Mogućnost preferencijalnog glasanja, koja znači da osim glasa za politički subjekt, možete birati direktno i ljude koji su na listi tog političkog subjekta, je nešto što omogućavaju izborni sistemi u više zemalja Evropske unije, kao i u Bosni i Hercegovini.Cilj ovakve mjere je da građani dobiju na važnosti i da ne biraju samo politike, nego i ljude koji će provoditi njihove politike.Ipak, ono što je idealno zamišljeno, ne bi to bilo to, kada se u Bosni i Hercegovini ne bi zloupotrijebilo.Ranije je u Bosni i Hercegovini, po uzoru na Hrvatsku, postojao unutarstranački cenzus od 10 posto, što bi, pojednostavljeno rečeno značilo, ako je stranka dobila mandat, potrebno je da dobijete tih 10 posto glasova kako bi se vrednovao vaš broj glasova bez obzira na mjesto na listi. Ukoliko unutar liste niko nije prešao tih 10 posto, onda je mandat dobijao nosilac liste i ljudi koji su odmah ispod njega, ukoliko je politički subjekt dobio više mandata.To je bio model koji je balansirao između želja političkih subjekata i rezultata ljudi, a odstupanja u smislu zastupljenosti ljudi s malim brojem glasova dešavala se ukoliko, primjera radi, onaj koji je najbolji povuče po 30-40 posto glasova, a onda ode u izvršnu vlast, a onaj ko je ispod njega na listi uglavnom ima minoran broj glasova i tuđim zaslugama dobije mandat.Također, kompenzacijske liste, koje postoje u BiH, kao jedna jedinstvena stvar, omogućavale se da ljudi s manjim brojem glasova dobiju mandat.

Ovo su sve novosti koje nas očekuju na oktobarskim izborima: Nove tehnologije, birački listići bez imena, QR kod...

Nakon toga je postignut dogovor da se ide u izmjene Izbornog zakona i da se cenzus sa 10 digne na 20 posto. Sa aspekta lista za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH to ni dalje nije bilo puno. Dobiti 20 posto glasova među 10-ak kandidata ti je svakako bio preduslov za rezultat, tako da ove promjene u tom smislu ništa donijele. Ipak, sa aspekta skupština kantona, gdje u najvećim kantonima imamo i do 40 kandidata, dobiti svaki peti unutarstranački glas, pogotovo u većim političkim subjektima je skoro nemoguće.Na kraju smo vidjeli nekoliko primjera da su to neki ljudi uspjeli poput Irfana Čengića (SDP) u KS i Smaje Mandžića (SDA) u TK, ali to je bio izuzetak, a ne pravilo.Od lokalnih izbora, a sada prvi put na općim, dobili smo još pravila koja idu u prilog tome da vam smanje mogućnost da pređete unutarstranački cenzus. Umjesto ranijih praksi, gdje ste unutar liste jednog političkog subjekta mogli glasati za koliko god kandidata želite, uvedena je nova praksa da možete glasati samo za tri kandidata.Kada još na to dodamo da na novim biračkim listićima uopšte neće biti imena kandidata, nego će se oni nalaziti na pomoćnom listiću, to garantira i veće gužve i sporiji proces glasanja, a uzročno-posljedično i nervozne ljude koji će zbog silnog čekanja biti izrevoltirani i neće im se dati da traže ljude, nego će samo glasati za politički subjekt.Inače, kada poredimo prakse unutarstranačkih cenzusa u zemljama EU, osim već navedene Hrvatske, u Češkoj je unutarstranački cenzus 5 posto, u Slovačkoj tri posto, Bugarskoj sedam. U Njemačkoj nema unutarstranačkog cenzusa, ali postoji specifičan model gdje dobijete dva glasačka listića i glasate i za ljude i za stranke, a pola mandata se dobija iza oba modela. Što se tiče glasanja za ljude, koncept je isti kao u Velikoj Britaniji, a to je da se cijela država podijeli na izborne jedinice i pobjednik u svakoj izbornoj jedinici je onaj koji ima najviše glasova. Na drugom listiću glasate za stranku, bez ikakvih preferencija, a onda stranka bira ljude koji će sjediti u Bundestagu.Ipak, što se tiče BiH, pored svih prepreka koje postoje, postavlja se pitanje da li je poštenije ukinuti preferencijalno glasanje, nego da i dalje samo prividno postoji, a prave svrhe skoro da nema. Možda ćemo i dalje pričati da je neko uspio napraviti čudo, ali to će i dalje biti samo izuzeci, a ne pravila.

Podignut je unutarstranački cenzus, ograničen broj preferencija, a onda su i kandidati sklonjeni s biračkog listića

Da li je preferencijalno glasanje izgubilo svaki smisao i treba li ga ukinuti

Odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH, kojom je odbijena žalba HSP-a na odluku Centralne izborne komisije o ovjeravanju kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, predstavlja primjenu pozitivnog prava i ustavnog načela zakonitosti. Ovo je za Avaz izjavio ekspert za ustavno pravo Davor Trlin, navodeći da je HSP pokušao u pravni okvir izbornog postupka uvesti standard tzv. legitimnog predstavljanja koji nije propisan Ustavom BiH niti Izbornim zakonom BiH kao poseban uvjet za izbor člana Predsjedništva BiH.<h2>Jasna razlika</h2>- Važno je napraviti jasnu razliku između političkog koncepta legitimnog predstavljanja i pravnih uslova za izbor članova Predsjedništva BiH. Član V Ustava BiH propisuje sastav Predsjedništva i osnovne uslove za izbor njegovih članova. U tom smislu, sudovi i Centralna izborna komisija BiH ne mogu u izborni proces uvoditi dodatne kriterije koji nemaju jasno uporište u Ustavu ili zakonu. Pozivanje na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ (U-23/14) ne može se automatski primijeniti na izbor članova Predsjedništva BiH. Ta odluka odnosila se na pitanje načela jednakosti i legitimnog predstavljanja u kontekstu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno na specifičnu ustavnu strukturu i funkciju tog doma. Nije pravno opravdano principe koji se odnose na način formiranja jednog doma zakonodavnog tijela neposredno prenijeti na izbor kolektivnog šefa države, čiji su sastav i izbor uređeni posebnim odredbama člana V Ustava BiH - pojašnjava Trlin.

