu ljepotu i istraživački duh, i s filmom “Opstanak” još jednom potvrđuje svoj autorski pečat i prepoznatljiv stil.

Ako je sudeći prema komentarima bihaćke publike, riječ je o ostvarenju za koje se vjeruje da bi moglo privući pažnju i izvan granica BiH te ostvariti zapažen festivalski put.Ervin Duratović je za "Avaz" rekao da je to film o muzičarima koji su stvarali umjetnost za vrijeme opsade Bihaća te da je stvaran pet godina.- Bihać je 1992. samo slao poruke ljubavi, a tako je i danas. Film govori o grupi "Okus meda", a to je film svih građana i muzičara u tom periodu. Ti ljudi su dali veliki doprinos da ostanemo ono što jesmo - ljudi - kazao je Ervin Duratović.Sejfo Duratović je poručio da ga je film vratio u 90-e i da mu je drago što su ljudi imali priliku vidjeti i kakav su doprinos dali umjetnici u tom periodu.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Sejfo Duratović je poručio da ga je film vratio u 90-e i da mu je drago što su ljudi imali priliku vidjeti i kakav su doprinos dali umjetnici u tom pe

Kako se stvarala muzika dok su padale granate: Film "Opstanak" Ervina Duratovića osvojio srca bihaćke publike

U Kunstmuseumu u Hagu jučer je otvorena izložba "Fildžani sjećanja"“ bosanskohercegovačke umjetnice Aide Šehović, u saradnji s arhitekticom Arnom Mačkić i njenim Studijem L A iz Amsterdama, te organizacijom "Što te nema".Izložba će biti otvorena do 16. novembra ove godine.Aida Šehović i Arna Mačkić već godinama posvećuju svoj rad pitanjima kolektivnog pamćenja i istraživanju načina na koje zajednice pogođene genocidom mogu čuvati vlastitu historiju kroz umjetnost i arhitekturu.Arna Mačkić, suosnivačica Studija L A, koristi arhitekturu kao sredstvo za jačanje jednakosti, dijaloga i kolektivnog oporavka.Aida Šehović već više od 20 godina istražuje temu genocida u Srebrenici kroz društveno angažiranu umjetnost. Osnivačica je i direktorica organizacije "Što te nema", koja je izrasla iz istoimenog nomadskog spomenika posvećenog žrtvama.Izložba "Fildžani sjećanja" zasnovana je na dugogodišnjem projektu "Što te nema" – participativnom memorijalu koji je tokom 15 godina postavljan na trgovima širom svijeta. Počeo je 11. jula 2006. godine u Sarajevu, uz podršku Udruženja Žene Srebrenice, kada je prikupljeno prvih 923 fildžana.<h2>Privremeni spomenik</h2>Ti fildžani su postavljani na ulici i punjeni bosanskom kafom, koja bi ostajala netaknuta – simbolično prisutna, a nedostupna. Ovaj čin sjećanja ponavljao se u brojnim gradovima – od Ženeve do Njujorka, od Istanbula do Toronta. Danas postoji fildžan za svaku od najmanje 8.732 žrtve genocida. Prvih 923 fildžana sada su po prvi put izloženi u Holandiji.U sklopu izložbe, Šehović i Mačkić zajednički rekonstruiraju ovaj privremeni spomenik, okružen pričama preživjelih, svjedoka i potomaka. Izložba pruža prostor za razmišljanje i nadu u svijet bez genocida. Za obje autorice, ovo je važan korak prema stvaranju trajnog memorijala Što te nema.Paralelno s ovom postavkom, arhiva projekta pod nazivom Spatium Memoriae tokom 2025. godine bit će predstavljena i u drugim evropskim gradovima, uključujući Minhen i Grac, gdje je izložba u Akademie Graz otvorena do 19. jula.<h2>Dokumentarni film</h2>Uz izložbe, organizacija "Što te nema" nastavlja djelovati kroz edukativne i kulturne programe, kako u BiH, tako i u svijetu. Među ključnim segmentima rada je i dokumentarni film „ŠTO TE NEMA“ (2024), koji je premijerno prikazan na 30. Sarajevo Film Festivalu, a potom i uvršten u zvanični program festivala FIPADOC 2025 u Biarritzu, Francuska. Film je prikazan i u Kinodvoru u Ljubljani, NS-Dokumentationszentrumu u Minhenu, Kino Centru u Berlinu te ponovno u Sarajevu u okviru programa Modul Memorije Festivala MESS.Pored filma i izložbi, organizacija Što te nema provodi i radionice te interaktivne performanse s ciljem podsticanja dijaloga o genocidu, kulturi sjećanja i potrebi za pravdom.

