ZDRAVA HRANA

Svi je imamo u kuhinji: Namirnica koja čini čuda za naše tijelo, kožu i imunitet

Njene zdravstvene dobrobiti proučavaju se desetljećima te pokazuju obećavajuće rezultate u prevenciji i liječenju od Alzheimerove bolesti do ekcema

Kurkuma. Vitamini.hr

I. P.

19.8.2025

Kurkuma, korijen koji će vašim jelima dati čarobnu notu, a dlanove obojiti u zlatno, jedan je od najmoćnijih prirodnih protivupalnih sastojaka, prepun spojeva koji mogu učiniti čuda za organizam.

Zdravstvene dobrobiti kurkume

Prava zvijezda kuhinje, i to ne samo zbog svog upečatljivog okusa, kurkuma i njene zdravstvene dobrobiti proučavaju se desetljećima te pokazuju obećavajuće rezultate u prevenciji i liječenju brojnih stanja, od Alzhajmerove bolesti do ekcema. Većina moći kurkume dolazi od njenog aktivnog spoja kurkumina, antioksidansa koji dokazano ima protuupalna, antioksidativna, antibakterijska, protugljivična i antiparazitska svojstva.

Smanjuje upale

Možda najpoznatija vrlina kurkume je ublažavanje upala. Brojna istraživanja pokazala su pozitivne učinke kurkumina na upale.

Upala niskog stepena – tijelu nevidljiv odgovor na okolišne i prehrambene stresore – postavlja pozornicu za gotovo sve protiv čega se moramo boriti kako starimo. Istraživanja su također pokazala da kurkumin ima neuroprotektivno djelovanje. Studije također sugeriraju da kurkumin i njegovi protuupalni učinci mogu pomoći u prevenciji i liječenju stanja poput Alzhajmerove bolesti, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i drugih.

Zdravija koža

Kurkuma nije korisna za kožu samo kad je dodata u tonere i kreme. Sok od kurkume i dodaci prehrani s kurkumom mogu pomoći u njezi kože iznutra prema vani.

Prema riječima dr. Samija Halifijana (Saami Khalifian), dermatologa sa specijalizacijom iz SOM Aesthetics u Encinitasu u Kaliforniji, interakcija kurkume s crijevima također se može odraziti na zdraviju kožu. “Antioksidansi u kurkumi, posebno kurkumin, mogu pomoći u zaštiti od oštećenja kože uzrokovanog UV zračenjem. Također, potiče zdraviji crijevni mikrobiom, što indirektno poboljšava čistoću kože i smanjuje crvenilo”, kaže dr. Halifijan.

Utvrđeno je da kurkuma i kurkumin imaju antikancerogena svojstva te su istraživani kao potencijalno obećavajući dodatni tretmani za više vrsta raka.

Kakav je okus kurkume?

Bilo da je u prahu i umiješana u kokosovo mlijeko ili popijena na eks u tekućem obliku, kurkuma se ističe zemljanim, gorkim notama s blago pikantnim udarcem sličnim crnom biberu ili đumbiru. Zahvaljujući svojoj živosti, dobro se slaže s citrusima, mliječnim i biljnim mlijekom, korjenastim povrćem, supama… pa, gotovo sa svim.

Iako su podaci o sigurnim rasponima doza za oralnu konzumaciju kurkume ograničeni, ako je konzumirate samo kroz obroke, vrlo vjerovatno ste na sigurnoj strani. Kad se uzima kao dodatak prehrani, kliničke studije sugeriraju da su doze od 500 do 2.000 mg kurkumina dnevno općenito dobro podnošljive. Manja studija postupnog povećanja doze utvrdila je da je jednokratna oralna doza kurkume do 12 grama sigurna, ali neki neželjeni probavni učinci uključivali su mučninu, povraćanje i želučane tegobe. Konzumiranje većih količina može dovesti do većeg rizika od nuspojava.

Visoke doze kurkume mogu smanjiti ili povećati učinke nekih lijekova, povećati rizik od bubrežnih kamenaca i uzrokovati oštećenje jetre – među ostalim potencijalnim nuspojavama, pa bi dodaci prehrani uvijek trebali biti pregledani s vašim liječnikom u kontekstu drugih lijekova, dodataka prehrani i zdravstvenih rizika.

Ko bi trebao izbjegavati kurkumu?

Iako je kurkuma korisna za mnoge tjelesne sisteme, nije prikladna u visokim dozama za svakoga. Ako imate poremećaj krvarenja ili uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, mogu postojati rizici. Posavjetujte se s liječnikom ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi (npr. aspirin, varfarin, apiksaban), jer kurkuma može potencijalno povećati rizik od krvarenja. Također, uzimanje kurkume s drugim dodacima prehrani koji također imaju učinak razrjeđivanja krvi, poput đumbira i vitamina E, može dodatno povećati rizik od krvarenja i modrica.

Osobe s bolestima žučnog mjehura, žučnim kamencima ili začepljenjem žučnih vodova trebale bi također izbjegavati ovaj dodatak prehrani jer može potaknuti lučenje žuči, što bi moglo pogoršati ta stanja.

Koji lijekovi se ne smiju uzimati s kurkumom?

Kao što je navedeno, lijekovi i dodaci za razrjeđivanje krvi mogu potencijalno djelovati s kurkumom. Što se tiče lijekova specifičnih za kožu, budući da kurkuma ima određena svojstva razrjeđivanja krvi, to bi moglo pojačati učinke izotretinoina ili drugih lijekova koji povećavaju fotoosjetljivost kože, što dovodi do opekotina od sunca i krhkosti koja bi mogla uzrokovati modrice ili usporeno zacjeljivanje rana.

Protuupalni učinci kurkume teoretski bi mogli smanjiti efikasnost tretmana poput benzoil peroksida ili retinoida, koji se oslanjaju na kontroliranu upalu za svoje djelovanje. Iako ove interakcije nisu opasne, pacijenti bi trebali koristiti kremu za sunčanje, kako bi neutralizirali potencijalnu fotoosjetljivost, te razgovarati o novim dodacima prehrani sa svojim dermatologom, kako bi osigurali optimalne rezultate.

Je li kurkuma sigurna tokom trudnoće?

Iako se povremena konzumacija kurkume u hrani općenito smatra sigurnom, neki liječnici sugeriraju da trudnice ili dojilje trebaju izbjegavati dodatke prehrani s kurkumom i kurkuminom. Razgovarajte sa svojim liječnikom prije nego što sok od kurkume ili dodatke prehrani uvrstite u svoju rutinu.

Kada treba uzimati kurkumu?

Kurkuma je osnova prehrane širom svijeta i može se konzumirati tokom cijelog dana. Međutim, važno je šta konzumirate zajedno s njom. Kao zaseban dodatak prehrani, može se konzumirati kao shot, sok, smoothie ili tableta, objašnjava. Važno je znati da sirovi kurkumin ima relativno slabu bioraspoloživost kad se konzumira putem probave. Drugim riječima, kad se uzima oralno sam po sebi, malo ga se apsorbira u probavnom traktu. Dodavanje crnog bibera (piperina) ili masnoće (ulja, avokada, orašastih plodova) kurkumi može povećati stopu apsorpcije kurkumina.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.