<p>Općinski sud u Sarajevu, sudija Firdeus Alajbegović, u pravnoj stvari tužitelja Senad Avdić iz Sarajeva koga zastupa punomoćnik Dražen Zubak, advokat iz Sarajeva, ul. Jadranska b.b., protiv tuženog Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo, ul. Tešanjska br. 24b, koga zastupa punomoćnik Almina Pilav, advokat iz Sarajeva, ul. Tešanjska br. 24a, radi naknade štete zbog klevete, vrijednost spora 4.000,00 KM, nakon održane usmene, glavne i javne rasprave dana 08.09.2021. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženog, donio je dana 22.09.2021. godine sljedeću presudu:</p><p>- Tuženi «Avaz – roto press» d.o.o. Sarajevo dužan je tužitelju Senadu Avdiću na ime naknade štete zbog klevete isplatiti iznos od 1.000,00 KM sa kamatama u smislu člana 1. Zakona o visini stope zatezne kamate počev od 25.07.2019. godine kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, kao i naknaditi mu troškove postupka u iznosu od 462,15 KM , sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.</p><p>Tuženi «Avaz – roto press» d.o.o. Sarajevo je dužan o svom trošku na portalu www.avaz.ba objaviti uvod i izreku ove presude, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja.</p><p>U preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa tužbeni zahtjev se odbija.</p><p><b>Obrazloženje</b></p><p>Tužitelj je putem punomoćnika podnio tužbu ovom sudu dana 25.07.2019. godine protiv tuženog radi naknade štete zbog klevete. U obrazloženju tužbe je navedeno da je dana 30.04.2019. godine u online izdanju tuženog na internet stranici https://avaz.ba/kolumne/licnost-dana/480848/megafon-drzavne-hobotnice objavljen tekst pod naslovom: „Megafon državne hobotnice“, sa nadnaslovom „Ličnost dana: Senad Avdić“; podnaslovom „propagandista Mirjane i Slobe Miloševića dobio moralni degenek od uglednog Vlastimira Mijovića; te slikom tužitelja uz koju je naveden tekst: “Avdić: proganja ga izdajnička prošlost”. U navedenom tekstu iznesene su tvrdnje koje predstavljaju neistinu, s ciljem da se objavom predmetnog teksta nanese šteta moralnom i profesionalnom ugledu tužitelja. U predmetnom tekstu navedeno je slijedeće: „U trenucima dok na svaki način kroz propalu SB pokušava odbraniti lik i djelo propale političke dinastije Čampara, Senada Avdića udario je grom iz vedra neba. Nakon samohvalisanja u njegov patriotizam i tobožnju borbu protiv velikosrpske politike, Vlastimir Mijović, ugledni bh. novinar, dao je izjavu za "The Bosnia Times" i razobličio propagandnu varalicu Avdića.</p><p>Mijović je oduzeo Avdiću legitimaciju navodnog borca protiv Miloševića i vrlo ga precizno podsjetio – što je lako potvrditi Avdićevim tekstovima u beogradskoj „Mladosti“ – koliki je Avdić bio propagator balkanskog kasapina Slobodana Miloševića dok je bio glavni urednik spomenute novine.</p><p>Dodatno, Avdić je iz tog vremena važio i kao intimus prošle sedmice preminule Mirjane Marković-Milošević, supruge ratnog zločinca Slobodana Miloševića".</p>

U preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa tužbeni zahtjev se odbija

Općinski sud u Sarajevu donio presudu u predmetu po tužbi Senada Avdića

<p>Na današnji dan 2008. godine, proglašen je Nacionalni park „Una“, jedan od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini, uz „Sutjesku“, „Kozaru“ i „Drinu“. Zakonom su definirane granice, regulirana pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka, te njegovo upravljanje. Propisani su prekršaji i mjere njihovog nepoštivanja. Zakon je urađen u skladu s kategorizacijom Međunarodne unije za zaštitu prirode. </p><p>Nacionalni park „Una“ nalazi na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području općine Bihać i Unsko-sanskog kantona. Obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une, uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, međuprostor između ove dvije rijeke i orografske padine Plješevice, Grmeča i Osječenice. Ukupna površina ovog nacionalnog parka je 19.800 hektara.</p><h2>Una – najveća prirodna vrijednost</h2><p>Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.</p><p>Una, Unac i Krka čine spoj vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika iznimne ljepote te bogate kulturno-historijske baštine.</p><p>Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je ovaj nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Stražbenice u Hrvatskoj. Radi se o krškom vrelu uzlaznog tipa, posebne zeleno-modre boje. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina. </p><p>Područje parka u kulturno-historijskom smislu obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, otkud potječu ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura.</p>

<h2>Rođen bh. književnik Svetozar Ćorović</h2><p>1875. - Rođen bh. književnik Svetozar Ćorović, koji je u Mostaru 1896. s Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem pokrenuo list "Zora" u kojem je razvio plodan pripovjedački i urednički rad. U pripovijetkama, dramama i romanima opisivao je život u Hercegovini, pišući neposrednim stilom, koji se odlikuje živopisnošću kazivanja i lakoćom. Djela: romani "Stojan Mutikaša", "Ženidba Pere Karantana", "Majčina sultanija", zbirke pripovijedaka "U časovima odmora", "Moji poznanici", "Brđani", drame "Zulumćar", "On", "Adam-beg", "Ajša".</p><p>1894. - Američki filmski režiser austrijskog porijekla Džozef fon Šternberg (Josef von Sternberg), vizuelni perfekcionista, majstor osvjetljenja i kontrasta, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Podzemlje", "Plavi anđeo", "Maroko", "Jedna američka tragedija", "Šangaj ekspres", "Plava Venera", "Crvena kraljica", "Đavo je žena", "Šangajsko podzemlje", "Makao".</p><p>1917. - Umro srbijanski književnik Vladislav Petković Dis. Antologijskim se smatraju njegove pesme: "Možda spava", "Sa zaklopljenim očima", "Utopljene duše", "Jutarnja idila", "Plave misli"... Dis je po prirodi bio bohem. Sa Simom Pandurovićem je uređivao "Književnu nedelju".&nbsp;</p>

