U vrijeme rastućeg budžetskog deficita i zabrinutosti javnosti zbog povremenih kašnjenja u isplatama, Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo našlo se pod povećalom. Iako Vlada tvrdi da prihodi rastu i da je fiskalna stabilnost pod kontrolom, građani sve češće izražavaju sumnju u dosljednost javnih finansija – posebno kada se istovremeno objavljuju nova zaduženja i evidentiraju problemi u likvidnosti.
U razgovoru za Avaz, ministar finansija KS Afan Kalamujić pojašnjava osnovne razloge trenutnog stanja i poručuju da su sve zakonske obaveze sigurne.
Građani svjedoče učestalim zaduživanjima Kantona i istovremenim kašnjenjima u isplatama budžetskim korisnicima. Kako objašnjavate tu kontradikciju?
- Krediti i kašnjenja u isplatama nisu direktno povezani procesi. Svi krediti koje je Kanton Sarajevo do sada povukao korišteni su isključivo za finansiranje kapitalnih projekata – infrastrukture, škola, bolnica i drugih strateških investicija. Novina u 2025. godini jeste da je dio zaduženja, u iznosu od 40 miliona KM, namijenjen za pokrivanje akumuliranog deficita, što je zakonska obaveza koju Kanton mora izvršiti u roku od pet godina.
S druge strane, kada je riječ o tekućim isplatama, Ministarstvo finansija, u skladu sa svojim ovlaštenjima, usklađuje rashode sa stvarnim prihodima. Razlike u terminima priliva sredstava i dospijeća obaveza ponekad dovode do kašnjenja, ali to ne ugrožava fiskalnu stabilnost Kantona Sarajevo.
Probijanje rokova
Ako prihodi rastu, kako tvrdi Vlada, zbog čega onda dolazi do probijanja rokova u isplatama plata i naknada?
Plate i zakonske obaveze uvijek su prioritet i uredno se isplaćuju, što jasno propisuje i Zakon o izvršavanju budžeta. Tačno je da prihodi rastu, ali i rashodi rastu znatno brže, posebno u posljednje dvije godine. Na to utiču inflacija, kolektivni ugovori, povećanja plata u javnom sektoru, kao i socijalni transferi i subvencije građanima i privredi.
Drugim riječima, prihodi jesu veći nego ranije, ali su i obaveze koje budžet mora podmiriti znatno uvećane. Veliki dio budžeta zakonski je definisan i ne može se fleksibilno preusmjeravati, što stvara pritisak na likvidnost. Međutim, prioritetne isplate poput plata, socijalnih davanja i drugih zakonskih obaveza nikada nisu dovedene u pitanje.
Koliki je stvarni iznos budžetskog deficita i možete li garantovati da će Kanton do kraja godine imati dovoljno sredstava?
Trenutni akumulirani deficit iznosi oko 179 miliona KM, a konačna cifra zavisit će od realizacije budžeta do kraja godine. Vlada Kantona Sarajevo već je započela proces fiskalne konsolidacije i priprema dodatne mjere kako bi se osigurala stabilnost javnih finansija.
Za građane i budžetske korisnike najvažnija je informacija da će sve zakonske obaveze – uključujući plate, socijalna davanja, boračke naknade i druge osnovne stavke – biti u potpunosti ispunjene. Ministarstvo finansija svakodnevno radi na održavanju optimalne likvidnosti u složenom ekonomskom okruženju.
UTJECAJ ZABRANE RADA NEDJELJOM
Da li mjere s viših nivoa vlasti, poput zabrane rada nedjeljom, utiču na prihode Kantona Sarajevo?
- Mjere viših nivoa vlasti svakako imaju vidljiv uticaj na fiskalne tokove. Zabrana rada nedjeljom dovela je do smanjenja potrošnje u maloprodaji i ugostiteljstvu, što se reflektuje i na prihod budžeta. Istovremeno, usvojene su i druge mjere – poput izmjena poreza i doprinosa ili povećanja minimalne plate – koje dodatno utiču na fiskalni okvir.
Osjetimo i posljedice šireg makroekonomskog okruženja. Konačni efekti svih ovih promjena moći će se preciznije sagledati tek nakon završetka fiskalne godine, ali je već sada jasno da povećavaju pritisak na budžet. Upravo zato svaka takva odluka mora biti pažljivo analizirana i s fiskalnog aspekta, kako bi se očuvala stabilnost javnih finansija.
