Tokom zaštitnih arheoloških istraživanja na poddionici autoceste Mostar jug – tunel Kvanj otkrivene su brojne prahistorijske kamene gomile. Do sada je istraženo njih dvadeset, a preliminarni podaci upućuju da nalazi potiču iz mlađeg željeznog doba, odnosno iz razdoblja od 4. do 1. stoljeća prije Krista.

Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Tino Tomas, rekao je za Fenu da se radi o zakonom propisanim istraživanjima koja se provode kako bi se arheološka baština zaštitila prije nego što infrastrukturni radovi, u ovom slučaju izgradnja autoceste, ugroze nalazišta.

Cilj ovakvih istraživanja je detektirati, dokumentirati i sačuvati arheološke lokalitete i nalaze, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnog istraživanja te omogućiti nastavak infrastrukturnih radova – pojasnio je Tomas.

Istraživanja provodi Studij arheologije Sveučilišta u Mostaru, a uključuju sistemsko prikupljanje terenskih podataka i identifikaciju svih tragova i sadržaja u krajoliku, uz kartiranje površinskog arheološkog zapisa.

Tajne porodičnih grobnica

Istraženi tumuli (gomile) predstavljaju nalazišta vezana za kult mrtvih, odnosno mjesta pojedinačnih ili višekratnih sahranjivanja.

Postoje parcijalni podaci u arheološkoj literaturi o ovim gomilama, ali lokacije nikada ranije nisu bile arheološki istražene. Ove gomile su posebne zbog dokumentiranog obreda sahranjivanja te nalaza i priloga koji su u njima pronađeni – rekao je Tomas.

Preliminarna iskopavanja ukazala su da se radi o skupnim grobnicama, najvjerojatnije bližih srodnika, uz ostatke pokojnika pronađeni su nakit, metalni dijelovi nošnje, oružje i keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.

Tomas ističe da se nalazi povezuju s osnivanjem grčkih kolonija i emporija na istočnoj obali srednjeg Jadrana početkom 4. stoljeća prije Krista. Iako su neki mediji povezali nalaze s narodom Daorsa, Tomas upozorava da je u ovom trenutku teško dati precizan odgovor.

Najnovije otkriće samo uslovno vežemo za narod Daorsa, jer se nalazi vremenski poklapaju s gradinom iznad Ošanića i apogeom Daorsa, ali to nije kategoričko – pojasnio je.

Arheološka građa i podaci su još u obradi, nakon čega slijedi njihova publikacija, znanstvena interpretacija i prezentacija javnosti.

Arheologija i turizam

Tomas podsjeća da Hercegovina obiluje arheološkim lokalitetima, ali da zaostaje za zemljama u okruženju po pitanju količine i dinamike istraživanja. Razlog je nedostatak razvijenog institucionalnog okvira i stručnog kadra.

Kvalitetno valorizirana arheološka baština može potaknuti razvoj različitih oblika turizma, osigurati ekonomsku održivost i sredstva za zaštitu. Međutim, arheološka nalazišta su krhka i neobnovljiva, pa je neophodna stručnost u valorizaciji – upozorava Tomas.

Nedovoljna zaštita arheološke baštine

U BiH često dolazi do devastacije arheoloških nalazišta, a predmeti se preprodaju ili uništavaju. Iako postoje zakonski mehanizmi zaštite, praksa pokazuje da nedostatak financijskih sredstava, stručnog kadra i nadzora otežava primjenu zakona.

Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja detektorima metala, što nepovratno oštećuje nalazišta, a pronađeni predmeti gube svoju znanstvenu vrijednost – kaže Tomas.

Zabilježeni su i slučajevi preprodaje arheoloških predmeta putem interneta i njihovo krijumčarenje preko granica, što stvara crno tržište kulturnih dobara.

Takve aktivnosti nanose trajnu štetu i kulturnom identitetu zemlje – zaključuje Tomas.