Sud BiH o "legitimnom predstavljanju" u Predsjedništvu: Toga nema ni u Ustavu ni u Izbornom zakonu!

On dodaje da je posebno relevantna odluka Ustavnog suda BiH u predmetu U-13/05, koji se neposredno odnosio na ustavnost zakonskih odredbi kojima je uređen izbor članova Predsjedništva BiH. U tom predmetu Ustavni sud je razmatrao pitanja pasivnog biračkog prava, etničke i teritorijalne pripadnosti kandidata te usklađenosti relevantnih odredbi Izbornog zakona BiH s Ustavom BiH i međunarodnim standardima ljudskih prava.- Ovaj predmet potvrđuje da se pitanja vezana za izbor članova Predsjedništva BiH moraju posmatrati u okviru konkretnih ustavnih i zakonskih normi koje uređuju tu funkciju. Stoga se eventualni dodatni kriterij „legitimnog predstavljanja“ ne može uvoditi izvan ustavnog i zakonskog okvira, odnosno bez jasnog normativnog uporišta u Ustavu BiH. Relevantna je i ranija praksa Ustavnog suda BiH, uključujući predmet U-5/98, koja ukazuje na to da članovi Predsjedništva BiH svoj mandat ne ostvaruju kao predstavnici isključivo pripadnika vlastitog konstitutivnog naroda, već kao ustavni nosioci funkcije Predsjedništva izabrani na način propisan Ustavom. Upravo zbog toga treba razlikovati etničku pripadnost kao jedan od ustavnih kriterija za kandidaturu od koncepta političkog „legitimiteta“, koji se ne može proizvoljno pretvoriti u dodatni pravni uslov za izbor - naglašava Trlin.<h2>Verifikacija mandata</h2>Podsjeća da je Visoki predstavnik intervencijom iz 2022. godine, izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, uredio pitanja koja je OHR predstavio kao implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u predmetu 'Ljubić'. Međutim, iz činjenice da je ta odluka implementirana kroz izmjene izbornog zakonodavstva ne proizlazi da se standardi iz predmeta 'Ljubić' mogu automatski primijeniti na izbor članova Predsjedništva BiH.- 'Ljubić' se odnosio na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, dok je izbor članova Predsjedništva BiH posebno uređen članom V Ustava BiH. Zbog toga je pravno neophodno razlikovati ova dva ustavna i izborna pitanja. Izborni zakon BiH u ovom segmentu razrađuje ustavne odredbe o izboru članova Predsjedništva BiH. Centralna izborna komisija BiH, kao organ čije su nadležnosti određene zakonom, vezana je principom zakonitosti i ne može vršiti političku ili etničku verifikaciju „legitimiteta“ kandidata izvan kriterija koji su propisani Ustavom i zakonom. Uvođenje takvog dodatnog kriterija bez jasnog pravnog osnova predstavljalo bi prekoračenje zakonskih nadležnosti. Ova odluka je stoga značajna jer potvrđuje da se pitanja izbornog prava moraju rješavati u okviru važećeg ustavnog i zakonskog teksta. Ako postoji potreba za drugačijim modelom izbora članova Predsjedništva BiH ili za uvođenjem dodatnih kriterija reprezentativnosti, to je pitanje ustavne reforme, a ne pitanje koje se može riješiti proširivanjem postojećih pravnih normi putem političkih interpretacija - ističe Trlin.Zato je ova odluka važan putokaz za razumijevanje ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine i odnosa između političkog legitimiteta i zakonitosti, kaže Trlin, te zaključuje da politički argument može biti predmet javne rasprave, ali sudska odluka mora biti zasnovana na važećem Ustavu i zakonu.

 Pozivanje na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ ne može se automatski primijeniti na izbor članova Predsjedništva BiH, kazao je Trlin

Davor Trlin o odluci Apelacionog odjeljenja Suda BiH: "Legitimno predstavljanje" nije propisano Ustavom ni Izbornim zakonom BiH

Nakon ugodnijeg vremena i nešto nižih temperatura, Bosnu i Hercegovinu već od sutra očekuje nova promjena vremenskih prilika. Meteorolozi najavljuju povratak južnog vjetra, naoblačenje te kišu i pljuskove s grmljavinom u većem dijelu zemlje.Danas će preovladavati toplije i uglavnom sunčano vrijeme, uz dnevne temperature koje će dosezati oko 30 stepeni. Međutim, od nedjelje poslijepodne slijedi pogoršanje vremenskih prilika.- Južina koja će zapuhati od sredine dana i poslijepodne u većem dijelu zemlje, uz umjeren do lokalno u planinskim predjelima na udare jak jugo će nagovjestiti dolazak novih padavina. Kiša i pljuskovi sa grmljavinom se očekuju najprije u Hercegovini i na jugozapadu Bosne, u poslijepodnevnim satima nedjelje. Kasnije do kraja dana, a glavninom tokom noći na ponedjeljak (27.07.) kiše i pljuskova sa grmljavinom bi bilo postepeno u većem dijelu zemlje, navodi Bh. meteo.Prema prognozama, najviše padavina očekuje se u zapadnim, jugozapadnim i dijelovima centralne Bosne, dok bi u Hercegovini lokalno moglo biti izraženijih grmljavinskih nevremena. Najviša dnevna temperatura u nedjelju dosezat će oko 32 stepena.Od utorka se očekuje stabilizacija vremena uz više sunčanih perioda i bez značajnijih padavina. Takve vremenske prilike trebale bi se zadržati nekoliko dana.Prema trenutnim prognozama, krajem jula i početkom augusta slijedi novi toplotni val. Federalni hidrometeorološki zavod prognozira da će početkom augusta jutarnje temperature iznositi između 17 i 22 stepena, dok će dnevne u Bosni rasti do 35, a u Hercegovini do 36 stepeni Celzijusa.

