CRNO TRŽIŠTE DUHANA

Šverc cigareta se s pijaca širi i na internet: Ko kontrolira crni e-commerce?

Mogućnost otkrivanja takvih aktivnosti je teško, pogotovo ako postoji sistem uvezane distribucije gdje se nekada kriju podaci o osobi koja šalje određene proizvode, kaže Hadžić

Teško prodavcima ući u trag. Ilustracija

Piše: Z. Karić

29.3.2022

Pojačani rad državnih agencija se konačno vidi, a rezultat toga je veliko povećanje vrijednosti zaplijenjenog duhana i nelegalnih cigareta. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u 2021. godini ukupno je zaplijenjeno duhana i duhanskih proizvoda vrijednosti 5,3 miliona KM, dok je godinu ranije, odnosno u 2020. godini zaplijenjeno duhana i duhanskih proizvoda u vrijednosti od 2,4 miliona KM.


Mali paketi

Međutim, bez obzira na povećane zapljene, ilegalne cigarete i dalje su dostupne na nelegalnim prodajnim mjestima i pijacama u Sarajevu, Doboju, Banjaluci, Zenici… dakle, širom BiH. Također, u posljednje vrijeme ilegalna prodaja se prebacuje u online sferu tako da je sve više virtualnih trgovaca švercanim cigaretama.

Narudžbe se vrše kroz chatove zatvorenih Facebook grupa, ličnih profila ili portala za online trgovinu, a dostava se vrši samo kroz male pakete kako bi što lakše prošla ispod radara inspekcijske kontrole.

Za prodaju ilegalnih cigareta tzv. crni „e-commerce“ u našoj zemlji se pokazao kao unosan biznis u vrijeme pandemije kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na pijacama, a sada je procvjetao jer je upravo e-commerce siva zona poslovanja za kupce i prodavce u BiH.


Online platforme su privlačne za švercere. Ilustracija

Online platforme su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija sa potrošačima je laka i u konačnici postoji dovoljan broj platformi sa mogućnošću otvaranja novih kanala, odnosno profila.

Ne treba zanemariti činjenicu da 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potiče od kupovine putem interneta. Očito je da borba protiv crnog tržišta cigareta još nije gotova.


Alternativni načini

Prema riječima dr. sc. Faruk Hadžić, dipl.oecc, prodaja ilegalnih duhanskih proizvoda do sada se uglavnom obavljala i nastavit će se obavljati na fizičkim lokacijama, međutim rizik od inspekcijskih organa postaje sve značajniji.

- Kao i u drugim djelatnostima, kako bi se “opstalo” na tržištu, traže se alternativni načini za plasman i prodaju svojih proizvoda, za što online način prodaje pruža ogromne mogućnosti. Mogućnost otkrivanja takvih aktivnosti je dosta teža putem interneta, pogotovo ako postoji sistem uvezane distribucije, gdje se nekada kriju podaci o osobi koja šalje određene proizvode, što predstavlja veliki problem i za inspekcijske organe da provode aktivnosti iz svoje nadležnosti – kaže dr. sc. Hadžić.

Drugim dijelom, dodaje, problem je što je ova oblast online trgovine poprilično neuređena u BiH, ne samo sa aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i za drugih djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online shopova.


Faruk Hadžić i Admir Čavalić. Avaz

- Rješenja treba tražiti u mjerama koje će dovesti do smanjenja poreskog opterećenja na legalnu prodaju duhana, kako bi se razlika između cijene legalnih i ilegalnih cigareta smanjila, što će prirodno smanjiti potražnju za ilegalnim cigaretama. Također, potrebno je veće angažovanje inspekcijskih organa i bolje praćenje ovih aktivnosti prodaje putem interneta – navodi dr. sc. Hadžić.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je kako pogrešan akcizni model dugoročno uzrokuje tržišne anomalije neformalno tržište, razvoj kriminala, šverca cigaretama, kao i nezdrave potrošačke navike. Nove tehnologije dodatno doprinose navedenom.

- Bilo je pitanje vremena kada će doći do aktivnije primjene Intereta sa ciljem razvijanja neformalne distribucije duhana i duhanskih proizvoda. Nažalost, postojeći zakonski i inspekcijski kapaciteti su veoma ograničeni po pitanju online domena. Zbog toga je najbolje rješenje promjena akciznog modela – kazao je Čavalić.


’eComm’: Spriječiti nelegalnu trgovinu

Posao „eComm“ Asocijacije podrazumijeva konstantnu promociju legalnog online poslovanja i zakonskog uređenja i unapređenja ove sfere poslovnog života. Primjer duhanskih proizvoda je sfera koja naglašava važnost zakonske regulacije ali i inspekcije poslovanja pravnih ali i fizičkih lica općenito, a tako i u online svijetu.

- Ipak, anonimnost na internetu nije potpuna kako korisnici interneta često misle. Državne institucije, u prvom redu MUP kao i inspekcijski organi posredno, mogu pratiti i evidentirati online kanale i transakcije kao i lica koja kreiraju online kanale i koriste ih za nelegalnu trgovinu – navode iz „eComm“.

Mogućnost regulacije i inspekcije se naročito odnosi na logistiku i dostavu proizvoda koja se može vrlo efikasno propratiti i staviti u okvir zakonskih propisa, time osigurati legalan rad i fer konkurenciju na tržištu.

- Mi u eComm Asocijaciji, skupa sa našim osnivačima radimo sve što je u našoj tehničkoj mogućnosti kako bismo spriječili nelegalnu trgovinu na online kanalima koje kontrolišu naši osnivači i članovi – kažu iz „eComm“


Nema prijava policiji

Iz Federalne uprave policije kazali su nam kako u prethodnom periodu nije zaprimljena nijedna prijava koja se odnosi na ilegalnu prodaju cigareta putem društvenih mreža, odnosno interneta. Također su nam isto potvrdili i iz Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Kazali su kako Odjeljenje za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije nije do sada imalo slučajeva ove vrste.


Bez podataka

Inspektorat RS i nadležna tržišna inspekcija nisu imali prijave kada je u pitanju ilegalna prodaja cigareta putem interneta.

- U pravilu na profilima lica koja nelegalno prometuju proizvode na društvenim mrežama ne mogu se pronaći nikakvi podaci o njima, adresa poslovnice, broj JIB-a jer nisu ni registrovani, ime i prezime osobe koja stoji iza tog profila i drugi podaci. Identifikovanje ovih lica bilo bi moguće jedino uz pomoć istražnih organa – naveli su iz Inspektorat RS.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.