<h2>Rođen bivši američki predsjednik Džon Ficdžerald Kenedi</h2><p>1917. - Rođen bivši američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy), koji je 1960. u 43. godini života postao najmlađi šef države u historiji SAD. U Drugom svjetskom ratu je služio u mornarici, a potom kratko bio novinar. U Kongres je izabran 1947., a 1952. je postao senator. Za predsjednika SAD je izabran kao kandidat Demokratske stranke. Prilikom inauguracije, 20. januara 1961. godine, govorio je o potrebi da svi Amerikanci budu aktivni građani: „Ne pitajte šta vaša zemlja može da uradi za vas – pitajte šta vi možete da uradite za svoju zemlju“. Džon Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. godine, u atentatu koji je, prema zvaničnoj verziji počinio bivši marinac Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald) u Dalasu, prilikom Kenedijeve posjete Teksasu, mada postoje sumnje da je riječ o zavjeri. Mnogi historičari ovaj atentat smatraju ključnim momentom američke historije.</p><p>1942. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor (John Barrymore), poznat po ulogama ljubavnika u doba nijemog filma. Filmovi: "Romeo i Julija", "Dr. Džekil i mister Hajd", "Raspućin i carica", "Marija Anoaneta".</p><p>1953. - Novozelanđanin Edmund Hilari (Hillary) i Nepalac Namgjal Vangdi (Namgyal Wangdi), poznat kao Tenzing Norga (Norgay), postali prvi ljudi koji su osvojili "krov svijeta" Mont Everest, 8.848 metara visok vrh planinskog masiva Himalaji.</p><p>1979. - Umrla američka filmska glumica kanadskog porijekla Meri Pikford (Mary Pickford), zvijezda nijemog filma. S Čarlijem Čaplinom (Charlie Chaplin), Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks) i Dejvidom Grifitom (David Griffith) 1919. je osnovala filmsku kompaniju "United Artists Corporation". Filmovi: "Dobri mali đavo", "Djevojka od jučer", "Jedna mala bogata djevojka", "Polijana", "Mali lord Fontelroj", "Gaučo", "Koketa".</p>

<h2>Umrla slavna glumica Romi Šnajder</h2><p>1982. – Umrla jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. stoljeća Romi Šnajder (Romy Schneider), od srčanog udara u 43. godini. Romina glumačka karijera počela je vrlo rano, kad je imala 15 godina, debitiranjem u filmu "Victoria in Dover" koji govori o mladosti britanske kraljice Viktorije, nakon čega je nizala uspjeh za uspjehom. Iako je imala veoma uspješnu glumačku karijeru, poznatija je bila po svojim ljubavima i ljubavnim brodolomima. Naime, na snimanju filma "Christine" zaljubila se u fatalnog francuskog glumca Alena Delona (Alain), koga su žene, naprosto, opsijedale, a po završetku snimanja preselila se u Pariz s Delonom. Romi i Alena nazivali su zlatnim parom Evrope, ali je njihov odnos bio turbulentan uz stalne svađe i prekide. Kraj te ljubavi uslijedio je nakon što je Romi saznala da ju je Alen varao s pjevačicom i glumicom Nico, s kojom je dobio sina Kristijana (Christian). U tom teškom periodu nakon raskida s Alenom, Romi je pala u depresiju i čak pokušala da okonča svoj život. Najveća tragedija ju je pogodila kada je njen 15-godišnji sin David poginuo, 1981. godine, pa je utjehu pronalazila u alkoholu. Naredne godine Romi je preminula, a mnogi vjeruju da je umrla od slomljenog srca. </p><p>1992. - Srušena i zapaljena sarajevska džamija Magribija na Marindvoru nakon granatiranja sa srpskih položaja. Prve, nužne opravke su izvršene već 1993. godine, a nakon završetka agresije izvršena je rekonstrukcija kompletnog objekta. Šejh Magribija, koji je dao izgraditi ovu džamiju došao je u Sarajevo sa Isa-begom Ishakovićem, osnivačem Sarajeva. Džamija u današnjem obliku mogla je nastati između 1538. i 1565. godine. Stropna drvena konstrukcija iznad glavnog prostora, koja ima polubačvasti, koritasti oblik, razvijen u smjeru sjever - jug izdvaja ovaj objekt od brojnih drugih sarajevskih džamija. Druga specifičnost u arhitektonskom rješenju je sistem stubova na sofama - baze i kapiteli su kameni, a sami stubovi drveni. Način na koji su oblikovani i dekorisani kapiteli ne srećemo više niti na jednom spomeniku tog perioda. Posebnu zanimljivost ove džamije predstavljaju zidne dekoracije na mihrabu, bočnim zidovima i velikim plohama mahfila. Zbog svojih osobenosti Magribija džamija je pravno zaštićena 1962. godine kao izuzetno vrijedan spomenik kulture.</p><p>1992. - Prvi put zapaljena zgrada "Oslobođenja" usljed granatiranja sa srpskih položaja u Nedžarićima. Zahvaljujući radnicima obezbjeđenja, grafičarima i novinarima, požar je lokaliziran, ali su mnogi vitalni dijelovi zgrade pretrpjeli velika oštećenja. Tri mjeseca kasnije zgrada “Oslobođenja” je drugi put zapaljena, nakon čega su se dva nebodera ovog zdanja srušila. Granatiranje zgrade “Oslobođenja” dokazalo je da je cilj srpskog agresora bio da onemogući i opstruira rad medija u Bosni i Hercegovini, te da na taj način onemogući svjetskoj javnosti da zna šta se tačno dešava u BiH.</p><p>2004. - Umro Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike. Počeo je pjevati u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz Domenica Modugna. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milionske tiraže u saradnji s kompozitorom Nikicom Kalogjerom, i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Zauvijek će ostati njegove nezaboravne pjesme i stihovi poput "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)", "Ximeroni" itd.</p>

Danas je petak, 29. maj/svibanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 216 dana

Prije 18 godina proglašen Nacionalni park „Una“

<p><b>Ime i prezime</b>: Irma Merina.</p><p><b>Datum i mjesto rođenja</b>: 29. novembar 2002., Sarajevo.</p><p><b>Šta prvo uradite kad se probudite</b>: Isključim alarm i, priznajem, odmah uzmem mobitel.</p><p><b>Da niste to što jeste, čime biste se bavili</b>: Definitivno bih bila veterinarka.</p><p><b>Šta Vam je bio prvi posao u životu</b>: Social Media Manager (voditeljica društvenih mreža).</p><p><b>Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo</b>: Ako se konj može računati pod "stvar" – onda definitivno on.</p><p><b>Najdraža pjesma</b>: Nemam jednu najdražu, sve zavisi od trenutnog raspoloženja.</p><p><b>Šta gledate na televiziji</b>: Dobre filmove.</p><p><b>Šta Vas nervira</b>: Nepravda.</p><p><b>Najdraži grad</b>: Moje Sarajevo.</p><p><b>Najbolji poklon koji ste dobili</b>: Sama sebi sam poklonila konja.</p><p><b>Čega se plašite:</b> Samo Svevišnjeg Gospodara.</p><p><b>S kim najradije pijete kafu</b>: Sama sa sobom, u tišini. To mi je najbolji filter za misli.</p><p><b>Omiljena društvena mreža</b>: Instagram – i privatno i poslovno.</p><p><b>Najdraža boja</b>: Crvena.</p><p><b>Ko Vam je uzor</b>: Ljudi koji su sami od nule izgradili svoje imperije, a ostali prizemni i humani.</p><p><b>Najdraži pisac</b>: Robin Sharma.</p><p><b>Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu</b>: Smanjila bih klasne razlike među ljudima i osigurala da svako na Planeti ima osnovne uslove za dostojanstven i funkcionalan život.</p><p><b>Omiljeni muzičar ili bend</b>: „Collaps band“.</p><p><b>Posljednja knjiga koju ste pročitali</b>: „Ovo je marketing“, Set Godin.</p><p><b>Tim za koji navijate</b>: FK Željezničar.</p><p><b>Omiljena narodna izreka</b>: Mutna voda se najbolje razbristi kada je ostaviš na miru.</p><p><b>Koje pitanje najviše mrzite</b>: Kad ćeš se udati?</p><p><b>Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije</b>: Vin Diesel.</p><p><b>Koju zemlju biste voljeli posjetiti</b>: Island.</p>

