Povratak imovine i ostvarivanje stvarnog vlasništva nad imovinom Srba u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu i dalje ostaju izuzetno otežani, uz brojne prepreke koje pojedinac teško može sam savladati.

Imovinska prava

Zbog ovih izazova, Koordinacija Srba Mostar u saradnji sa Kancelarijama za pravnu pomoć licima iz FBiH organizuje konferenciju posvećenu zaštiti imovinskih prava Srba u ovom kantonu.

Na sastanku su učestvovali predstavnici udruženja iz Mostara i Hercegovine, Kancelarije Vlade Republike Srpske u Mostaru, ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK Goran Karanović, Srpske pravoslavne crkve, te Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, koja godinama podržava projekat pružanja pravne pomoći Srbima širom Federacije BiH. Podršku održavanju konferencije dao je i Generalni konzulat Republike Srbije u Mostaru.

Nikolina Milatović Popović, pomoćnik direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, navodi da Uprava stoji iza projekta zajedno sa odabranim nevladinim organizacijama i udruženjima Srba iz regiona.

- Pokušavamo da podignemo vidljivost potrebe rješavanja imovinskih pitanja svakog lica porijeklom iz Federacije BiH koje se raselilo širom svijeta. Ovo je zajednički napor da im ponudimo besplatnu pravnu pomoć, kako bi znali kome da se obrate, provjere status svoje imovine i u skladu s tim dalje postupaju - kaže Milatović Popović.

Naglašava da je Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, kao organ Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, zadužena za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i da najveći deo svojih aktivnosti realizuje krozsaradnju sa udruženjima.

Predsjednik Koordinacije Srba Mostar, Dušan Golo, rekao je za Toppportal da je inicijativu za održavanje sastanka pokrenuo generalni konzul Republike Srbije u Mostaru, Vaso Gujić, te da je glavna tema sastanka zaštita imovinskih prava Srba u Mostaru i HNK.

Složena situacija 

- Kada je riječ o zaštiti imovine Srba u Mostaru i HNK, situacija je veoma složena. Imamo više prijava građana sa terena koji nam se obraćaju zbog uzurpacije privatne imovine. Najveći problem je što ljudi ne znaju kako i kome da se obrate i na koji način da rješavaju svoje probleme - kaže Golo, dodajući da je cilj ovog sastanka upravo da se ljudima približe sve opcije borbe za svoja prava.

Golo smatra da se situacija dodatno komplikuje zato što se radi o srpskoj imovini.

- Kada nemate ljude u institucijama sistema koji bi štitili vaša prava, onda je to veoma teško. Primorani smo da djelujemo na institucije – van institucija. Mi imamo Klub Srba u Gradskom vijeću koji broji pet članova, ali od njih nemamo nikakve koristi. Umjesto da rade u interesu srpskog naroda koji bi trebalo da predstavljaju, oni ne rade ništa, i mi od njih nemamo nikakve koristi - rekao je Golo, dodajući da su bili pozvani i na večerašnju konferenciju.

Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru, o. Duško Kojić, kaže da Crkva ima nešto bolji položaj od naroda, ali ni taj položaj nije zadovoljavajući.

- Po pitanju rješavanja naših problema čekamo dugo, kao i svi ostali, a uglavnom završimo sa negativnim ishodom. Nismo uspjeli povratiti svu svoju imovinu. Dobili smo na korištenje neke naše prostore, odnosno jedan mali dio koji je bio u vlasništvu SPC, i to u vrijeme kada je imovina vraćana svim vjerskim zajednicama, jer smo tada bili dio jedne kolektivne odluke - kaže o. Kojić.

Nakon toga, prema njegovim riječima, nisu ostvarili nijedno pravo i nailaze na nepotrebno odugovlačenje i nerješavanje predmeta.

- Ogroman je broj neriješenih slučajeva. Imamo mnogo problema sa Zakonom o dosjelosti i stvarnim pravima, prema kojem je neko ko je bio u posjedu imovine SPC mogao da se uknjiži kao vlasnik. Taj zakon i dalje postoji u Federaciji, a svi znamo da Crkva nakon rata nije odmah mogla ući u posjed, pregledati dokumentaciju i utvrditi šta je sve njeno vlasništvo - priča o. Kojić.

Kako kaže, ne mogu ni da uđu u posjed imovine, a kamoli da povrate njeno vlasništvo.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, Đorđe Radanović

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, Đorđe Radanović, kaže da u HNK postoji 1700 ljudi koji su se prijavili Kancelariji za pravnu pomoć Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, a radi se o ljudima iz Konjica, Jablanice, Mostara, Čapljine, Stoca, Ravnog i Neuma.

- Svi ti ljudi imaju pitanja, a najveći broj slučajeva odnosi se na Grad Mostar. U najvećem dijelu riječ je o zahtjevima za provođenje ostavinske rasprave, gdje je imovina ostala upisana na pradjedovima i nije prevođena. Imamo i mnogo zahtjeva iz Konjica, gdje je u pitanju eksproprijacija za autoput - kaže Radanović.

Osnovni problem je, kako navodi, to što se izlaganje vrši na način da se pozivi ne šalju na njihove adrese, jer Srba u tim mjestima više gotovo i nema.

- Problem je što Srba više nema u Federaciji. Zamislite samo selo Željuša gdje je nekada bilo 1000 Srba, a sada ih je 100. Tih 900 ljudi ne zna šta se dešava sa njihovom imovinom. Moramo pronaći te ljude i obavijestiti ih o dešavanjima kako bi uredili svoju dokumentaciju i ostvarili prava nad svojom imovinom - kaže Radanović.