Od utorka se očekuje stabilizacija vremena uz više sunčanih perioda 

Za vikend stižu jugo, kiša i grmljavina, a početkom augusta temperature skaču do 36 stepeni

Bosanskohercegovački politolog Jasmin Mujanović, koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, oglasio se na društvenoj mreži X povodom jučerašnje odluke Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine. Sud je odbio žalbu Hrvatske stranke prava (HSP) BiH na odluku Centralne izborne komisije (CIK) kojom je potvrđena kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.<h2>Odluka od velikog značaja</h2>Mujanović smatra da je riječ o odluci od velikog značaja koja bi, kako navodi, mogla imati dugoročne političke posljedice za Bosnu i Hercegovinu.- Sud je izričito odbacio postojanje takozvanog 'legitimnog predstavljanja', pojma koji hrvatski nacionalistički separatisti koriste kako bi se pozvali na svoju neutemeljenu tvrdnju da su ustavni i izborni režim BiH predvidjeli da članove Predsjedništva države (a implicitno i druge izabrane organe) biraju isključivo pripadnici 'njihove sopstvene' etničke zajednice - napisao je Mujanović.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">Earlier today, the Court of BiH delivered an exceedingly important decision, one that will have significant political implications for years to come. In short, the Court explicitly rejected the existence of so-called ‘legitimate representation’; the term used by Croat… <a href="https://t.co/dq4IpHTwcD">pic.twitter.com/dq4IpHTwcD</a>&mdash; Jasmin Mujanović (@JasminMuj) <a href="https://x.com/JasminMuj/status/2080757350710071523?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Sud je (ponovo) kategorički potvrdio da to ne piše u relevantnim dijelovima Ustava BiH, niti to postoji bilo gdje u izbornim zakonima BiH, te da je potrebno samo (i, logično, jedino moguće) da se članovi Predsjedništva države samoidentifikuju kao pripadnici jedne od tri konstitutivne grupe, kao i da moraju biti izabrani iz jednog od dva entiteta (dva člana, jedan Hrvat, jedan Bošnjak iz FBiH; jedan Srbin iz RS) - istakao je Mujanović.Dodao je da ovakvo tumačenje nije novo, ali da bi aktuelna odluka trebala predstavljati upozorenje međunarodnim akterima koji su, prema njegovom mišljenju, u pojedinim situacijama popuštali pod političkim pritiscima kada je riječ o pitanju izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.- Ovo samo po sebi nije novost, ali bi trebalo biti poziv na buđenje za sve diplomate i strane vlade koje su, povremeno, dopuštale da HDZ-ovo drsko vršenje pritiska poljulja njihovu vlastitu posvećenost osnovnim demokratskim normama u BiH, državi kandidatkinji za članstvo u EU (da ne zaboravimo!) - dodao je. <h2>Demokratski standardi </h2>Na kraju je poručio da je vrijeme da se politička pažnja usmjeri na izmjene koje će Bosnu i Hercegovinu približiti evropskim demokratskim standardima.- 'Legitimno predstavljanje', poput doktrine 'odvojeni, ali jednaki', niti je legitimno, niti je primjer demokratskog predstavljanja koje bi priznala bilo koja ustavna demokratska vlast u slobodnom svijetu. A danas je to potvrdio i Sud BiH - poručio je. Jednostavno nema nikakvog razloga da se ovoj apsurdnoj ideji više poklanja pažnja. Sada je vrijeme da se razgovara o stvarnim ustavnim reformama: onima koje su u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije (EU acquis), Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i mišljenjima Venecijanske komisije, zaključio je Mujanović.

Sud je izričito odbacio postojanje takozvanog "legitimnog predstavljanja" - napisao je Mujanović

Mujanović nakon odluke Suda BiH: Vrijeme je za ustavne reforme usklađene s pravilima EU

Na današnji dan 1953. godine, u Mostaru je rođen Džemal Hadžiabdić, jedan od najboljih fudbalera Veleža svih vremena. Svoje prve fudbalske korake je napravio s ekipom u popularnim mahalama, a onda slijede pioniri Veleža i sve ostale omladinske selekcije. Za prvi tim Veleža odigrao je prvu utakmicu u Mostaru 1971. godine protiv banjalučkog Borca, a dres Veleža je nosio punih deset godina. U tom periodu je odigrao više od 400 utakmica, igrajući s Bajevićem, Marićem, Vladićem, Topićem, Vukojom, Vahidom i Salemom Halilhodžićem, Kanom Čolićem, Borom Primorcem, Peceljem, Vukojom, Cekom Ledićem, Kvesićem, Bracom Glavovićem, Aleksandrom Ristićem. Ta generacija nije bila prvak, ali je ostala upamćena kao jedna od najvećih Veležovih, ona koja je igrala najljepši fudbal u bivšoj SFR Jugoslaviji. <h2>Popularni Čorba</h2>U dresu reprezentacije SFR Jugoslavije debitovao je u Zagrebu, 26. septembra 1974. godine, protiv selekcije Italije. Za Jugoslaviju je odigrao 21 utakmicu, ali nije igrao na SP 1974. godine zbog povrede. Popularni Čorba je otišao u Swansea City 1981. godine. S ovom ekipom je stigao do Division One, danas Premiershipa. Na klupi je sjedio Toshak, a na terenu su gospodarili Hadžiabdić, Rajković, Stevenson, Griffiths, Curtis, Evans, James. Swansea je deset kola bio prvi, na kraju je završio kao šesti, ali je idila trajala još jednu sezonu.Po završetku igračke karijere, Džemal je kao trener počeo u Veležu. Početkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu otišao je u Katar, gdje je bio selektor reprezentacije kojoj je malo nedostajalo da se plasira na Svjetsko prvenstvo.