Čim se probudim, uzmem telefon u ruke

Merina: Nervira me pitanje kad ću se udati 

Direktorica Merina concept agencije Irma Merina: Na pusti otok bih povela konja

<p>U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Pregovori su interes Irana i SAD-a.</p><p> Ovo je potpuno nepotreban rat. </p><p>Potpredsjednik bh. entiteta RS Ćamil Duraković govorio je za „Dnevni avaz“. Imao je jasnu poruku: „Bošnjaci se moraju dozvati političkoj pameti“.</p><p>Reporter „Dnevnog avaza“ bio je u selima kod Vareša. Saznajte šta je tamo zabilježio.</p><p>Oslobođen je komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Ramiz Duraković. Čitajte detalje.</p><p>Sjednice se otkazuju, a koalicija ratuje. Trojka kao krizni štab koji ne rješava probleme.</p><p>Nove presude otvaraju i nove procese. BHRT sada tuže i vlastiti radnici.</p><p>Na stranama „Mozaika“ čitajte kako Mesud Hajdić obučava pse da traže gljive tartufe.</p><p>Razgovarali smo sa vojnim analitičarem Vilkom Klasanom o sukobu u Zalivu.</p><p>Donosimo i priču o agoniji koja traje šest mjeseci. Hoće li propasti 500 zamrznutih embrija?</p><p>Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo uputilo je prijedlog Kantonalnom sudu u Sarajevu za produženje pritvora Tariku Pruscu (1977.), koji se sumnjiči za krivično djelo teško ubistvo ženske osobe. Riječ je o događaju koji se desio 1. maja 2026. godine u sarajevskom naselju Dobrinja, kada je ubijena Elma Godinjak-Prusac (41). Detaljnije čitajte u rubrici „Crna hronika“.</p><p>Sergej Barbarez pred punim Koševom testira Zmajeve i plan B za Ameriku. Više o tome čitajte na stranama „Sporta“. </p><p>Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.</p><p>Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.</p>

Ovo je potpuno nepotreban rat 

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Pregovori su interes Irana i SAD-a

<p>Zemljotres jačine 3,6 stepeni po Rihterovoj skali registrovan je u srijedu u kasnim večernjim satima na području istočne Hercegovine, pokazali su podaci seizmoloških službi.</p><p>Epicentar potresa lociran je na koordinatama 42.88672 sjeverne geografske širine i 18.32529 istočne geografske dužine, na oko devet kilometara zapadno od Bileće i približno 66 kilometara jugoistočno od Mostara.</p><p>Prema dostupnim informacijama, zemljotres je zabilježen na dubini od pet kilometara, što ga svrstava u plitke potrese koji se, uprkos manjoj magnitudi, mogu osjetiti na širem području.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr"><a href="https://x.com/hashtag/Earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Earthquake</a> (<a href="https://x.com/hashtag/zemljotres?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#zemljotres</a>) possibly felt 21 sec ago in <a href="https://x.com/hashtag/Bosnia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Bosnia</a>&amp;Herzegovina. Felt it? Tell us via:<br>📱<a href="https://t.co/QMSpuj6Z2H">https://t.co/QMSpuj6Z2H</a><br>🌐<a href="https://t.co/AXvOM7I4Th">https://t.co/AXvOM7I4Th</a><br>🖥<a href="https://t.co/wPtMW5ND1t">https://t.co/wPtMW5ND1t</a><br>⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! <a href="https://t.co/4DZ761M1tX">pic.twitter.com/4DZ761M1tX</a></p>&mdash; EMSC (@LastQuake) <a href="https://x.com/LastQuake/status/2060119188799131775?ref_src=twsrc%5Etfw">May 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Potres se dogodio u 22:00:12 po koordinisanom univerzalnom vremenu (UTC), odnosno nešto iza ponoći po lokalnom vremenu.</p><p>Prema preliminarnim podacima, zemljotres ove jačine ne bi trebao izazvati materijalnu štetu, ali se mogao osjetiti u Hercegovini i okolnim područjima.</p>

Prema dostupnim informacijama, zemljotres je zabilježen na dubini od pet kilometara, što ga svrstava u plitke potrese koji se, uprkos manjoj magnitudi, mogu osjetiti na širem području

Zemljotres jačine 3,6 stepeni pogodio Bosnu i Hercegovinu 

<p>Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta (António Costa) naredne sedmice dolazi u Zapadni Balkan, gdje će se sastati s liderima regiona i učestvovati na samitu EU – Zapadni Balkan u Tivtu (Tivat).</p><p>Tokom posjete bit će razgovarano o mogućnostima i izazovima proširenja Evropske unije, procesu postepene integracije, jačanju regionalne saradnje, kao i o pitanjima sigurnosti i stabilnosti.</p><p>U okviru regionalne turneje, Košta će posjetu započeti u Sarajevu, gdje će se u ponedjeljak 1. juna sastati s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajućom Vijeća ministara.</p>

Košta: Došao sam lično u Sarajevo da prenesem poruke zabrinutosti zbog dešavanja u RS

<p>Nakon Sarajeva planirane su posjete Tirani, Skoplju, Prištini i Beogradu, dok će turneja biti završena u Crnoj Gori, gdje će učestvovati na obilježavanju 20. godišnjice obnove nezavisnosti te zemlje.</p><p>Dana 5. juna Košta će kopredsjedavati EU – Zapadni Balkan samitu u Tivtu, koji će biti posvećen temi “Zajednički prosperitet i stabilnost EU i Zapadnog Balkana”.</p><p>Podsjećamo, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta boravio je u Sarajevu 13. maja 2025. godine, u okviru ranije regionalne turneje po Zapadnom Balkanu.</p>

Video / Predsjednik Evropskog vijeća u posjeti BiH: Košta stigao u kamp Butmir

<p>Tokom te posjete sastao se s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajućom Vijeća ministara, te razgovarao o evropskom putu BiH, reformama i regionalnoj stabilnosti.</p>

U okviru regionalne turneje, Košta će posjetu započeti u Sarajevu, gdje će se u ponedjeljak 1. juna sastati s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajućom Vijeća ministara

Košta stiže u region: EU šalje snažnu poruku Zapadnom Balkanu o proširenju i stabilnosti