Aida Šehović i Arna Mačkić već godinama posvećuju svoj rad pitanjima kolektivnog pamćenja i istraživanju načina na koje zajednice pogođene genocidom

"Fildžani sjećanja" Aide Šehović predstavljeni u Hagu

Manifestacija Mostarsko ljeto 2025 nastavila je donositi nezaboravne trenutke publici, a sinoćnji program obilježila su dva sadržaja – pozorišna predstava i muzički koncert koji su ispunili kulturne prostore Mostara emocijama, aplauzima i vrhunskim izvedbama.Na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Mostaru izvedena je predstava Hasanaginica autora Mirze Begovića, u režiji Irfana Kasumovića. Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Mostar, Narodnog pozorišta Tuzla i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, dok je nosilac projekta i producent BKC "Alija Izetbegović" iz Kalesije. U glumačkoj postavi nastupili su Adna Kaknjo, Irfan Kasumović, Remira Osmanović, Nusmir Muharemović, Emir Sejfić, Mirza Ćatibušić, Zerina Mujkić i Nermin Hodžić.- Predstava je relativno nedavno imala premijeru, tačnije u decembru prošle godine, i večeras je bilo njeno 29. izvođenje. Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da komunicira s publikom i izaziva veliko interesovanje, što nam je jako važno. Večerašnjim igranjem zaključujemo ovu sezonu i posebno mi je drago da se to dešava baš u Mostaru, jer me uz ovaj grad veže mnogo toga - rekao je režiser i glumac Irfan Kasumović.U drugom dijelu večeri, publika je u Muzičkom centru Pavarotti uživala u koncertu Sevdi Mustafa benda, koji je priredio više od dva sata izvanredne muzičke interpretacije ispunjene emocijama, tradicijom i vrhunskom atmosferom.- Ponosan sam što sam dio međunarodne manifestacije Mostarsko ljeto. Nakon raspada benda Mostar Sevdah Reunion 2008. godine, oformio sam ovaj bend s prijateljima, i djelujemo do danas. Drago mi je vidjeti da se Mostar ponovo puni kulturnim događajima, gotovo u prijeratnom intenzitetu. Sretan sam što je naš koncert bio dio ove manifestacije - izjavio je vođa benda Mustafa Šantić.Naredni događaj u okviru “Mostarskog ljeta” održat će se u srijedu, 16. jula. Riječ je o promociji knjige Dobri ljudi autora Milana Račića, koja će biti upriličena u Centru za kulturu Mostar, s početkom u 20 sati.

Narodno pozorište Mostar i Muzički centar Pavarotti sinoć su bili domaćini kulturnih događaja u okviru manifestacije

