Bosna i Hercegovina bi vrlo vjerovatno mogla završiti na sivoj listi Moneyvala, nakon što je na današnjem sastanku u Helsinkiju donesena preporuka da se naša zemlja uvrsti na ovu listu.

Iako konačna odluka još nije donesena, sastanak je, prema dostupnim informacijama, bio izrazito nepovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

Delegacija Bosne i Hercegovine pokušala je predstaviti nedavno usvajanje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u svrhu sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje kao značajan napredak koji bi mogao spriječiti stavljanje na sivu listu.

Međutim, iz Moneyvala taj zakon nije prihvaćen kao dovoljan argument, prije svega zato što je usvojen tek početkom ove sedmice, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održanoj u ponedjeljak. Kako navodi izvor, zakon je stigao prekasno da bi uticao na trenutnu procjenu.

Konačna odluka

Bosna i Hercegovina i dalje pokušava da do juna, kada se očekuje konačna odluka o mogućem stavljanju na sivu listu, dodatno pojača svoj izvještaj uključivanjem ovog zakona, ali se očekuje da preporuka ostane nepromijenjena.

U slučaju da se ovakav scenario potvrdi, Bosna i Hercegovina će u junu dobiti akcioni plan koji će morati ispuniti kako bi bila uklonjena sa sive liste.

Plan će uključivati tehničke i operativne obaveze, uključujući ne samo usvajanje zakona, nego i njihovu potpunu primjenu u praksi. Tek nakon ispunjavanja svih uslova zemlja može biti skinuta sa liste, na kojoj će, prema procjenama, gotovo sigurno završiti.

Ozbiljne posljedice

Ulazak na sivu listu donio bi ozbiljne posljedice, uključujući otežane međunarodne finansijske transakcije koje bi bile pod pojačanim nadzorom.

Također, očekuje se da bi investitori teže odlučivali o ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu, dok bi javne vlasti na svim nivoima imale nepovoljnije uslove zaduživanja.

Bosna i Hercegovina je već bila na sivoj listi Moneyvala u periodu od 2015. do 2018. godine, ali je tada akcioni plan podrazumijevao samo usvajanje zakona, a ne i njihovu primjenu, zbog čega bi eventualni novi boravak na listi mogao biti znatno duži.

Iako preporuka još uvijek nije konačna odluka, u praksi su rijetki slučajevi da se ona ne potvrdi prilikom završnog odlučivanja.