<p>Ineli, Ajlin i Inelu najveća želja je da njihov tata ozdravi! Pozivom na broj 17043 donirate 2 KM za liječenje Ajdina Šečića, oca troje preslatkih mališana, a puno znači i svaka podjela ovog apela.</p><p>Ajdin je prošle godine dobio sina Inela i trebao je živjeti najljepše dane sa svojom porodicom. Umjesto da se raduje svakom osmijehu, koraku i novoj izgovorenoj riječi svog sinčića i uživa u bezbrižnoj igri sa kćerkama, Ajdin je primoran da se bori za život.</p><p>Nedugo nakon rođenja sina dijagnosticiran mu je zloćudni tumor gornjeg dijela ždrijela. Iza njega su već tri operacije, kemoterapije i radioterapije, ali njegova borba još traje. Ljekari mu preporučuju terapiju koja mu može pomoći, ali lijek nažalost nije na listi Fonda solidarnosti FBiH.</p><p>Za nastavak liječenja potrebno je prikupiti 61.262,50 KM, iznos koji njegova porodica ne može sama obezbijediti. Ajdin je trenutno na bolovanju, supruga je nezaposlena, a svu dosadašnju ušteđevinu potrošili su na liječenje.</p><p>Uprkos svim izazovima, Ajdin hrabro prkosi bolesti i svaki trenutak nastoji provesti uz svoju porodicu, trudeći se da im ništa ne nedostaje.</p><p>Ne dozvolimo da Ajdin ovu bitku vodi sam. Pomozimo da njegova djeca još dugo odrastaju uz svog oca.</p><p>Pored poziva na broj 17043, donacije možete uplatiti i klikom na opciju DONIRAJ ODMAH, te putem računa u produžetku.</p><p>Više informacija pronađite <a href="https://pomoziba.org/bs/za-oca-troje-malisana">OVDJE</a>.&nbsp;</p>

Umjesto da se raduje svakom osmijehu, koraku i novoj izgovorenoj riječi svog sinčića i uživa u bezbrižnoj igri sa kćerkama, Ajdin je primoran da se bori za život

Ajdin Šečić, otac troje djece, ima tumor ždrijela: Za liječenje potrebno mu je 61.200 KM

<p>Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH) zvanično je postalo član međunarodne organizacije International Council of Design, jedne od najznačajnijih svjetskih mreža profesionalnih organizacija iz oblasti dizajna i vizuelnih komunikacija.</p><p>Ovim članstvom, kako je saopćeno, ULUPUBiH postaje dio globalne profesionalne zajednice koja okuplja vodeće organizacije, institucije i autore posvećene razvoju dizajna kao važne kulturne, društvene i razvojne discipline. Istovremeno, riječ je o značajnom međunarodnom priznanju za bosanskohercegovačku scenu primijenjenih umjetnosti i dizajna, kao i potvrdi dugogodišnjeg djelovanja Udruženja u oblasti kulture i kreativnih industrija.</p><p>- Kroz više od sedam decenija rada, ULUPUBiH je kontinuirano okupljao autore različitih disciplina - grafičkog dizajna, scenografije, kostimografije, fotografije, ilustracije, produkt dizajna i drugih oblasti savremenih kreativnih praksi - aktivno doprinoseći razvoju kulturnog i vizuelnog identiteta Bosne i Hercegovine. Kao jedno od najstarijih strukovnih udruženja u zemlji, ULUPUBiH je kroz svoj rad učestvovao u oblikovanju brojnih kulturnih projekata, izložbi, javnih prostora i profesionalnih inicijativa koje su ostavile trajni trag u domaćem kulturnom prostoru – navode iz ULUPUBiH.</p><p>Članstvo u ICoD-u, kako ističu, otvara nove mogućnosti za međunarodnu saradnju, profesionalno umrežavanje, razmjenu znanja i učešće u globalnim projektima, konferencijama i edukativnim programima, ali i stvara dodatni prostor za promociju domaćih autora i savremenog bosanskohercegovačkog dizajna na međunarodnoj sceni.</p><p>Kako navode, ovo članstvo ima značaj i u širem društvenom kontekstu. Kreativne industrije, dizajn i primijenjena umjetnost danas predstavljaju važan segment savremenog društva - oblast koja oblikuje način na koji komuniciramo, učimo, predstavljamo kulturu i gradimo javni prostor. Zbog toga je važno da strukovne organizacije i kulturni sektor budu prepoznati kao relevantni i ravnopravni partneri institucijama u procesima društvenog i kulturnog razvoja.</p><p>Ulazak ULUPUBiH-a u međunarodnu mrežu poput ICoD-a predstavlja i snažan podsticaj daljem razvoju profesionalnih standarda, jačanju međunarodne prisutnosti domaće kreativne scene i stvaranju novih prilika za mlade autore i dizajnere u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine.</p>

ULUPUBiH je kroz svoj rad učestvovao u oblikovanju brojnih kulturnih projekata, izložbi, javnih prostora i profesionalnih inicijativa koje su ostavile trajni trag u domaćem kulturnom prostoru

