Nakon decenija ispunjenih usponima i padovima, godina obilježenih blokadama i zastojima, analitičari za “Avaz” ocjenjuju jesmo li dobili državu za kakvu smo glasali. Prvi mart je najznačajniji datum u savremenoj historiji BiH, a sama formulacija referendumskog pitanja potvrđuje historijski kontinuitet BiH kao države ravnopravnih naroda i građana, te nastojanje da se taj princip očuva i u okviru nezavisnog i suverenog državnog statusa, kaže profesor Fakulteta političkih nauka UNSA, Elmir Sadiković.
- Bez obzira na različite interpretacije ovog datuma unutar zemlje, uključujući i njegove političke negacije, te pokušaje da se neutemeljeno predstavi kao uzrok ratnih sukoba, 1. mart ostaje historijska i pravna činjenica. Dejtonskim ustavnim uređenjem potvrđen je kontinuitet državnosti ostvarene 1992. godine, ali je i radikalno promijenjena ustavna strukture države. Složena, skupa i iracionalna političko-institucionalna arhitektura reducirala je mogućnosti države da efikasno ostvaruje svoju regulatornu i servisnu ulogu, što i jeste osnovna svrha svake države – kaže Sadiković.
Ne služiti podjelama
Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, kaže da je važnije od svega to što smo uspjeli sačuvati mir i suverenitet države, za čiju nezavisnost smo dali naše najbolje sinove i kćeri.
- Danas neki žele da izbrišu sve što se zove BiH, a pri tome su zaboravili šta su sve od nje dobili. Država mora ponuditi poštene i jednake mogućnosti svojim građanima, bez diskriminacije. Građani moraju imate više razumijevanja i prihvaćanja razlika, jer mi smo kao jedno tijelo upućeni jedni na druge. Bez toga smo disfunkcionalni i bez budućnosti. Naša multietičnost mora biti bogatstvo, a nikako služiti podjelama. Važno je da nam vlast bude efikasna, a ne popularna, a svi koji vole BiH znaju razlikovati zlu namjeru pojedinih karijernih političara, koji se drže na vlasti sijući podjele i predstavljajući se kao branitelji svojih naroda. Oni ne dopuštaju da živimo kao ljudi – ističe Gupta.
Politički analitičar Faruk Kajtaz također smatra da je najbitnije da je BiH sačuvana kao međunarodno priznata država, te da je drugo pitanje kako ona izgleda danas.
Mehanizmi blokada
- Ona je komplicirana, njen ustav je nastao kao dio mirovnog sporazuma, to je država koja favorizira etnički pristup demokratiji, s jako malo građanskih elemenata i sa stalnim tendencijama da se ide još više u korist etničkog. Dakle, imamo državu, ali i jako puno mehanizama da ona stoji ili nazaduje. 14 nivoa vlasti, dva entiteta, distrikt, tri naroda, to je prekomplicirana struktura za koju će čak i student prava reći da to nije prepoznatljivo nigdje u svijetu. BiH je opstala, subjekt je međunarodnog prava, ali se još nije izgradila kao normalna država, jer rat u BiH je nastavljen političkim sredstvima. Mi smo gotovo na istim političkim pozicijama kao 1992. samo što to malo ko želi javno priznati, dok nas međunarodna zajednica pokušava uvjeriti da možemo napraviti iskorake, iako svi znamo da to nije moguće – kaže Kajtaz.
