Police apoteka i online trgovina prepune su preparata koji obećavaju energiju, hormonski balans, ljepšu kožu, manje stresa i jači imunitet. Međutim, postavlja se ključno pitanje: da li nam je sve to zaista potrebno i po koju cijenu?
Doktorica farmaceutskih nauka i profesorica Lana Lekić naglašava da suplementi nisu zamjena za zdrav način života, već mogu imati smisla isključivo kao dodatak, i to kada postoji realna potreba. Ona upozorava da je suplementacija bez kontrole tihi zdravstveni rizik.
Bez nalaza
- Sve češće se suplementi uzimaju bez laboratorijskih nalaza, bez savjeta ljekara ili farmaceuta, pod utjecajem društvenih mreža i trendova – kazala je Lekić.
Ovakav pristup, objašnjava, može dovesti do opterećenja jetre i bubrega, hormonskog disbalansa, pogoršanja autoimunih i hroničnih bolesti, lažnog osjećaja sigurnosti, dok se osnovni problem ne rješava.
Stoga smo je, kao osobu iz struke, pitali šta je ono što je zaista potrebno da uzimamo.
- Bez obzira na spol, postoje tri stuba suplementacije koji imaju najviše dokaza u medicini, a to su mikrobiom i probiotici – temelj zdravlja, vitamin D koji igra ključnu ulogu i omega-3 masne kiseline koje djeluju protivupalno – objasnila je Lekić.
Žene, muškarci, djeca
Kada govorimo o suplementaciji samo za žene, Lekić je kazala da najviše smisla ima uzimati magnezij, željezo, folnu kiselinu i vitamine B kompleksa, dok su za muškarce najčešće opravdani vitamin D, omega-3 i magnezij. Kada su u pitanju djeca, suplementacija je vrlo ograničena i mora biti pažljivo kontrolisana.
- Vitamin D, skoro uvijek je opravdan, posebno u zimskim mjesecima, probiotici, koriste se kod čestih infekcija, nakon antibiotika, kod problema s probavom, dok se multivitamini i minerali koriste samo po preporuci pedijatara – kazala je Lekić za „Avaz“.