ULUPUBiH postao član međunarodne organizacije International Council of Design

<p>O vjerskom i sekularnom, društvu i politici, ali i ekonomiji i energetici, za Dnevnik D je govorio predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Edhem Bičakčić.</p><h2>Biranje novog reisu-l-uleme</h2><p>Bičakčić je na samom početku intervjua istakao velike izazove koje nosi vrijeme u kojem živimo, a s kojim se Islamska zajednica mora nositi, piše <a href="https://federalna.ba/bicakcic-vrijeme-za-relaksaciju-odnosa-bosnjaka-i-hrvata-dobro-da-je-covic-bio-na-prijemu-kod-reisa-eu4x4">federalna.ba</a>.&nbsp;</p><p>Na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uskoro će biti i novi reisu-l-ulema, s obzirom na to da trenutnom reisu-l-ulemi Huseinu efendiji Kavazoviću ističe drugi mandat. U toku je prijem prijava kandidata.</p><p>- Nama kao centralnoj izbornoj komisiji još nisu dostavljene te prijave. Malo je i rano, trajat će to do konca jula. Nadam se da ćemo imati dovoljan broj kandidata - rekao je Bičakčić.</p><p>Svi kandidati moraju zadovoljiti formalno-pravne uslove za kandidaturu, pojasnio je, a sukobljavanja i miješanje politike, kako kaže, ne očekuje.</p><p>- Mislim da Islamska zajednica ima dovoljno sluha, da je otvorena prema svim subjektima iz političkog života u BiH. Svi su dobro došli unutar Islamske zajednice - dođi, a onda ćemo vidjeti kako ćemo raditi. Dakle, ne očekujem nikakvo ozbiljnije sukobljavanje na nekom političkom nivou - kazao je.</p><h2>Profil lidera Islamske zajednice</h2><p>Nadalje, Bičakčić je pojasnio profil lidera, potvrdivši duhovni autoritet, inicijativu, diplomatiju kao važne, ali da je prednost duhovnost.</p><p>Koliko je uloga vjerske zajednice važna u državi i u uspostavi političkog balansa, predsjednik Sabora IZ u BiH je kazao: „Islamska zajednica učestvuje u Međureligijskom vijeću. Značajno doprinosi pomirenju, sanaciji nasljeđa koje je bremenito i gdje je bilo svakakvih događaja i sukoba i agresija. U tom smislu može pomoći stabilizaciji u društvu i u tom cilju se čine napori i javni istupi čelnika Islamske zajednice i pokušaja da pomognu politici u BiH da brže ide naprijed“.</p><p>Svakodnevni govor mržnje i predstavljanje muslimana i islama kao religije opasnim je nešto s čim se narod u Bosni i Hercegovini već jako dugo suočava, potvrdio je, kazavši kako smo 'mi evropski narod' koji je 'multikulturalnost pokazao na djelu' te kako 'možemo biti ponosni' na ponašanje u periodima teških situacija.</p><p>A kako se onda suprotstaviti takvim narativima i tvrdnjama, kazao je – argumentovano.</p><p>- Treba otvoreno, argumentovano istupiti i odbraniti ove stavove, a naši ljudi i na političkom nivou treba da budu spremni da odgovore na taj način. Uspjeli smo kada je bilo teže, a danas je ipak lakše.“</p><h2>Odnosi Bošnjaka i Hrvata</h2><p>Lider HDZ Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, prisustvovao je bajramskom prijemu kod reisu-l-uleme, a povodom Kurban bajrama.</p><p>- Mislim da su odnosi Bošnjaka i Hrvata prošli kroz različite faze - pojasnio je Bičakčić.</p><p>Periodi intenzivne saradnje, zajedničkih nastupa, borbi, ali i faze sukoba.</p><p>- Sad je vrijeme za relaksaciju tih odnosa. U svakom slučaju treba osuditi sve govore mržnje, sa bilo koje strane da dolaze - rekao je, te dodao:&nbsp;</p><p>- Dobro je da je predsjednik HDZ-a, kao najjače hrvatske stranke, bio na prijemu, ali bila je i Željka Cvijanović. Ne pravimo sporazum dva protiv jedan, trebamo voditi računa da imamo uravnotežene odnose sa svim subjektima u Bosni i Hercegovini.“</p><h2>Predstojeći izbori</h2><p>Izbori s digitalnim tehnolgijama će eliminisati sve 'podvale koje su bile uočene u izbornom procesu', zaključio je Bičakčić.</p><p>- Mi smo država koja ima stotine problema i nama bi vrijedilo masovnije učešće građana na izborima, rezultat bi bio bolje izbalansiran. Moguće, ja sam optimista, da će ova digitalna tehnologija sada omogućiti veće učešće birača, a kako će se opredjeljivati zavisi i od ove kampanje koja će se provesti.“</p><p>Na pitanje kako bi opisao političku scenu u Bosni i Hercegovini, Bičakčić je kazao da nije zadovoljan:&nbsp;</p><p>- Moram priznati da nisam zadovoljan sa bošnjačkom političkom scenom. Ni opozicije, ni pozicije - nije ona jasno profilisana i definisana. Ona se svodi na odgovore i izazove koji dolaze sa srpske i hrvatske strane. Bošnjaci moraju jasno kazati šta žele, šta hoće i onda stvarati uslove kako da to i realiziraju“.</p><h2>Imaju li Bošnjaci političkog lidera?</h2><p>Poslije smrti predsjednika Alije Izetbegovića, kako kaže, Bošnjaci nemaju lidera.</p><p>- Lider se rađa, on se stvara. Moramo poraditi na tome da ipak izaberemo nekoga ko će imati naše povjerenje. Svi ovi akteri koji su na sceni nisu pokazali liderstvo baš u toj mjeri – po mojoj slobodnoj procjeni - konstatovao je Bičakčić.</p><h2>Energetski sektor</h2><p>- Ako krenemo sa elektroenergetskim sektorom, onda situacija nije nimalo dobra. Praktički su elektroprivrede u BiH dovedene u bezizlaz, pred neki kolaps. Imaju u svom sastavu ugalj, termoelektrane na ugalj, a evropska direktiva traži prestanak korištenja tih izvora električne energije, ali do 2050. godine, a mi smo nekako požurili da je to od sutra, a to nije dobra odluka - zaključio je Bičakčić.</p><p>Nadalje, naveo je najveće strateške greške u Bosni i Hercegovini zadnjih godina, a kada je u pitanju elektroenergetski sektor.</p><p>- Prvo, izgradili smo vrlo malo objekata, mislim na javni sektor, na tri elektroprivrede. Jedna vjetroelektrana iz elektroprivrede u Sarajevu je malo za 30 godina od rata, a nijedna solarna elektrana nije napravljena. Nije bolja situacija ni elektroprivrede u Trebinju. Dakle, nisu prišli izgradnji obnovljivih izvora električne energije, digli su ruke od proizvodnje uglja, jednostavno su ostavili rudare na snalaženju, a nema tog snalaženja, to je jedan ozbiljan proces. Nismo napravili ni taj blok 7 - zaključio je.</p><p>Važno pitanje i nova politička polemika - burza električne energije. Na pitanje gdje treba biti sjedište i koliko je to važno, Bičakčić je kazao:&nbsp;</p><p>- Burza treba da bude ustanovljena što prije, potpuno je nevažno gdje će biti. Mostar ima bolje tehničke performanse, ima više dalekovoda, više nezavisnih proizvođača struje koji će raditi na berzi. Brčko je dislocirano od centra zbivanja i nema nekih ljudskih resursa iz oblasti energetike koji bi trebali doći u Brčko da rade i ustanove kompleksan sistem koji treba biti u potpunosti uvezan s evropskim berzama, piše federalna.ba.</p>

Lider se rađa, on se stvara. Moramo poraditi na tome da ipak izaberemo nekoga ko će imati naše povjerenje, rekao je Bičakčić

Bičakčić: Vrijeme za relaksaciju odnosa Bošnjaka i Hrvata, dobro da je Čović bio na prijemu kod reisa