Večer za pamćenje: Hasanaginica i koncert Sevdi Mustafa benda oduševili publiku

U sklopu WARM Festivala i u saradnji sa specijalnim programom Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice!“ večeras je upriličena izložba palestinske fotografkinje Laure Boušnak (Boushnak) na šesnaest lokacija u Općini Centar te koncert „Kad riječi zakažu“ u izvedbi Ahmeda Burića i Damira Imamovića uz specijalne goste. Izložba radova palestinske fotografkinje Laure Boušnak pod nazivom „Arapski svijet: Vizija Laure Boushnak“, a koja obuhvaća priče iz cijelog arapskog svijeta, otvorena je u 19:00 sati, na Trgu Susan Sontag uz razgovor i obilazak lokacija na kojima je postavljena izložba. Kustosica izložbe je Lejla Hodžić. Kustosica izložbe je Lejla Hodžić.<h2>Specijalni gosti</h2>Koncert „Kad riječi zakažu“ izveden je na Pozorišnom Trgu Susan Sontag sa početkom u 21:00 sat, a specijalni gosti Ahmeda Burića i Damira Imamovića bili su Toni Kitanovski na električnoj gitari i Ivan Mihajlović na električnom basu.Koncert je također uključivao velike projekcije „Jemen: Contraflow“, koje nose snažnu fotografsku seriju autorice Alixandre Fazzine, predstavljajući priče o raseljavanju i otpornosti u Jemenu.<h2>O specijalnom programu Kultura na ulice!</h2>Kultura na ulice 2025! je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo. Projekat „Kultura na ulice!“ je multimedijalnog karaktera i izražava sve oblike umjetničkog izraza prisutne u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Cilj projekta „Kultura na ulice!“ je, da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima.Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2025!“ je besplatan.

Koncert „Kad riječi zakažu“ izveden je na Pozorišnom Trgu Susan Sontag sa početkom u 21:00 sat

U Sarajevu otvorena izložba Laure Boušnak: Upriličen i koncert Damira Imamovića i Ahmeda Burića

U okviru manifestacije "Mostarsko kulturno ljeto", večeras, u atriju Muzičkog centra "Pavarotti" u Mostaru, s početkom u 21.30 sati, bit će upriličen koncert "Sevdi Mustafa benda".<h2>Ljubav prema tradiciji</h2>Muzičku skupinu „Sevdi Mustafa bend“ osnovao je još 2008. godine poznati mostarski muzičar Mustafa Šantić. Riječ je o bendu koji njeguje ljubav prema tradicionalnoj bosanskohercegovačkoj pjesmi, najprije sevdalinci, ali njihov muzički opus obuhvata i starogradske šlagere te narodnu muziku iz 70-ih godina 20. stoljeća.&nbsp;<h2>Ulaz slobodan</h2>Cilj benda nije da se napravi neki novi muzički pravac, već jednostavno da se u načinu sviranja i interpretacije takve vrste muzike njeni ljubitelji vrate u vrijeme kada je narodna muzika, po sadržaju, imala umjerenu dimenziju svog izraza.Članovi benda su iskusni bh. muzičari: Ademir Dado Spahić (ritam gitara), Mustafa Kota Sokolović (bas-gitara), Samir Zavlan (klavijature), Rifko Čamdžić (bubanj) i, svakako, Mustafa Šantić (harmonika, vokal, klarinet).Ulaz na koncert je slobodan.

U okviru manifestacije "Mostarsko kulturno ljeto", s početkom u 21.30 sati

Muzički centar "Pavarotti": Večeras koncert "Sevdi Mustafa benda"

Predstava "Četiri sestre" biće izvedena u okviru Festivala Baščaršijske noći večeras u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS. U predstavi igraju: Milica Petković, Anastasija Vidović, Nikolina Bilandžija, Natalija Medojević i Nikola Radivojac, najavili su iz Bosanskog kulturnog centra.Predstava je nastala u produkciji Banjalučkog studentskog pozorišta (BSP), a režiju potpisuje Aleksandar Pejaković.Riječ je o predstavi koja je nastala prema motivima dramskih tekstova koje je uobličio Bogoljub Đorđović (pseudonim). Nastajala je prema dramskim fragmentima: Šeri Džons, Lujze Alkot, Tine Kosi, Helen Rapaport, Saše Anočića, Kokana Mladenovića, Olivera Frljića, Alije Isakovića, Miroslava Krleže i Dušana Kovačevića. Scenografija i kostimi: Ansambl, izbor muzike, Nikolina Bilandžija.- Predstava "Četiri sestre" prati živote četiri rođene sestre koje žive u istoj kući sa studentom podstanarom, ali zbog ličnog interesa se na popisu stanovništa 2013. godine izjašnjavaju različito – te je jedna Srpkinja, druga Hrvatica, treća Bošnjakinja, dok je četvrta Hercegovka, odnosno pripada skupini - ostali. Iako dijele porodičnu historiju, njihovi pogledi na svijet, vrijednosti i identiteti često se sudaraju. Emotivni dijalozi otkrivaju kako ljubav, porodične veze i zajednička prošlost mogu biti jači od svih razlika. Predstava istražuje savremenu stvarnost u Bosni i Hercegovini sa elementima humora, topline i ironije. Ona je duhovita i dirljiva drama koja kroz sudbinu jedne porodice ogleda sudbinu onoga što danas međunarodna zajednica naziva region - zapisao je o komadu reditelj Aleksandar Pejaković.Ulaz na predstavu je slobodan.

