Rezolucija Generalne skupštine UN-a već u prvoj godini nakon usvajanja rezultirala je nizom događaja širom svijeta i posvećivanjem više pažnje genocidu u Srebrenici. Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra odao je priznanje organizatorima, od direktora Memorijalnog centra do svih aktera koji su bili uključeni u organizaciju, jer su komemoracija i dženaza protekli dostojanstveno i u najboljem redu.  

- Očekivati je da u narednim godinama Rezolucija proširi svoje reflekse i efekte i vjerovatno će akcenat budućih dešavanja oko komemoracije više biti na inozemnim akterima. Taj krug će se širiti i ona će dobijati na svom značaju, s obzirom na kontekst prisutnosti ratova, genocida, opće militarizacije u društvu koja nanosi veliku bol ljudima. Srebrenica postaje referentna tačka na koju se pozivamo ne samo u našem, već uopće u slučaju cijelog svijeta – kaže Filandra.

Nastavit će

Komentirajući intenziviranje negiranja, pa i glorifikacije genocida, podsjeća da je režim u Srbiji svjestan da je bio na krivoj strani historije, da je učinio nepravdu susjedima i veliku sramotu srpskom narodu.

- Nije se nadati da će to prestati ni u budućnosti, jer smo trenutno u društvu post-istine i vodi se rat za interpretaciju. Interpretacija postaje važnija od samog čina. Negatori genocida to dobro znaju i, perući vlastitu savjest preko laži i manipulacija, oni će nastaviti s njim. Preventivno je moguće graditi kulturu mira, međusobnog razumijevanja, uvažavanja, konsenzusa, otvorenosti, argumentovanog djelovanja, a pravosudni sistem, represivni organi, dolaze tek na kraju – dodaje Filandra.

Kao i svake godine nakon dženaze, Srebrenica ostaje sama i gotovo pusta. Filandra kaže da je to sudbina i drugih dijelova države, jer dosadašnje politike, bar kad je FBiH u pitanju, nisu učinile puno na povratku bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u RS.

Eskalacija nasilja

Dok se opraštamo od žrtava genocida u Srebrenici, pred očima svijeta traje novi u Gazi. Civili ginu, a djeca umiru od gladi uprkos obećanjima: „Nikada više“. Filandra smatra da svjedočimo moralizatorskom i idealističkom odnosu prema društvu, kojem su ljudi skloni.

- Društveni i povijesni procesi su bremeniti eskalacijama nasilja u raznim dijelovima svijeta, prema različitim ljudima, različitih vjera i nacionalnosti. Etničko čišćenje i genocid, kao oblici ekstremnog nasilja, sigurno neće nestati, bez obzira na to šta mi o tome, s nekog moralnog aspekta, govorili. Naravno, svaka zajednica treba da učini sve da se ne dolazi u teške krizne situacije koje generiraju rat. Vidimo brojne krize i ratove u svijetu, ali sve su to kompleksni procesi s militarizacijom svijeta, krajem liberalne demokratije, retradicionalizacijom, neoliberalizmom, velikim biznisima, vojnom industrijom... To je kompleksnija priča nego što se na prvi pogled čini – kaže Filandra.

Evropa se zabavila “o sebi”

Komentirajući iznenadni obrat na domaćoj političkoj sceni, gdje se nakon nekoliko mjeseci krize predsjednik RS Milorad Dodik ipak pojavio pred Sudom BiH, Filandra kaže da ne zna šta se konkretno desilo, ali da je izvjesno da je Dodik spreman urušiti BiH.

- On to ne može, povukao se, ali pokušat će ponovo. U to nema nikakve sumnje, s obzirom na to da je to politika koju on nije ni počeo, niti će ona s njim stati – smatra Filandra.

S druge strane, BiH je već dugo zaustavljena na putu evropskih integracija, a naš sagovornik ocjenjuje da je to priča koja je passé.

- Evropa se, što bi kod nas rekli, zabavila “o sebi”, pa niko nema snage, prostora ni interesa da se bavi nekim drugim. Pozitivno je što se Albanija i Crna Gora kreću vrlo ubrzano, a očekivati neke spektakularne rezultate s nama je iluzorno. Taj pravac ne treba izgubiti, on je naš pravac, ali nismo još spremni na dijalog i konsenzus po tom pitanju. Dok se ne dese reforme u sistemu odlučivanja i odbrane, EU je zabavljena sobom. Naš problem nije veliki, nije konfliktan, nama se samo čini da smo centar svijeta, ali stvari su prilično pacifizirane. To što ljudi loše žive nije briga ni Engleza, ni Francuza, to je naš problem – ističe prof. dr. Šaćir Filandra.