Ako vam hrana služi kao bijeg od teških situacija, ako posežete za „utješnom“ i visokokaloričnom hranom te nastavljate jesti i nakon osjećaja sitosti, moguće je da se suočavate s emocionalnim prejedanjem. Riječ je o obrascu ponašanja u kojem se hrana koristi kao odgovor na neugodne emocije poput stresa, tjeskobe, tuge ili dosade, a ne kao odgovor na stvarnu fizičku glad.

Emocionalno prejedanje privremeno može donijeti osjećaj smirenja jer preusmjerava pažnju s neugodnih misli na tjelesne senzacije, no dugoročno često vodi osjećaju krivnje, frustracije i poteškoćama u održavanju zdrave tjelesne mase. Istraživanja pokazuju da velik dio ljudi jede potaknut emocijama, a ne stvarnom potrebom za hranom. Ovakav obrazac najčešće se javlja u adolescenciji i odrasloj dobi, dok je kod djece znatno rjeđi.

Sprječavanje emocionalnog prejedanja zahtijeva svjestan pristup i razumijevanje vlastitih navika. Redoviti obroci pomažu u održavanju stabilne razine energije i sprječavaju pretjeranu glad. Uravnotežena prehrana, uz dovoljan unos hranjivih tvari, može pozitivno utjecati na raspoloženje. Važno je i razvijati svjesnost o vlastitim prehrambenim izborima te prepoznati situacije u kojima se hrana koristi kao emocionalna utjeha.

Umjesto posezanja za hranom u stresnim trenucima, korisno je razvijati druge načine nošenja s emocijama, poput tjelesne aktivnosti, tehnika disanja, razgovora s bliskim osobama ili vođenja dnevnika. U slučajevima kada emocionalno prejedanje značajno utječe na kvalitetu života, razgovor sa stručnom osobom može biti važan korak prema zdravijem odnosu prema hrani i vlastitim emocijama.