Troje kandidata iz Bosne i Hercegovine predloženo je ove sedmice za sudije Evropskog suda za ljudska prava. Bošnjačkog kandidata Mahiru Muharemovića predložio je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, Predraga Raosavljevića predložila je srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, dok je Svjetlanu Milišić-Veličkovski iz reda "ostalih" predložio hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
"Predsjedništvo je poslalo lošu poruku"
U pisanom komentaru, državni ministar pravde BiH, Davor Bunoza, ocijenio je odluku Predsjedništva kao "čudnu".
- U ovom slučaju, Predsjedništvo BiH je zaista poslalo lošu poruku, gdje opravdano pripadnici jednog konstitutivnog naroda postavljaju pitanje kako je moguće da se kvalitetni pripadnici tog naroda ne mogu naći ni na listi više kandidata za tako važnu funkciju kao što je Evropski sud za ljudska prava - kazao je Bunoza.
Pojasnio je da je među 12 kandidata za evropskog sudiju bilo vrsnih kandidata Hrvata, "s bogatim pravosudnim iskustvom, savršenim znanjem engleskog jezika i iskustvom u zastupanju pred Evropskim sudom za ljudska prava".
Sudija Evropskog suda za ljudska prava bira se kroz proceduru Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Kandidate predlažu države članice, a Parlamentarna skupština bira sudiju većinom glasova za mandat od devet godina, bez mogućnosti ponovnog izbora.
Aktuelnom sudiji iz BiH pri ESLJP-u, Farisu Vehaboviću, mandat je istekao krajem 2021. godine, a prije njega je BiH u ovom sudu predstavljala Ljiljana Mijović iz Republike Srpske. Bunoza naglašava da nikada do sada pri ESLJP-u nije bio hrvatski sudija iz BiH.
Promjena Izbornog zakona
Ministar pravde ističe da je neophodno mijenjati Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, jer Predsjedništvo trenutno generiše neravnopravnost Hrvata.