<p>Italijanski novinar, Ecio Gavaceni (Ezio Gavazzeni), autor knjige “Vikend snajperisti” koja govori o zastrašujućoj priči o tzv. "sarajevskom safariju" i ljudima koji su organizovali "ljudske safarije" tokom opsade Sarajeva, govorio je za N1.</p><p> </p><p><b>“Vikend snajperisti” naslov je Vaše knjige koja je sablaznila ne samo Balkan nego i dobar dio Europe. Kada i kako ste odlučili istražiti te događaje koji su se dogodili tijekom opsade Sarajeva?</b></p><p>Kako navodim u prvom dijelu knjige, za tu sam vijest znao još devedesetih. U par mjerodavnih talijanskih novina, Il Corriere della Sera i la Stampa, objavljeno je nekoliko članaka na temu te trgovine snajperistima koji su plaćali da bi pucali na civile. To me jako pogodilo. Može to zvučati kao a posteriori opravdanje, no tko me poznaje zna da sam svako toliko izvlačio tu informaciju želeći je istražiti. Smatrao sam da to treba više istražiti, no djelovalo je kao da se radi o nekakvoj urbanoj legendi.</p><p> </p><h2>Zaokret 2023.</h2><p>Do zaokreta je došlo 2023. g. kad saznajem da je redatelj Miran Zupanič snimio dokumentarni film “Sarajevo Safari”. Odmah sam mu pisao, a on mi je dao pristup za pregled filma koji je tada imao ograničen pristup, jer su ga mogle otkupiti TV kuće stoga nije bio vidljiv svima. Danas je drukčije, posljednja tri mjeseca film je dostupan svima, može ga se skinuti ili pogledati, čak i u brojnim talijanskim kinodvoranama u kojima se trenutno prikazuje, Dakle, dobio sam odgovor od redatelja i osim pristupa filmu, dao mi je i adresu e-pošte Edina Subasića, jednog od svjedoka prisutnih u “Sarajevo Safariju”. Tako započinju moja komunikacija s Edinom Subasićem i moja istraga koja počinje sa “Sarajevo Safarijem”, no kreće nekim sasvim svojim smjerom.</p><p><b>Dakle, može se reći da su Edin Subašić i redatelj Zupanič ključni za početak ove priče koja je, kako kažete, krenula u sasvim drugom smjeru. Koja svjedočanstva su bila ključna za podnošenje tužbe?</b></p><p>Bilo je tu više faktora, a u konačnici je tužilaštvo u Milanu u oktobru 2025. pokrenulo krivični postupak. Prvo smo uspjeli dokazati da su talijanske tajne službe još 1993. znale za postojanje tih ljudskih safarija. Tajne službe su čak zaustavile pet lovaca u Bosni, blizu Sarajeva, prepoznali ih i poslali kući. Zato imamo tu informaciju koju nam je potvrdio i talijanski diplomat Michael Giffoni koji je bio u Sarajevu baš 1993.-1994. g. On je potvrdio tu informaciju tužiocu, ne meni. Stoga, kao prvo, talijanske tajne službe su se time sigurno bavile 1993. g., a da o tome nisu nikoga obavijestile.</p><p>Kao drugo, ja sam pronašao niz svjedoka, u knjizi ih navodim pod drugim imenima, ali sud zna o kome se radi – tu su Neimenovani, Francuz i Legionar, tri najteža svjedočanstva, tri lika u mojoj istrazi koji su iznijeli na vidjelo i taj fenomen u organizacijskom smislu. Ne samo fenomen lovaca i onih koji su plaćali mogućnost pucanja po djeci, ženama, muškarcima, nego i u organizacijskom smislu, ljudima koji su organizovali te safarije i na njima zarađivali ozbiljan novac. </p><p><b>To što prepričavate u knjizi zvuči kao horor priča, bogataši iz raznih zemalja dolaze pucati po civilima, djeci, iz čiste zabave. Kakve ste reakcije imali dok ste istraživali, o čemu ste pritom razmišljali?</b></p><p>Imao sam podvojene osjećaje. S jedne strane, naravno, tu je užas tog otkrića, s druge uzbuđenje da sam konačno našao dokaze koji nisu urbane legende. Također želim dodati da su moji izvori, svjedoci u istrazi, zatim svjedočili i na sudu, njih 70-80 posto iz knjige, i Neimenovani i Legionar, a da ih ja to nisam tražio. To je bila njihova dobra volja. Ne radi se o izvorima koji su uzburkali javnost i onda se povukli, nego su razgovarali o tome sa mnom i potom se izložili. Dakle, nisam više ja taj koji jamči za izvore, nego oni sami jamče za to što su ispričali, a ispričali su to i tužiteljstvu, ne samo meni. To je nešto što se ne podrazumijeva u istrazi. Ne dogodi se u svakoj istrazi da se izvor izloži i svjedoči predstavljajući se imenom i prezimenom. A to nije beznačajno.</p><p> </p><h2>Istraga se širi</h2><p><b>Ovaj je slučaj izazvao razna parlamentarna pitanja u Italiji te Bosni, Švicarskoj, Belgiji... i to su zemlje uključene u istragu. Istraga se širi i na Austriju gdje su pod istragom jedan austrijski i jedan njemački državljanin. U veljači ste, ako se ne varam, pozvali institucije tih dviju zemalja da pokrenu istragu. Zašto?</b></p><p>Dokazi ukazuju na to da osobe koje su plaćale enormne cifre kako bi pucale na civile dolaze iz zapadnih zemalja: Italije, Austrije, Njemačke, Španjolske, Francuske... Broj parlamentarnih pitanja je porastao u zadnjih mjesec dana, tri u Italiji, dva u Njemačkoj od strane dvoje zastupnika SPD-a, zatim pitanje u Austriji, a istraga napreduje i u Švicarskoj i u Francuskoj. Tužilaštvo u Milanu potvrdilo je da će uskoro biti sastanak Eurojusta u Den Haagu.</p><p>To je pravno tijelo Europske unije, stoga će se tužiteljstva iz Italije, Bosne, Austrije, Švicarske i Belgije susresti u Den Haagu u svrhu koordinacije oko ove istrage. Mislim da je to velika vijest jer će istraga izaći iz talijanskih okvira. Osim toga, dobit ćemo potvrde i izvan mojih izvora, jer bi u protivnom netko mogao reći da se radi samo o talijanskom fenomenu, a zapravo vidimo da se istraga i oni koje se istražuje šire i van italijanskih granica. Dao sam se na raspolaganje švicarskim i belgijskim vlastima, jer raspolažem informacijama za njih. Rekli su mi da će mi se javiti, vidjet ćemo kako će to ići dalje.</p><h2>Međunarodna težina</h2><p><b>Koju biste ocjenu dali italijanskom tužilaštvu, postupa li po Vama kako treba?</b></p><p>Mislim da da, nemam im što prigovoriti. Ne znam znate li da je grad Sarajevo 21. travnja ove godine postao strana u kaznenom postupku i imenovao je moje odvjetnike, Guida Salvinija, nekadašnjeg suca i advokata Nicolu Brigidu, braniocima grada Sarajeva. Dakle, i grad Sarajevo ulazi u kazneni postupak i preuzima na sebe odgovornost potrage za istinom, tražeći od vlasti da rasvijetle te događaje. To je važna vijest koja se pridodaje ostalima, dajući ovoj istrazi međunarodnu težinu koja nije nevažna.</p><p><b>Naravno. Kako očekujete da će ova zastrašujuća priča završiti?</b></p><p>Nadam se da ćemo postići lančanu reakciju u čitavoj Evropi, jer moja knjiga izlazi u cijeloj Evropi, u prijevodu na 9 jezika.&nbsp;</p><p>Nadam se da će se pokrenuti još krivičnih postupaka na ovu temu.</p>

Bilo je tu više faktora, a u konačnici je tužilaštvo u Milanu u oktobru 2025. pokrenulo krivični postupak

Ecio Gavaceni, novinar koji je pokrenuo lavinu: "Sarajevo Safari" prerasta u međunarodni skandal, uključen i Eurojust 