<h2>Umro engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž</h2>1834. - Umro engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž (Samuel Taylor Coleridge), jedan od najznačajnijih engleskih književnih kritičara i romantičarskih pjesnika. Kao mislilac je pod utjecajem njemačke idealističke filozofije zastupao spiritualno i religiozno tumačenje života, nasuprot engleskoj empirističkoj filozofiji. Djela: poeme "Kristobela", "Kublaj Kan", zbirka pjesama "Lirske balade" (s Vilijamom Vordsvortom), kritike "Predavanja", "Biographia literaria".1894. - Rođen Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda (Frantz) u Sarajevu 1914. godine. Atentat je bio povod za početak Prvog svjetskog rata. 1894. - Američki filmski glumac Volter Brenan (Walter Brennan), vjerovatno najčuveniji epizodista svjetske kinematografije, rođen je na današnji dan. Glumio je u više od sto filmova, a više puta je dobio nagradu Oskar. Filmovi: "Zapadnjak", "Imati i nemati", "Narednik Jork", "Frankeštajnova nevjesta", "Furija", "Dođi i uzmi", "Kentaki", "Moja draga Klementina", "Crvena rijeka", "Rio Bravo". 1909. - Francuski pilot Luj Blerio (Louis Blériot) prvi preletio avionom kanal La Manš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka kod Kalea do Dovera preletio je za 37 minuta.1917. - Nizozemka Margareta Gertruda Cele (Margaretha Geertruida Zelle), poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod optužbom da je špijunirala za Nijemce tokom Prvog svjetskog rata.

<h2>Rođena Ljupka Dimitrovska, hrvatsko-makedonska pjevačica </h2>1946. - Rođena Ljupka Dimitrovska, hrvatsko-makedonska pjevačica zabavne muzike i šlagera na prostorima bivše SFR Jugoslavije, tokom 1970-ih i ranih 1980-ih godina. Njen prvi album “Ljupka” objavljen je 1975. Poslije toga objavila je mnoštvo albuma i singlova. Bila je također vrlo popularna i u Čehoslovačkoj i Istočnoj Njemačkoj. Od 1968. do 2006. godine bila je supruga Nikice Kalogjere, poznatog hrvatskog kompozitora zabavne muzike, koji je autor njenih najvećih hitova. Veliki dio svojih nacionalnih i internacionalnih hitova ostvarila je u duetu s Ivicom Šerfezijem.&nbsp;Preminula je 3. oktobra 2016. godine u Zagrebu.1984. - Sovjetski kosmonaut Svetlana Savickaja izašla iz svemirskog broda "Sojuz-12" i postala prva žena koja je "kročila u otvoreni kosmos".1986. - Umro američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsente Mineli (Vincente Minnelli), dobitnik Oskara za film “Gigi”, 1958. godine. Ostali filmovi: "Madam Bovari", "Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom", "Čaj i simpatija", "Kismet", "Kuća na brdu", "Zvona zvone", "Grad iluzija", "Neki su dotrčali", "Diži zavjesu”. Kritičari ga često nazivaju ocem modernog mjuzikla. Supruga mu je bila poznata holivudska glumica Džudi Garland (Judy Garland), a kćerka Liza Mineli, jedna od najboljih američkih pjevačica i glumica, također dobitnica Oskara.2011. - Preminuo kiparski režiser Majkl Kakojanis (Michael Cacoyannis), koji je svjetsku slavu stekao filmom "Grk Zorba" 1964., za koji je dobio tri Oskara, a glavnu ulogu odigrao Entoni Kvin (Anthony Quinn). Kakojanisov film "Elektra" iz 1962., u kojem je igrala Irena Papas, bio je nominovan za Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja, a dobio je dvije nagrade u Kanu. Posljednji Kakojanisov film je "Višnjik" iz 1999. godine.2016. - Umro Slobodan Novak, hrvatski prozaik, romanopisac, esejist i akademik. Drugi svjetski rat proveo je u partizanima, što je kasnije ironijski opisao u autobiografsko-esejističkim zapisima “Digresije” (2001.) i “Protimbe” (2003.). Radio je kao lektor i korektor, dramaturg u HNK u Splitu, te kao novinar i urednik u izdavačkim kućama. Od 1995. do 1999. godine bio je voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti pri HAZU. Godine 1999., Slobodan Novak proglašen je počasnim građaninom grada Raba.

Danas je subota, 25. juli/srpanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 160 dana

Džemal Hadžiabdić, jedan od najboljih fudbalera Veleža svih vremena, slavi 73. rođendan

Kraj radne sedmice i početak vikenda donijeli su pojačan intenzitet saobraćaja na cestama širom Bosne i Hercegovine. Najveće gužve zabilježene su na dionici Čelebići - Konjic, dok su zbog sezone godišnjih odmora formirane duge kolone i na pojedinim graničnim prelazima.Na ulazu u BiH najduže se čeka na graničnim prelazima Hadžin Potok, Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Kostajnica i Brod, dok su na izlazu iz zemlje najveće gužve na prelazima Zupci i Deleuša. Na ostalim prelazima zadržavanja za putnička vozila trenutno ne prelaze 30 minuta.Vozačima dodatne poteškoće stvaraju brojni radovi na cestama. Zbog izgradnje poddionice autoceste Nemila -Vranduk zatvorena je dionica Golubinja - Nemila, a saobraćaj je preusmjeren na magistralni put M-17. Radovi su u toku i na autocesti A-1 između Lašve i Kaknja, kao i na dionici Sarajevo zapad - Lepenica, gdje se saobraća izmijenjenim režimom.Otežano se vozi i na više magistralnih puteva, uključujući pravce Podromanija - Sumbulovac, Sarajevo - Lapišnica, Crna Rijeka - Jajce, Izačić - Bihać i Konjic - Jablanica. Na dionicama Dobro Polje - Miljevina, Tuzla - Bijeljina i Jablanica - Blidinje saobraćaj je dozvoljen samo za vozila do 3,5 tone, dok je za teža vozila i dalje obustavljen.

