EKSKLUZIVNO

EU hitno šalje 50 miliona KM za migrantske centre!

U Bosni i Hercegovini oko 10.000 izbjeglica i migranata treba utočište i pristup osnovnim uslugama za nadolazeću zimu, tvrdi se u obrazloženju

T. LAZOVIĆ

Ilegalni migranti su sigurnosni i humanitarni problem

Foto: avaz


Evropska komisija zatražila je hitno odobravanje blizu 50 miliona maraka u borbi s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini, saznaje „Dnevni avaz“. Naime, Brisel namjerava preraspodijeliti budžet Evropske unije kako bi se pronašla sredstva za reakciju našoj zemlji, a s obzirom na to da se bliži zima, a broj ilegalnih migranata u BiH je i dalje visok. Neophodno je, kako ističu, osigurati novac za migrantske centre.

Kako potvrđuju dokumenti koji su u posjedu našeg lista, Komisija traži da se u okviru budžetske stavke „Višedržavni programi, regionalna integracija i teritorijalna saradnja“ osigura dodatnih 25 miliona eura.

Hitna reakcija

- U Bosni i Hercegovini oko 10.000 izbjeglica i migranata treba utočište i pristup osnovnim uslugama za nadolazeću zimu. Oko 6.500 smješteno je u prihvatnim centrima koje finansira EU, a oko 3.500 i dalje spava na otvorenom. S obzirom na očekivani porast broja izbjeglica prije zime i u kontekstu pogoršanja pandemije bolesti COVID-19, postoji opasnost da će doći do humanitarne krize - navodi se u obrazloženju.

Problem je, kako se dodaje, nastao u tome što aktuelni način finansiranja migrantskih centara istječe krajem narednog mjeseca, pa je EU morala hitno reagirati.

  • Faksimil dokumenta EU: Problem s finansiranjem migrantskih centara

    Faksimil dokumenta EU: Problem s finansiranjem migrantskih centara

    Foto: avaz


- Trenutno finansiranje u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) osigurano je samo do oktobra/novembra, a aktivirana dodatna sredstva iz humanitarne pomoći i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru su ograničena. Sredstva u okviru IPA-e III vjerovatno će biti dostupna tek krajem 2021., nakon donošenja nove generacije programske dokumentacije i provedbenih pravila. Stoga Komisija neće moći nastaviti podupirati upravljanje aktuelnom migracijskom krizom. Zaustavljanjem finansiranja prihvatnih centara u zemlji ugrozili bi se mnogi životi i povećali rizici za unutrašnju sigurnost i migracijski pritisak na granici EU. Stoga su potrebna hitna rješenja i povezana finansijska sredstva - navedeno je u zahtjevu.

Odmah u opticaj

No, kako saznajemo, spomenuta sredstva neće biti upućena bh. vlastima, već organizacijama koje upravljaju migrantskim centrima koje pomaže Unija.

- Zatraženih 25 miliona eura odobrenih sredstava za preuzimanje obaveza brzo će se pustiti u opticaj kao bespovratna sredstva upućena Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), koja već upravlja prihvatnim centrima koje finansira EU u saradnji s međunarodnim i humanitarnim partnerima u zemlji - istaknuto je.

Osim toga, zatraženo je da se odmah isplati i 11 miliona eura u već odobrenim sredstvima za plaćanje. Bosna i Hercegovina se već mjesecima suočava s krizom bez presedana u kojoj hiljade migranata u svakom trenutku borave na njenoj teritoriji, veliki broj van migrantskih centara u pokušaju da se domognu teritorije Evropske unije. Upravo je EU nedavno usvojila novu strategiju borbe protiv ilegalnih migracija, s posebnim naglaskom na zapadni Balkan.

Na šta IOM troši novac

Međunarodna organizacija za migracije je, kako su ranije javili mediji, od septembra 2018. dobila 50 miliona eura, a većina je utrošena.

- Oko 7 miliona eura je potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante, uključujući stvari kao što su kupovina smještajnih i sanitarnih kontejnera; troškove izgradnje i obnove potrebnih za stavljanje ovih centara u funkciju (npr. uspostava kuhinja i vešeraja te izgradnja potrebne infrastrukture, tj. voda, struja, otpad), nabavka kreveta, dušeka, opreme za kuhinje, stolovi za ručavanje i klupe, te oprema za registraciju; kupovina ili iznajmljivanje velikih šatora i vanjskih grijalica i agregata. Oko 25 miliona eura je potrošeno na humanitarnu pomoć, uključujući hranu i prehrambene namirnice, sklonište, voda i sanitacija, operativne troškove centrima, neprehrambene proizvode kao što su higijenski paketi, odjeća i deke, troškovi osiguranja i zaštite, zdravlja i obrazovanja djece migranata. Važno je, također, naglasiti da IOM nije jedini akter potrošnje - izjavio je Piter van der Overart (Peter Van der Auweraert), šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH.

Više o temi Migranti

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na