 Predstava "Četiri sestre" prati živote četiri rođene sestre koje žive u istoj kući sa studentom podstanarom

Predstava "Četiri sestre" večeras na sceni Bosanskog kulturnog centra

Izložba palestinske fotografkinje Laure Boushnak bit će prikazana na 16 lokacija u Općini Centar, dok će koncert "Kad riječi zakažu" u izvedbi Ahmeda Burića i Damira Imamovića, uz specijalne goste, biti održan večeras, 12. jula.Ovi događaji dio su WARM Festivala i realizirani su u saradnji sa specijalnim programom Narodnog pozorišta Sarajevo "Kultura na ulice!".Izložba pod nazivom "Arapski svijet: Vizija Laure Boushnak", koja donosi priče iz cijelog arapskog svijeta, otvorit će se u 19 sati na Trgu Susan Sontag, uz razgovor i obilazak lokacija gdje je izložba postavljena. Kustosica izložbe je Lejla Hodžić.

Koncert „Kad riječi zakažu“ održat će se na Pozorišnom trgu Susan Sontag s početkom u 21 sat. Specijalni gosti Ahmeda Burića i Damira Imamovića su Toni Kitanovski na električnoj gitari i Ivan Mihajlović na električnom basu. Program će također sadržavati velike projekcije "Jemen: Contraflow", koje prikazuju snažnu fotografsku seriju autorice Alixandre Fazzine o pričama raseljavanja i otpornosti u Jemenu."Kultura na ulice 2025!" je specijalni program Narodnog pozorišta Sarajevo, pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo. Ovaj multimedijalni projekat predstavlja različite oblike umjetničkog izraza koji su dio produkcije NPS.Cilj projekta je da kroz angažman profesionalnih mladih umjetnika i vrhunski program približi kulturu i umjetnost građanima.U slučaju lošeg vremena, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina. Ulaz na sve programe specijalnog programa NPS "Kultura na ulice 2025!" je besplatan.

Ovi događaji dio su WARM Festivala i realizirani su u saradnji sa specijalnim programom Narodnog pozorišta Sarajevo