<p>Čitavu seriju parola ispalio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tokom boravka u Moskvi, nazivajući BiH propalom državom i kolonijom kojom upravljaju stranci.&nbsp;</p><p>Podilazeći Rusiji i podržavajući njene ciljeve u Ukrajini, Dodik je RS nastojao predstaviti kao entitet koji se bori za oslobađanje od “kolonijalnog jarma”, promovirajući ideju “mirnog razlaza”, ali i parolu “jedna država, jedan narod” kao nacionalni interes srpskog naroda.</p><p>Vojni analitičar Vilko Klasan kaže da od takvih ideja nema ništa, jer su SAD ojačale svoju poziciju u BiH i na Kosovu, uprkos očekivanjima da će napustiti ovaj region.</p><p>- Mislim da američka administracija shvata koliko su Bosna i Balkan bitni i da to s Rusijom, što se tiče Bosne i njenog utjecaja ovdje, od toga nema ništa. Mislim da je to račun bez krčmara. Treba pročitati izjavu ozbiljnih ljudi iz američke administracije od prije par dana, pa vidjeti da je to pokušaj postavljanja svojih interesnih zona. Misli da se i u Srbiji čak stvari mijenjaju u pogledu Rusije, jer i Srbija mora konačno odlučiti hoće li na jednu ili drugu stranu. A niko iz Srbije nije otišao u Rusiju na privremeni rad, a pogledajte broj Srba u EU – kaže Klasan.</p><p>On očekuje prijem BiH, Crne Gore, Albanije i Srbije u EU, jer bi to u novoj podjeli svijeta ojačalo i EU, a za ove zemlje i njihove stanovnike predstavljalo najbolji odabir.</p><p>- Oni su povijesno tu vezani, tu vide svoju gospodarsku ili bilo kakvu drugu sudbinu, tamo idu da rade … ne postoje veze Srba s Kinom, Srba nema u Rusiji, ali ih ima u Francuskoj, Njemačkoj ili Austriji i to se ne može ignorirati. I migracijama smo svi povezani jedino s EU. To su činjenice, a sve drugo su političke priče i spašavanje pojedinaca. Nema promjene granica na Balkanu. To je apsolutno završena priča. Razgovarati o unutarnjim ustrojstvima država, o broju općina, županija, entiteta – da, ali vanjske granice se neće dirati. To su snovi nacionalista. Koliko god neko čekao da se “poslože karte”, to se desiti neće – kaže Klasan.</p>

A niko iz Srbije nije otišao u Rusiju na privremeni rad, a pogledajte broj Srba u EU, kaže Klasan

Vilko Klasan o Dodikovim porukama iz Moskve: Nema promjene granica na Balkanu, to su snovi nacionalista

<p>Današnji dan predstavlja važan i historijski trenutak za Hrvatsku i cijeli region na evropskom putu. Hrvatska snažno podržava evropske integracije zemalja kandidata, a posebno Bosne i Hercegovine, ističući kako je budućnost Zapadnog Balkana unutar Evropske unije.&nbsp;</p><p>Ovo je na obilježavanju Dana državnosti i Oružanih snaga Hrvatske poručio Ivan Sabolić, ambasador Hrvatske u BiH.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DY5Ddaktil_/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DY5Ddaktil_/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DY5Ddaktil_/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Hrvatska se zalaže za stabilnu, prosperitetnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda biti potpuno ravnopravna, jer je upravo ravnopravnost ključ dugoročne stabilnosti i funkcionalnosti države.</p><p>Naglasio je i da Hrvatska ostaje snažan zagovornik politike proširenja Evropske unije, smatrajući da evropska perspektiva regiona donosi sigurnost, ekonomski razvoj i jačanje međusobne saradnje.</p><p>Za prosperitetniju budućnost svih nas važno je da gledamo prema zajedničkoj evropskoj budućnosti - poručeno je.</p><p>Evropski put Bosne i Hercegovine, istaknuto je, nije važan samo za građane BiH, nego i za ukupnu stabilnost i razvoj jugoistočne Evrope.</p>

Hrvatska se zalaže za stabilnu, prosperitetnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu, poručeno je 

Ivan Sabolić: 28. maj historijski datum za Hrvatsku

<p>Iako zvanična ljetna sezona na Panonskim jezerima počinje 1. juna, sunčani i topli majski dani već su privukli veliki broj građana i turista na poznato tuzlansko kupalište.&nbsp;</p><p>Plaže su tokom dana bile pune kupača, šetača i porodica koje su iskoristile lijepo vrijeme za odmor i osvježenje.</p>

<p>Na kompleksu se trenutno završavaju posljednje pripreme za novu sezonu. Uređuju se prateći sadržaji, čiste šetnice i pripremaju objekti za očekivani dolazak hiljada posjetilaca iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.</p><p>Iako sezona još nije službeno otvorena, brojni građani već su otvorili sezonu kupanja. Visoke temperature i sunčano vrijeme bili su dovoljan razlog da mnogi potraže spas od vrućina upravo na Panonici, koja iz godine u godinu potvrđuje status jednog od najpopularnijih ljetnih odredišta u zemlji.</p><p>Prema informacijama iz JP „Pannonica“, zvanično otvaranje ljetne sezone planirano je za 1. juni, kada počinje i redovan režim rada i naplate ulaznica. Očekuje se da će i ovog ljeta Panonska jezera zabilježiti rekordan broj posjeta, posebno tokom jula i avgusta.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@AvazPress">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz Press.</a></p>

Očekuje se da će i ovog ljeta Panonska jezera zabilježiti rekordan broj posjeta, posebno tokom jula i avgusta

