Veliki, odnosno Vaskršnji post predstavlja najduži i najstroži period posta u pravoslavnoj tradiciji i uvod je u najveći hrišćanski praznik – Uskrs (Vaskrs).

Ove godine post traje od 23. februara do 11. aprila, dok se Uskrs obilježava u nedjelju, 12. aprila. Povodom tog praznika predviđena su četiri uzastopna neradna dana.

Kako se navodi u crkvenim izvorima, Veliki post je najznačajniji posni period u toku godine. Na njega se nadovezuje i post Strasne sedmice, pa ukupno traje 48 dana i završava se proslavom Vaskrsenja Hristovog. Njegova svrha je da vjernike, kako tjelesno tako i duhovno, pripremi za ovaj veliki praznik.

Od pravoslavnih vjernika se tokom posta očekuje ne samo uzdržavanje od određene hrane, već i rad na ličnom duhovnom uzrastanju – kroz molitvu, dobra djela i kontrolu misli i postupaka. Post, kako se ističe, podrazumijeva odricanje od mrsne hrane, ali i od loših misli, želja i djela, uz nastojanje da se umnože molitve i evanđeoske vrline.

Svaka od sedam nedjelja Velikog posta ima svoj naziv i posebna pravila, ali određena pravila važe tokom cijelog perioda. Vjernici se uzdržavaju od mesa, jaja, mliječnih proizvoda i hrane životinjskog porijekla. Ulje i vino dozvoljeni su subotom i nedjeljom, kao i na praznik Svetih četrdeset mučenika (Mladenci), dok je riba dopuštena samo na Blagovijesti i Cvijeti. Ostalim danima posti se „na vodi“, a naročito strogo srijedom i petkom.

Radnim danima, osim srijede i petka, post se može ublažiti uz upotrebu ulja, ali isključivo uz blagoslov duhovnika ili parohijskog sveštenika. Prva tri dana posta tradicionalno se poste posebno strogo, kao i posljednja sedmica, kada se uglavnom posti na vodi. Izuzetak je Veliki četvrtak, kada su dozvoljeni ulje i vino.

Na Veliki petak vjernici se uzdržavaju od hrane i pića sve do iznošenja plaštanice, oko 15 sati, nakon čega se uzima skroman obrok na vodi. Strogi post nastavlja se i na Veliku subotu.