Koncert Ahmeda Burića i Damira Imamovića

Izložba Laure Boushnak i koncert "Kad riječi zakažu" na Trgu Susan Sontag

Izložba "Trideset godina poslije" autora Damira Šagolja, otvorena je večeras na Trgu žrtava Srebrenice na željezničkoj stanici u Sarajevu i Akademiji likovnih umjetnosti i predstavlja svjedočanstvo života u i oko Srebrenice u vrijeme 11. jula, ali i nakon tog dana.Po riječima kustosice Akademije likovnih umjetnosti Lejla Hodžić, izložba postavljena u toj ustanovi koncipirana je tako što su određeni segmenti više vezani za vizualnu konekciju.- Nismo radili hronološki pregled. Damir je tokom 30 godina posjećivao Srebrenicu ne samo 11. jula. Posjećivao je okolna mjesta gdje danas žive bivši žitelji Srebrenice, koji su u izbjeglištvu. Stoga su fotografije i jedno svjedočanstvo života u i oko Srebrenice danas – kazala je ona.<h2>Bave se ekshumacijom</h2>Izložene su i fotografije koje se bave ekshumacijom, identifikacijom posmrtnih ostataka, a smještene su u posebnom galerijskom prostoru.Fotograf Damir Šagolj je i danas bio u Srebrenici, ali je uspio doći na otvorenje svoje izložbe.- Ovo je moj reporterski izvještaj o temi genocida u Srebrenici koji sam radio 30 godina. I on se sastoji od ovih 150-170 slika, koje su rađene od 1996. godine do danas. I pokazuje ono što sam ja video, a u Srebrenicu sam jako puno išao. Mislim da bi svaki dokumentarista ili fotograf trebao biti malo i opsjednut svime tim što se dešavalo u i oko Srebrenice – naveo je Šagolj.Ispod svake fotografije ispisan je datum i mjesto kada je nastala. Na taj način, posjetioci izložbe mogu saznati kada je i koja masovna grobnica iskopana, kada je izvršena identifikacija, obavljena dženaza. - Sve se to stopilo u ovaj oblik povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kada je došao trenutak da lično podvučem crtu i kažem 'ovo je moj izvještaj u proteklih 30 godina' – naveo je Šagolj u izjavi za medije.<h2>12 panoramskih slika</h2>Na Trgu žrtava Srebrenice na željezničkoj stanici u Sarajevu postavljeno je 12 velikih panoramskih slika mjesta egzekucije. Posjetitelji mogu vidjeti da je na fotografijama lijepa priroda, zemlja, ali ipak im je na diskretan način sugerirano da su to zapravo mjesta egzekucije Srebreničana.- Fotografije su rađene u posebnoj tehnici i kao takve apstraktne su i vrlo mračne, ali ipak ne prestrašne – kazao je on.Jer, po njegovom mišljenju, u društvu koje je traumatizirano ratom, nije lako u javni prostor iznijeti užas rata. Stoga je na fin i diskretan način uspio da komemorira ono što naizgled lijepa zemlja sakriva, a to je užas rata.Kroz ovu, ali i druge izložbe, Galerija 11/07/95, koja je organizator, nastavlja koristiti snagu fotografije u borbi protiv zaborava i negiranja, te umjetnost kao prostor dijaloga, dubokog promišljanja i empatije.

Fotograf Damir Šagolj je i danas bio u Srebrenici, ali je uspio doći na otvorenje svoje izložbe

Otvorena izložba "Trideset godina poslije" autora Damira Šagolja

Prije dvije godine, 11. jula 2023., u 58. godini života preminuo je istaknuti bosanskohercegovački glumac Mirsad Tuka.Rođen je u Tuzli 1965. godine, gdje je počeo karijeru kao polaznik Dramskog studija Narodnog pozorišta Tuzla.<h2>“Praznik u Sarajevu”&nbsp;</h2>Fakultet dramskih umjetnosti završio je u Beogradu.Tuka je debitovao u filmu “Praznik u Sarajevu” i za tu ulogu je nagrađen na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu 1991., kao najbolji glumac-debitant.&nbsp;Od 1996. bio je član ansambla Kamernog teatra 55 u Sarajevu.&nbsp;<h2>Brojne uloge</h2>Odigrao je mnoge zapažene uloge u pozorišnim predstavama, kao što su “Krokodil Lacoste” Zlatka Topčića, “To” Alije Isakovića, “Poljska konjica” Marka Vešovića i “Hasanaginica” za koje je i nagrađivan.Igrao je i u mnogim filmovima i TV serijama, između ostalih, “Nafaka”, “Sve džaba”, “Remake”, “Ostavljeni”, “Warriors”...

Za ulogu u filmu “Praznik u Sarajevu” nagrađen je na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu 1991., kao najbolji glumac-debitant

