Nakon višemjesečne upravljačke krize u Narodnom pozorištu Sarajevo i javnih optužbi da je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo odgovorno za blokadu institucije, ministar Kenan Magoda oglasio se javno, odbacujući navode o snižavanju kriterija i političkom utjecaju na izbor novog direktora.
U obraćanju javnosti, Magoda je naveo da se u posljednjim danima suočava s, kako je rekao, „medijsko-političkim napadima i grubim neistinama“, te pojasnio da se ranije nije oglašavao zbog ozbiljnog operativnog zahvata kojem je bio podvrgnut.
- Ovdje se ne radi samo o konkursu, nego o otporu dijela politika i uskog lobija koji decenijama kulturu drži zatvorenom i dostupnom samo odabranima. Taj model se mijenja i to se nekima ne sviđa - poručio je Magoda.
Ministar tvrdi da Ministarstvo nije odgovorno za kašnjenje konkursa za izbor direktora Narodnog pozorišta, već da je ključni problem nastao zbog propusta prethodnog saziva Upravnog odbora, koji konkurs nije raspisao u zakonskom roku.
- Prethodni Upravni odbor imenovao je vršioca dužnosti koji nije ispunjavao zakonske uslove i kao takav nije mogao biti imenovan. Jedina osoba koja je ispunjavala uslove i prihvatila da bude VD bio je Izudin Bajrović, kojeg je imenovao novi saziv UO-a. Ministarstvo je taj prijedlog uputilo Vladi KS, ali se on nikada nije našao na dnevnom redu - naveo je Magoda.
Posebno je odbacio tvrdnje da su izmjenama pravilnika sniženi kriteriji za izbor direktora, ističući da su, naprotiv, dodatno pooštreni.
- Ranije se tražilo sedam godina radnog iskustva nakon diplome, danas se traži deset godina iskustva u kulturi, od čega najmanje pet direktno u pozorišnoj djelatnosti. Uvedeni su i novi etički kriteriji, koji ranije nisu postojali, uključujući zabranu sukoba interesa, nepotizma i privatnih finansijskih veza - rekao je ministar.
Dodao je i da program rada više nije formalnost, već obavezuje kandidate na dostavljanje detaljnog finansijskog i kadrovskog plana, uz jasnu viziju upravljanja institucijom. Obrazovni kriteriji, prema njegovim riječima, nisu sniženi, već je proširen krug prihvatljivih društvenih nauka kako bi se omogućila prijava većem broju kompetentnih kandidata.
- Ovo nisu kozmetičke promjene. Ovo je podizanje standarda i od toga nećemo odustati. Novi direktor ili direktorica Narodnog pozorišta neće doći po prijedlogu bilo koje političke partije - poručio je Magoda.
S druge strane, Sindikat Narodnog pozorišta Sarajevo i njegov predsjednik Adnan Džindo ostaju pri stavu da je Ministarstvo svojim potezima produbilo krizu. Kako je ranije izjavio za „Dnevni avaz“, inicijativa za izmjene pravila pokrenuta je u najgorem mogućem trenutku – nakon isteka mandata bivšem direktoru Dini Mustafiću i u fazi kada je trebalo raspisati konkurs.
- Legitiman je prijedlog izmjena općih akata, ali ne u momentu kada je direktor već razriješen. Tada se stvara vakuum u kojem se sada nalazimo - upozorio je Džindo, navodeći da je inicijativa stigla 29. septembra, čime je proces imenovanja praktično zaustavljen.
Situacija je dodatno eskalirala ove sedmice, jer Narodno pozorište trenutno nema ovlaštenog potpisnika, nakon što je bivši direktor preuzeo novu funkciju. Zbog toga su, prema upozorenjima Sindikata, ugrožene nabavke, isplate honorara, izrada scenografije i planiranje repertoara.
- Institucija faktički stoji. Srećom, bivši direktor je potpisao posljednju platu koja će biti isplaćena u februaru, ali mart je već pod velikim upitnikom ako se problem hitno ne riješi - ističe Džindo.
Sindikat naglašava da Narodno pozorište, koje obuhvata dramu, operu, balet i niz tehničkih i zajedničkih službi, nije „obična ustanova“, te da na čelo takvog sistema ne može doći osoba bez dubokog iskustva u kulturi i umjetnosti.
Dok Ministarstvo tvrdi da reformama podiže standarde i otvara instituciju javnosti, Sindikat upozorava na prijetnju potpunog zastoja rada jedne od najznačajnijih kulturnih ustanova u zemlji. Upravo između te dvije pozicije trenutno se nalazi Narodno pozorište Sarajevo - bez direktora, bez potpisnika i bez jasnog roka za izlazak iz krize.