Na ostalim prelazima zadržavanja za putnička vozila trenutno ne prelaze 30 minuta

Pojačan saobraćaj širom BiH: Gužve na cestama i dugotrajna čekanja na granicama

Nakon svježijeg jutra, građane Bosne i Hercegovine danas očekuje pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).Tokom dana doći će do postepenog povećanja oblačnosti, ali će se u većem dijelu zemlje zadržati ugodne vremenske prilike.Vjetar će biti slab do umjeren, zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature zraka kretat će se od 10 do 16 stepeni, dok će na jugu zemlje dosezati do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura iznosit će između 21 i 27 stepeni, a u Hercegovini do 31 stepen Celzijusa.U Sarajevu će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, uz postepeno povećanje naoblake tokom dana. Jutarnja temperatura bit će oko 10 stepeni, dok se najviša dnevna očekuje oko 24 stepena.

Tokom dana doći će do postepenog povećanja oblačnosti

Evo kakvo vrijeme danas očekuje građane BiH

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: BiH sigurna, Evropa nijeIransko upozorenje Bugarskoj, prije svega, predstavlja snažnu političku i diplomatsku poruku usmjerenu na odvraćanje evropskih država od pružanja logističke ili vojne podrške američkim operacijama protiv Irana, smatra doc. dr. Veldin Kadić s Fakulteta političkih nauka, Odsjek sigurnosnih i mirovnih studija.Mogućnost neposrednog konvencionalnog raketnog djelovanja prema Bugarskoj značajno je ograničena. Naša zemlja se razlikuje od država koje direktno pružaju logističku podršku američkim vojnim operacijama protiv Irana.Prijedlogom budžeta u FBiH pacijenti razočarani: Ko je otpisao teško oboljele.Damir Alić, advokat porodice ubijene Aldine Jahić, u razgovoru za "Avaz" otkrio: Anis Kalajdžić pokazao nepoštovanje, nije neuračunljiv.Reprezentativac BiH tražen na tržištu: Demirović na radaru italijanskih, turskih i engleskih velikana.“Ljetne cijene” nije ni bilo, još jedan rast na pragu: Očekuje se novo poskupljenje peleta.Mustafa ef. Cerić za "Dnevni avaz" je govorio o važnim društvenim i političkim pitanjima. Ističe da će izbor reisa i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH odredit budućnost Bošnjaka.Javni obračun oko plaća entitetskih zavoda: Entiteti u ratu zbog statistike, građani u borbi za preživljavanje.Čitajte i o tradicionalnoj manifestaciji "Dani bosanske duhovnosti - Karići 2026".Ko će raditi u BiH za deset godina: Nedostaju hiljade radnika, a radna snaga sve starija.Doseljavanje u rubne općine Kantona Sarajevo raste. Saznajte ko bilježi najizraženiji rast. Evropa na meti novih Trampovih carina. Više o tome čitajte na stranama globusa.SIPA upala u FK Borac, saslušan Zvjezdan Misimović. Više o tome čitajte na stranama crne hronike.Svakako ne zaboravite pročitati naš sedmični prilog "Panorama".Istražili smo koliko košta ljetovanje na Jadranu.Novinarka i psihologinja Barbara Udovičić za "Avaz" priča o emocijama, životu pred kamerama, ali i svakodnevnim ljudskim borbama.Slađana Mandić govorila je za "Avaz" o novim projektima, duetu s Peđom i velikom koncertu.Princ Hari i Megan Markl rekli “ne” Monarhiji: Kako je moderna bajka prerasla u najdramatičniji kraljevski rat novog doba.Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada, napisao je tekst: Zaboravljeni halači - čuvari sarajevske tekstilne tradicije.Saznajte i koje su domaće i svjetske zvjezde uživale na Jadranu ovog ljeta.Evropska centralna banka zadržala trenutno stanje. Kratkoročno neće biti promjena kamata u BiH.Na kulturnim stranama saznajte više o 55. izdanju Festivala "Slovo Gorčina".Na sportskim stranama čitajte o novom početku za njemačku fudbalsku reprezentaciju.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: https://avaz.pressreader.com/.

Naša zemlja se razlikuje od država koje direktno pružaju logističku podršku američkim vojnim operacijama protiv Irana

U dvobroju "Dnevnog avaza" čitajte: BiH sigurna, Evropa nije

Bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije te potpredsjednik SBB-a Nermin Džindić oglasio se na svom Facebook nalogu povodom poskupljenja plina.U nastavku prenosimo njegovu objavu u cijelosti:- Cijena plina danas je povećana od strane ruskog dobavljača prema Energoinvestu i odmah znamo koliki je iznos, i to u drugoj decimali – 14,42 posto! Zapamtite svi – 14,42 posto... Ide superhitno povećanje!!!Energoinvest je tokom 2025. godine dva puta dobio smanjenje cijene plina od ruskog dobavljača, ali to smanjenje nije prenio na korisnike plina i na osnovu toga je od korisnika plina do sada uzeo 30 miliona KM!!!Ko krade, taj i laže!!!Ovakvom politikom Vlade FBiH i Energoinvesta ubijena je Željezara Zenica, jer su i njoj držali visoke cijene plina!!!Građani Kantona Sarajevo kaznit će svakoga ko učestvuje u najvećoj otmici novca od vlastitog naroda preko cijene plina!!!