Mirsad Tuka: Druga godišnjica smrti istaknutog bh. glumca

Na današnji dan 2009. godine, preminuo je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih filmskih i pozorišnih glumaca Žan Marolt, nakon duge borbe s neizlječivom bolešću.&nbsp;Rođen je 25. septembra 1964. godine u Sarajevu. U mlađim danima se bavio sportom, kao junior bio je prvi u BiH, a treći u bivšoj SFR Jugoslaviji u disciplini bacanje kladiva.&nbsp;<h2>Kraj snova o sportskoj karijeri</h2>U trećem razredu gimnazije povrijedio je leđa, a snovi o sportskoj karijeri su bili završeni.&nbsp;Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je 1989. godine. Od 1992. bio je stalni član Kamernog teatra 55 i imao je zapažene uloge u predstavama kao što su “Buba u uhu”, “Umri muški”, “Kidaj od svoje žene”, “Ujak Vanja”, te u brojnim filmovima i televizijskim serijama.&nbsp;Marolt je dobitnik nagrade za najbolju glavnu ulogu u TV filmu "Elvis" 1997. godine, a proglašen je i najboljim mladim glumcem Evrope u francuskom gradu Anžer.Žan je ostvario i veoma zapažene uloge u filmovima "Inat", "Tunel", "Mliječni put"...<h2>Posljednja uloga u "Ostavljenim"</h2>Gledateljima u zemlji i regiji zasigurno će ostati u sjećanju po ulozi u filmu "Dobro uštimani mrtvaci", ali i po ostvarenim interpretacijama u domaćim humorističkim serijama koje su stekle regionalnu popularnost poput "Lud, zbunjen, normalan" i "Viza za budućnost".Posljednju ulogu imao je u višestruko nagrađivanom bosanskohercegovačkom filmu "Ostavljeni" .&nbsp;

Predstava "Svijet mogućnosti" 16. jula na 39. Festivalu "Grad teatar" Budva

Prije 20 godina Stari most upisan na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine

Predstava "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog tetara 55 na "Barskom ljetopisu"

Regionalna gostovanja: “Marlene Dietrich - pet tačaka optužnice” na festivalu „Grad teatar“ u Budvi

Mehmedalija Mak Dizdar: 54. godišnjica smrti književnog velikana

Pisac Josip Milanović: Platio bih liječenje svim bolesnim ljudima

Kako se stvarala muzika dok su padale granate: Film "Opstanak" Ervina Duratovića osvojio srca bihaćke publike

"Fildžani sjećanja" Aide Šehović predstavljeni u Hagu

Večer za pamćenje: Hasanaginica i koncert Sevdi Mustafa benda oduševili publiku

U Sarajevu otvorena izložba Laure Boušnak: Upriličen i koncert Damira Imamovića i Ahmeda Burića

Muzički centar "Pavarotti": Večeras koncert "Sevdi Mustafa benda"

Predstava "Četiri sestre" večeras na sceni Bosanskog kulturnog centra

Izložba Laure Boushnak i koncert "Kad riječi zakažu" na Trgu Susan Sontag

Otvorena izložba "Trideset godina poslije" autora Damira Šagolja

Mirsad Tuka: Druga godišnjica smrti istaknutog bh. glumca

Prije 16 godina preminuo bh. glumac Žan Marolt

Kultura

Predstava "Svijet mogućnosti" 16. jula na 39. Festivalu "Grad teatar" Budva

Prije 20 godina Stari most upisan na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine

Predstava "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog tetara 55 na "Barskom ljetopisu"

Regionalna gostovanja: “Marlene Dietrich - pet tačaka optužnice” na festivalu „Grad teatar“ u Budvi

Mehmedalija Mak Dizdar: 54. godišnjica smrti književnog velikana

Pisac Josip Milanović: Platio bih liječenje svim bolesnim ljudima

Kako se stvarala muzika dok su padale granate: Film "Opstanak" Ervina Duratovića osvojio srca bihaćke publike

"Fildžani sjećanja" Aide Šehović predstavljeni u Hagu

Večer za pamćenje: Hasanaginica i koncert Sevdi Mustafa benda oduševili publiku

U Sarajevu otvorena izložba Laure Boušnak: Upriličen i koncert Damira Imamovića i Ahmeda Burića

Muzički centar "Pavarotti": Večeras koncert "Sevdi Mustafa benda"

Predstava "Četiri sestre" večeras na sceni Bosanskog kulturnog centra

Izložba Laure Boushnak i koncert "Kad riječi zakažu" na Trgu Susan Sontag

Otvorena izložba "Trideset godina poslije" autora Damira Šagolja

Mirsad Tuka: Druga godišnjica smrti istaknutog bh. glumca

Prije 16 godina preminuo bh. glumac Žan Marolt