Autoimune bolesti pogađaju gotovo 800 miliona ljudi širom svijeta - otprilike jednu od 10 osoba. Od multipla skleroze i lupusa do dijabetesa tipa 1 i reumatoidnog artritisa, sva ova stanja imaju zajedničku osobinu: vlastiti imunološki sistem tijela okreće se protiv sebe.
Trenutni tretmani ovih bolesti nastoje obuzdati pretjerani imunološki odgovor, ali to ima svoju cijenu – slabljenjem cijelog imunološkog sistema pacijenti postaju podložniji drugim infekcijama i bolestima, a terapija često zahtijeva svakodnevnu i invazivnu njegu.
Ne postoji registar
Zbog toga istraživači razvijaju novi, precizniji pristup koji djeluje samo na onaj dio imunološkog sistema koji je poremećen. Ova inovativna terapija naziva se „inverzna vakcina” jer, za razliku od klasičnih vakcina koje jačaju odbranu organizma, ona selektivno smiruje njegovu pretjeranu reakciju.
Dok svijet još čeka neki novi lijek, nove dijagnoze autoimunih bolesti „divljaju“, a u BiH prerastaju u tihu pandemiju koja sve više pogađa stanovništvo.
Prof. dr. Zelija Velija Ašimi, specijalistkinja endokrinologije i jedna od najcjenjenijih stručnjakinja u toj oblasti, za „Avaz“ kaže da je kod nas primijećen porast autoimunih oboljenja, iako ne postoji zvanični registar koji bi pružio precizne statistike.
- Ključni pokazatelji porasta - Hašimoto tireoiditis je posebno učestao. Broj oboljelih je toliko visok da se stiče utisak da „svaka druga osoba u BiH ima Hašimoto“. Autoimune bolesti se sve češće javljaju kod djece i mladih, što ranije nije bio slučaj. Zdravstveni sistem se suočava s izazovima u dijagnostici i liječenju, a preventivni programi su nedovoljno razvijeni u poređenju s nekim susjednim zemljama – objasnila je prof. Velija.
Glavni razlog porasta autoimunih bolesti u posljednjim godinama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, sve više se povezuje s oštećenjem crijevne barijere, poznatim kao „propusna crijeva“.
- Kada crijevna sluznica oslabi, nesvareni proteini, toksini i patogeni mogu proći u krvotok. To pokreće imunološki odgovor, pri kojem tijelo greškom napada vlastite ćelije – što je osnova autoimunih bolesti. Ova hipoteza je sve više u fokusu naučnih istraživanja i povezuje se s bolestima poput celijakije, dijabetesa tipa 1, reumatoidnog artritisa i Hašimotovog tireoiditisa – kaže prof. Velija.
Stres i loša prehrana
Dodatni faktori koji doprinose porastu autoimunih oboljenja su genetska predispozicija, zagađenje okoliša – pesticidi, teški metali i industrijski toksini, stres, loša prehrana, nedostatak sna i fizičke aktivnosti, te infekcije - određeni virusi i bakterije mogu pokrenuti autoimune reakcije.
Posebno kod žena, koje su češće pogođene autoimunim bolestima, faktor može biti hormonski disbalans.
Prof. Velija preporučuje posjetu ljekaru i detaljne analize ako se uoče neki od ranih simptoma autoimunih bolesti kao što su hronični umor i osjećaj iscrpljenosti, bolovi u zglobovima i mišićima, problemi s kožom, probavne tegobe, promjene u težini, „magla u glavi“, česte infekcije, promjene raspoloženja, neobjašnjiva povišena temperatura.
Nedostatak vitamina D veliki rizik
Kada je u pitanju reumatoidni artritis, ali i sve druge autoimune bolesti, specijalista pulmologije dr. Samir Mehmedagić kao moguće uzroke ističe stil života, manji kontakt s prirodom i manje izlaganje suncu što dovodi do nedostatka vitamina D.
- A upravo je taj vitamin jedan od ključnih modulatora imunog sistema. Kad su niske vrijednosti dolazi do poremećaja u regulaciji imunog sistema i organizam stvar antitijela protiv samog sebe. Oboljenja daju različite simptome, a što se tiče reumatoidnog artritisa, to su najčešće umor, ukočenost i bolovi u zglobovima. Nekada to znaju biti i neke kožne promjene, koje se manifestuju kroz osjetljivosti na sunce, poput opadanja kose – kazao je za „Avaz“ dr. Mehmedagić.
Najčešće autoimune bolesti u BiH su:
- Hašimoto tireoiditis
- Reumatoidni artritis
- Lupus (SLE)
- Multipla skleroza
- Psorijatični artritis
- Celijakija.