Umjesto da smanje cijenu plina za 30 posto i vrate uzeti novac, oni će sada cijenu povećati za još 14,42 posto.Za ministra Lakića i premijera Nikšića...Trenutna cijena plina na TTF berzi iznosi od 62 do 65 eura po MWh, bez troškova transporta, što je gotovo dvostruko više od nabavne cijene iz Ruske Federacije, koja nakon ovog povećanja iznosi oko 35 eura po MWh. Zbog toga je priča o alternativi još jedna šuplja priča!!!Bit će interesantno vidjeti rezultat na polugodišnjem izvještaju Energoinvesta, koji čak 91,6 posto godišnjih prihoda ostvaruje upravo trgovinom plinom! Bruka - poručio je.Podsjećamo, federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vedran Lakić saopćio je danas je da ruski Gazprom Export povećao Energoinvestu nabavnu cijenu prirodnog gasa. Cijena za treći kvartal ove godine trebala bi biti veća za 14,42 posto, pa će standardni kubni metar, umjesto dosadašnjih 0.86, koštati 0,99019 KM.

Umjesto da smanje cijenu plina za 30 posto i vrate uzeti novac, oni će sada cijenu povećati za još 14,42 posto, poručio je

Džindić o poskupljenju plina: Ovakvom politikom Vlade i Energoinvesta je ubijena Željezara

Državljanin Bosne i Hercegovine Miran Koštić (66) optužen je prošle sedmice pred federalnom velikom porotom u Ajdahu (Idaho) u SAD za laganje prilikom pokušaja dobijanja američkog državljanstva.Prema sudskim dokumentima, Koštić je bio visoki zvaničnik takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB). U toj ulozi, udarao je zatvorenike pištoljem, tukao ih drvenim palicama, kolčevima i pesnicama, te ih šutirao, uzrokujući gubitak svijesti. Primoravao je zatvorenike da tuku jedni druge, a naređivao je i drugim pripadnicima APZB-a da ih tuku. U svojim zahtjevima za stjecanje državljanstva SAD-a, kao i tokom razgovora s FBI-jem i Službom za državljanstvo i imigraciju SAD-a (USCIS), više puta je lagao o zlostavljanju u kojem je učestvovao i koje je naređivao, te – između ostalih laži – nije prijavio optužbe podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini za ratne zločine, saopćilo je američko <a href="https://www.justice.gov/opa/pr/national-bosnia-and-herzegovina-charged-attempting-fraudulently-obtain-us-citizenship">Ministarstvo pravde</a>.<h2>Prijeti mu dugogodišnji zatvor</h2>Koštić je optužen za pokušaj prevare pri naturalizaciji i davanje materijalno lažnih izjava agentima za provođenje zakona. Ukoliko bude osuđen, suočava se s maksimalnom kaznom od 10 godina zatvora za svaku tačku optužnice za pokušaj prevare pri naturalizaciji i pet godina zatvora za tačku optužnice za davanje lažnih izjava.- Miran Koštić je decenijama koristio boravak u SAD-u i na kraju pokušao postati naturalizirani državljanin, sve vrijeme prikrivajući kršenja ljudskih prava koja je počinio u Bosni i Hercegovini - rekao je pomoćnik državnog tužioca A. Tajsen (Tysen) Duva iz Krivičnog odjela Ministarstva pravde. Dodao je da će pojedinci koji čine zločine u inostranstvu i lažu imigracijskim vlastima kako bi tražili sigurno utočište u Sjedinjenim Državama biti istraženi i procesuirani. - Integritet našeg procesa naturalizacije i provođenje naših imigracijskih zakona su od najveće važnosti - kazao je on.<h2>Ključna uloga u vođenju istrage</h2>Ministarstvo pravde SAD je zahvalilo Ministarstvu pravde Bosne i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu Ujedinjenih nacija za krivične tribunale, navodeći da su imali ključnu ulogu u vođenju istrage u vezi s Koštićem.Slučaj Mirana Koštića ispituje služba za istrage unutrašnje sigurnosti pri Ministarstvu za unutrašnju sigurnost SAD i Federalni istražni biro u koordinaciji s drugim službama.Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je krajem 2022. godine optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv Mirana Koštića (62) iz Nort (North) Sampsona, Ajdaho (SAD), zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Udarao je zatvorenike pištoljem, tukao ih drvenim palicama, kolčevima i pesnicama, te ih šutirao, uzrokujući gubitak svijesti

Autonomaš Miran Koštić dolijao u SAD: Tražio državljanstvo i prešutio da je u BiH optužen za ratne zločine

Novi, u najmanju ruku besmislen čin vandalizma na javnim zelenim površinama u Kantonu Sarajevo zabilježili su ponovo radnici Parka, saopćeno je iz tog komunalnog preduzeća.Na Trgu oslobođenja - Alija Izetbegović, u centru Sarajeva nepoznati počinioci sa četvrtka na petak su posjekli i uništili mlado stablo, staro tek nešto više od jedne decenije.- Radnici Parka su jutros zatekli prizor koji je izazvao razočarenje i žaljenje. Nepoznati počinilac ili više njih posjekli su, tačnije uništili i ostavili oboreno na travnjak mlado, zdravo i prekrasno stablo koje je bilo dio sarajevskog zelenila i koje je svojim rastom trebalo godinama doprinositi ljepšem, zdravijem i kvalitetnijem životnom prostoru svih građana - saopćili su.<h2>Sačinjena službena zabilješka</h2>O događaju je odmah obaviještena Služba komunalnih redara koji su izašli na teren, izvršili uviđaj i sačinili službenu zabilješku, te su poduzete dalje aktivnosti u skladu s nadležnostima.Nakon toga ekipe Parka su mogle jedino ukloniti stablo koje je, ako je suditi po rezu posječeno motornom pilom, oboreno, uništeno i ostavljeno. Radnici Parka su uklonili ostatke debla i krošnje sa travnjaka, međutim, kako ističu iz preduzeća, time nije uklonjen i nenadoknadivi gubitak po urbano zelenilo, ali i sve nas.

- Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o mladom stablu kojem su bile potrebne godine njege i rasta kako bi u budućnosti ostvarilo svoju punu ekološku i estetsku vrijednost, kao i to da je u nejfrekventnijem dijelu Sarajeva neko posjekao stablo i da taj vandalski čin niko nije vidio, prijavio, reagirao.Dok u saradnji sa nadležnim institucijama preduzeće Park ulaže značajne napore u sadnju, njegu i održavanje javnog zelenila na području Kantona Sarajevo, neko je iz čiste obijesti uništio rezultat dugogodišnjeg planskog rada, stručne brige i želju da budućim generacijama ostavimo zdraviji i ljepši grad - kazali su.<h2>Čuvajmo ono što nam svima pripada</h2>Pozvali su građane da čuvaju javne zelene površine, da prijave svaki oblik vandalizma nadležnim institucijama i da zajedno sa njima grade svijest o tome da je svako stablo neprocjenjiva vrijednost.- Briga o okolišu nije odgovornost samo komunalnih preduzeća, već svakog pojedinca, svih nas. Čuvajmo ono što nam svima pripada, jer Sarajevo bez zelenila nije grad kakav želimo ostaviti budućim generacijama - zaključili su.

U nejfrekventnijem dijelu Sarajeva neko je posjekao stablo, a taj vandalski čin niko nije vidio, prijavio, reagirao

Mlado stablo u centru Sarajeva posječeno motornom pilom, komunalci ogorčeni

Demokratska fronta saopćila je da je odlukom Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, a povodom kandidature Slavena Kovačevića, u kojoj se navodi da princip "legitimnog predstavljanja" ne postoji u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, konačno stavljena tačka na izmišljenu priču o legitimnom predstavljanju kojom Zagreb, HDZ i HNS već godinama maltretiraju i javnost i građane BiH.- Nametanjem tog izmišljenog principa legitimnog predstavljanja iscrpljuju cjelokupno društvo i fokus sa stvarnih problema građana, sa stvarnih potreba društva i države, usmjeravaju na svoje propale političke planove koji se temelje na lažima i pravno nepostojećim normama - saopćio je DF.

Dodaju da Demokratska fronta također, više od decenciju, najčešće usamljena, dosljedno ukazuje na pogubnost tih laži, brani Ustav Bosne i Hercegovine i zagovara demokratske i evropske standarde.

- Svako dalje operisanje sa pojmom legitimnog predstavljanja, pravno i sudski je invalidno te politički besmisleno, i ne može biti nikakav argument u budućim političkim razgovorima i pregovorima.Izražavamo nadu da je to sada jasno i svim "sarajevskim" političkim faktorima koji su, što javno, što manje javno, da ne kažemo tajno, bili spremni izaći u susret zahtjevima Zagreba, HDZ-a i HNS-a.- zaključuju iz DF-a.&nbsp;

Izražavamo nadu da je to sada jasno i svim "sarajevskim" političkim faktorima, naveli su

DF o odluci Suda BiH: Svako dalje operisanje s pojmom legitimnog predstavljanja je pravno i sudski invalidno

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini odbacila je tvrdnje pojedinih privatnih lobista koji, kako navode, u javnosti stvaraju pogrešan utisak da govore u ime administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

<blockquote class="twitter-tweet">In response to recent media articles, we confirm that statements made by private lobbyists claiming to represent the Trump Administration are false. U.S. policy toward BiH is determined only by the President and authorized U.S. Government officials. *** Povodom nedavnih…&mdash; US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) <a href="https://x.com/USEmbassySJJ/status/2080684033286049821?ref_src=twsrc%5Etfw">July 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iz Ambasade su poručili da takve izjave nisu tačne te naglasili da vanjsku politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini određuju isključivo predsjednik SAD-a i ovlašteni predstavnici američke administracije.- Povodom nedavnih medijskih članaka, potvrđujemo da su netačne izjave privatnih lobista koji tvrde da predstavljaju administraciju predsjednika Trampa. Politiku SAD-a prema BiH utvrđuju isključivo predsjednik i ovlašteni zvaničnici Vlade SAD-a - saopćili su iz Ambasade.

Politiku SAD prema BiH utvrđuju isključivo predsjednik i ovlašteni zvaničnici Vlade SAD, istakli su

Ambasada SAD: Privatni lobisti ne predstavljaju Trampovu administraciju

Evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, ali mora počivati na unutrašnjem dogovoru, funkcionalnim institucijama i punoj ustavnoj jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, poručeno je na radnom ručku koji su dužnosnici HDZ-a BiH održali u Mostaru s ambasadorima Republike Hrvatske, Slovačke Republike, Republike Slovenije i Republike Austrije u BiH.Susretu su prisustvovali predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, te dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Darijana Filipović, saopćeno je iz HDZ-a BiH.S diplomatske strane sudjelovali su ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić,&nbsp;ambasador Slovačke Republike u BiH Roman Hlobeň,&nbsp;ambasador Republike Slovenije u BiH Damijan Sedar te&nbsp;ambasador Republike Austrije u BiH&nbsp;Georg Divalt&nbsp;(Georg Diwald).Razmijenjena su stajališta o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, nastavku evropskog puta, reformama i važnosti stabilnog institucionalnog dijaloga.Ocijenjeno je kako recentni pomaci u parlamentarnom postupku predstavljaju važan korak, ali i kako pred institucijama BiH i domaćim političkim akterima ostaje obveza nastavka usaglašavanja i donošenja odluka potrebnih za nove iskorake prema Evropskoj uniji.Razgovarano je i o predstojećem izbornom procesu u BiH, uz naglasak na poštivanje zakonskog okvira i očuvanje političke stabilnosti.Dužnosnici HDZ-a BiH naglasili su u potrebu da se kroz izborni proces dodatno potvrde načela legitimnog političkog predstavljanja i ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.Zahvalili su predstavnicima država članica Evropske unije na kontinuiranoj potpori BiH, istaknuvši kako je upravo dijalog s partnerima koji razumiju politički kontekst Zapadnog Balkana važan za jačanje povjerenja, nastavak reformi i stvaranje uvjeta za daljnji napredak BiH.

