Svake godine, nakon obilježavanja godišnjice genocida, već u predvečerje 11. jula, Srebrenica ostaje gotovo prazna i zaboravljena od većine koji su joj obećavali podršku i solidarnost. Bio je to jedan od povoda zbog kojeg je potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH i nekadašnji član Predsjedništva RBiH uputio javno pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen (Von der Leyen).

U pismu naglašava da njene poruke, upućene povodom 30. godišnjice genocida, preživjelim majkama, suprugama, sestrama i djeci znače ohrabrenje i nadu, te traži podnošenje inicijative o osnivanju Evropskog fonda za ekonomski i socijalni razvoj Srebrenice.

Razne adrese

- Taj fond bi pomagao etničku revitalizaciju i ekonomsku obnovu i razvoj. Inicirano je da na nivou EK bude određen povjerenik za ova pitanja. Posljedice genocida u Srebrenici su planetarne, to je poznato cijelom svijetu, a priznato je Rezolucijom UN-a kojom se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid – kaže Pejanović za “Avaz”.

Dodaje da su ovakvoj inicijativi prethodila istraživanja u okviru naučne konferencije iz 2023. posvećene ublažavanju posljedica genocida kroz podršku ekonomiji, zapošljavanju i razvoj infrastrukture, ali i o demografskim posljedicama genocida.

Istovremeno, treće istraživanje profesorica Sarine Bakić i Jelene Brkić pokazalo je da, nakon svih stradanja, u Srebrenici vladaju dobri međunacionalni odnosi.

- Na temelju tih istraživanja mi smo i tada pisali na razne adrese, uključujući i Evropsku komisiju, ali to je završilo negdje u birokratskim ladicama. U pismu stoji i usporedba te podrške preživjelima, koja ostaje na nivou verbalnog i moralnog, a šta je s praksom, sa životom, s mogućnošću da se život tamo obnovi i da ga ima, a ne da to mjesto umire – ističe akademik Pejanović.

Razvojni status

Slična inicijativa upućena je i Vladi FBiH, od koje se očekuje formiranje fonda za Srebrenicu, te da u tome učestvuju i kantoni i općine u FBiH.

- Data je i inicijativa da Parlamentarna skupština BiH donese zakon o posebnom razvojnom statusu Srebrenice. Tu ideju je razvila upravo naučna konferencija koju smo imali, nakon ranijih ideja da Srebrenica bude distrikt i da bude izdvojena iz RS. Razvojni status je realno postići i za to se zalažu svi razumni ljudi – dodaje Pejanović.

Uključiti dijasporu

U pokušaje obnove života u Srebrenici potrebno je uključiti i brojnu dijasporu i omogućiti joj da investira u zavičaj, a Pejanović naglašava da su u najtežoj poziciji majke, sestre i supruge žrtava genocida, kojima se mora pomoći.