Dužnosnici HDZ-a BiH naglasili su u potrebu da se kroz izborni proces dodatno potvrde načela legitimnog političkog predstavljanja

Nastaviti reformske procese u BiH i jačati EU perspektivu

HDZ BiH: Nastaviti reformske procese u BiH i jačati EU perspektivu

Otpušteni radnici Javnog preduzeća (JP) Komunalno d.o.o. Mostar oglasili su se u petak saopćenjem u kojem su najoštrije osudili svaki pokušaj prikupljanja političkih poena na teškoj životnoj situaciji radnika.- U povodu aktuelne situacije u vezi s otkazima uručenim za 22 dugogodišnja terenska radnika JP-a Komunalno d.o.o. Mostar, te imajući u vidu brojne reakcije u javnosti, saopćenja političkih stranaka, međusobna prepucavanja i pokušaje prikupljanja političkih poena, želimo se obratiti javnosti, te prije svega iskreno zahvaliti svima koji su poduzeli pravne, sindikalne, političke i druge aktivnosti s ciljem zaštite naših prava i interesa - kazali su otpušteni radnici.Istovremeno, najoštrije su osudili svaki pokušaj prikupljanja političkih poena na teškoj životnoj situaciji radnika.- Posebno osuđujemo one koji ovu situaciju koriste za međusobna politička prozivanja ili za vlastitu promociju i pripisivanje zasluga za postupanje nadležnih institucija. Radi tačnog i objektivnog informisanja javnosti, naglašavamo da smo se, kao radnici i putem Sindikata, obratili nadležnoj Inspekciji rada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), koja je u srijedu izvršila inspekcijski nadzor i izuzela potrebnu dokumentaciju iz JP Komunalno d.o.o. Mostar - navode.Pored toga, ističu kako su poduzete sve raspoložive pravne radnje, uključujući ulaganje prigovora nadležnim organima, kao i upućivanje zahtjeva i apelacija Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, te drugim nadležnim institucijama.Kao Sindikat i otpušteni radnici, naglašavaju kako su se zajednički obratili delegatima u Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, premijeru FBiH, kao i članovima Predsjedništva BiH, te da očekuju konkretno djelovanje zastupnika u Skupštini HNK-a i ministara u Vladi HNK-a, po uzoru na konkretne aktivnosti Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara.- Naša borba nije politička, već isključivo borba za pravo na rad, dostojanstvo i poštivanje zakona. Vjerujemo da će nadležne institucije postupiti profesionalno, nepristrano i u skladu sa zakonom, te da će zaštititi prava svih radnika - stoji u saopćenju.

Vjerujemo da će nadležne institucije postupiti profesionalno, nepristrano i u skladu sa zakonom, te da će zaštititi prava svih radnika, naveli su

Otpušteni radnici Komunalnog: Naša borba nije politička

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu Hrvatske stranke prava (HSP-a) na odluku Centralne izborne komisije (CIK) o ovjeravanju kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. U obrazloženju presude Sud zaključuje da princip "legitimnog predstavljanja" na koji se pozvao HSP ne postoji u Ustavu BiH, piše <a href="https://istraga.ba/sud-bih-negirao-postojanje-principa-legitimnog-predstavljanja-u-predsjednistvu-to-je-nepostojeci-princip-nema-ga-ni-u-ustavu-ni-u-izbornom-zakonu/">Istraga</a>.HSP je u žalbi istakao da je kandidatura Kovačevića donesena pogrešnom primjenom ustavnih načela na kojima počiva ustavni poredak BiH. Iz HSP su tvrdili da funkcija "hrvatskog člana" Predsjedništva nije uspostavljena kao građanska funkcija.- Nego kao ustavna institucija koja osigurava legitimno političko predstavljanje hrvatskog konstitutivnog naroda. U odluci Ustavnog suda BiH broj: U-23/14 (predmet Ljubić) nedvosmisleno je utvrđeno da se "pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem", kao i da je načelo konstitutivnosti natkrovljujuće načelo Ustava BiH - bilo je navedeno u žalbi predstavnika HSP-a na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK).<h2>Sud iznio značajne argumente</h2>Uprkos tvrdnjama HSP-a Sud BiH je zaključio da CIK u postupku ovjere kandidature nije ovlašten ocjenjivati da li je kandidat "legitimni predstavnik" određenog konstitutivnog naroda. Sud je iznio i druge, značajnije argumente.Istakao je da Ustav BiH u članu V propisuje da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije FBiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije RS-a, te da je zbog toga neosnovana argumentacija HSP-a o navodnoj neustavnosti i narušavanju navodnog "ustavnog načela 'legitimnog predstavljanja'".- U tom smislu, niti je Ustavom BiH kao najvišim pravnim aktom, niti Izbornim zakonom propisan element "legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu" na koji ukazuje neosnovano žalitelj - stoji u obrazloženju Suda.Dodatno, Sud ističe da se HSP poziva na nepostojeći ustavni standard legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu.- Koji nije propisan pravnim normama u pravnom poretku BiH - naglašava Apelacioni sud. <h2>Na šta se odnosi "predmet Ljubić"</h2>U obrazloženju Sud se osvrnuo i na presudu u "predmetu Ljubić".- Nadalje, neosnovani su navodi kojim se podnositelj žalbe poziva na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-23/14 jer to nije odlučno za rješavanje ove konkretne pravne stvari. Navedenom odlukom Ustavni sud BiH ocjenjivano je ustavnost odredaba Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a ne uvjete za kandidiranje niti postupak ovjere kandidature za člana Predsjedništva BiH - zaključio je Sud.U vijeću Apelacionog odjeljenja odlučivali su Staniša Gluhajić, Zvjezdana Antonović i Dinka Bešlagić-Čovrk.