Gužve na Panonskim jezerima i prije zvaničnog početka sezone

Video / Gužve na Panonskim jezerima i prije zvaničnog početka sezone

<p>U prisustvu premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića, ministrica za boračka pitanja Senada Dizdarević potpisala je ugovor sa Nusretom Lukačem, autorom idejnog rješenja za izgradnju Spomen obilježja sa spomen parkom II Korpusu Armije RBiH. Bila je to prilika i da se predstavnicima boračkih saveza sa područja Tuzlanskog kantona vizualno prezentuje budući spomen kompleks u centru Tuzle.</p><p>Prema riječima premijera Halilagića ova je lokacija odabrana jer su s početkom izgradnje kampusa Univerziteta u Tuzli otvorene mogućnosti za nove prostorne kapacitete institucija Tuzlanskog kantona.</p><p>- Ovaj prostor, odnosno objekti postojećeg Rudarskog, odnosno Pravnog fakulteta su zamišljeni da budu buduće zgrade Skupštine TK. I upravo iz toga razloga je odabrana ova lokacija spomen parka i centralnog spomen obilježja II korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine kao najvećeg korpusa. Korpusa koji je brojao oko 170.000 vojnika, boraca Armije. Kada imamo u vidu da je u neposrednoj blizini i zgrada Vlade TK onda smatramo da srce tog budućeg administrativnog centra i institucija TK treba da bude jedno spomen obilježje borcima najvećeg korpusa“, rekao je ovom prilikom premijer Halilagić.</p><p>Naglasivši da od početka mandata postoji ideja o spomen parku jer Drugi korpus jedini još uvijek nema svoje centralno obilježje, ministrica za boračka pitanja Dizdarević je napomenula da je proces trajao duže jer se zbog poštivanja Zakona o javnim nabavkama postupak morao ponavljati dva puta.</p><p>- Mi ćemo odmah pristupiti izradi projektnog zadatka koji se već u dobrom dijelu može koristiti za objavljivanje javnog tendera za izradu glavnog projekta koji će dati iznos vrijednosti centralnog spomen obilježja. U ovom momentu ne raspolažemo podatkom koliko će sve koštati. Ministarstvo i Vlada TK su obezbijedili sredstva u nekom iznosu koji smo mi smatrali za potrebnim, ali svakako da ćemo obezbijediti i veću sumu ukoliko to projekat bude zahtijevao - kazala je ministrica Dizdarević.</p><p>Uz napomenu da mu je čast što je izabran kao autor najboljeg arhitektonskog rješenja, autor Nusret Lukač je rekao da se nada da će to budućim generacijama biti mjesto sjećanja i okupljanja.</p><p>- Koncept spomen parka zamišljen je na način da imamo četiri šetnice koje su dijagonalno povezane i upravo na njihovom sjecištu je planiran spomen park sa kolonadom stubova koji će simbolizirati broj pripadnika Drugog korpusa te centralnim spomenikom koji ima simboliku četiri planine odnosno zonu u kojima je djelovao Drugi korpus Armije RBiH - rekao je autor Nusret Lukač.</p><p>Predsjednik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja TK-a Edin Hadžimuhamedović ističe da sve boračke organizacije već godinama insistiraju da se uradi centralno obilježje Drugog korpusa.</p><p>- Jer je to najveći korpus, najveću teritoriju je branio i imao najviše pripadnika u svom sastavu. Mi smo preko boračke organizacije učestvovali kroz kompletnu izradu idejnog rješenja i insistirali smo na obilježjima koji simbolišu našu borbu i Armiju. Mi smo veoma zadovoljni ovim idejnim rješenjem - kazao je Hadžimuhamedović.</p>

Mi ćemo odmah pristupiti izradi projektnog zadatka koji se već u dobrom dijelu može koristiti za objavljivanje javnog tendera za izradu glavnog projekta koji će dati iznos vrijednosti centralnog spomen obilježja, rekla je Dizdarević 

Predstavljeno idejno rješenje Spomen obilježja i parka II Korpusu Armije RBiH

<p>U Bihaću su zvanično počeli radovi na sanaciji Smaragdnog mosta, jednog od najprepoznatljivijih pješačkih prijelaza preko rijeke Une, a projektom je predviđena zamjena dotrajalih podnica novim WPC oblogama s ciljem unapređenja sigurnosti i funkcionalnosti mosta.&nbsp;</p><p>Kako je potvrđeno iz JU Zavod za prostorno uređenje Grada Bihaća, vrijednost ugovora iznosi 60.000 konvertibilnih maraka, dok je za izvođenje radova predviđen rok od 20 radnih dana.</p>

<p>Izvođač radova je kompanija HC ING d.o.o. Bihać, a radovi su počeli danas.</p><p>Zbog sigurnosti građana, tokom izvođenja radova pješački saobraćaj preko mosta bit će u potpunosti obustavljen, dok će gradilište biti propisno ograđeno sa obje pristupne strane.</p><p>- Most u toku radova neće biti siguran za upotrebu, te svako korištenje mosta u toku sanacije vrši se isključivo na vlastitu odgovornost. Radujemo se što ćemo našim sugrađanima uskoro ponuditi obnovljeni i sigurniji Smaragdni most i zahvaljujemo građanima na razumijevanju i strpljenju - kazali su iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Bihaća.</p><p>Sanacija Smaragdnog mosta dio je aktivnosti na unapređenju sigurnosti i funkcionalnosti gradske infrastrukture u Bihaću.</p>

Izvođač radova je kompanija HC ING d.o.o. Bihać, a radovi su počeli danas

Počela sanacija Smaragdnog mosta u Bihaću

Počela sanacija Smaragdnog mosta u Bihaću, vrijednost radova 60.000 KM

<p>Glavni odbor Sindikata Nove željezare Zenica najavio je da će od 1. juna svakodnevno organizovati proteste ispred upravne zgrade, nezadovoljni zbog neisplaćenih otpremnina i regresa.</p><p>Predsjednik Sindikata NŽZ-a Rašid Fetić izjavio je na konferenciji za medije da je 80 radnika već otišlo u penziju, ali da im otpremnine još nisu isplaćene. Također je naveo da zaposlenima nije isplaćen regres, iako je, prema tvrdnjama Sindikata, to obaveza iz kolektivnog ugovora. Dodao je da bi protesti mogli biti obustavljeni ukoliko uprava ispuni zahtjeve radnika.</p><p>Iz uprave su ranije saopćili da su spremni na isplatu i otpremnina i regresa.</p><p>- Uprava Nove željezare Zenica je i tada, kao i sada, izrazila potpunu spremnost za isplatu regresa radnicima i otpremnina radnicima koji odlaze u zasluženu penziju. Novac je obezbijeđen i nalazi se na računu - navedeno je u ranijem saopćenju.</p><p>Dodali su i da su 24. aprila Općinskom sudu uputili prijedlog za rješenje pitanja isplate otpremnina, ali da nadležna ministarstva rada, pravde i finansija, prema njihovim tvrdnjama, prebacuju odgovornost kada je riječ o tumačenju zakonskih odredbi.</p><h2>Vrijeme prolazi</h2><p>Sindikat je istovremeno zatražio hitno zasjedanje oba doma Parlamenta Federacije BiH i usvajanje zakona o postupku uvođenja vanredne uprave.</p><p>- Vrijeme prolazi, a 25. juni je veoma blizu. Tražimo hitno sazivanje sjednica oba doma i usvajanje zakona kako bi se on odmah počeo primjenjivati i prekinula ova agonija koja traje već određeni period - kazao je Fetić.</p><p>Prema njegovim riječima, time bi bio imenovan novi upravnik koji bi, nakon stabilizacije stanja u kompaniji, omogućio ponovno pokretanje intenzivne proizvodnje.</p><p>Predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona Kenan Mujkanović naveo je da sve procedure moraju biti završene prije 25. juna, jer bi pokretanje vanredne uprave zaustavilo prethodne predstečajne, stečajne ili likvidacione postupke. Dodao je i da se ovom rješenju protive oni koji, kako je rekao, blokiraju sjednice na višim nivoima vlasti, aludirajući na HDZ.</p><p>Upozorio je da bi u suprotnom mogao uslijediti stečaj i gubitak posla za 1.890 radnika.</p><h2>Konkretno rješenje</h2><p>Mujkanović je istakao da je cilj Sindikata očuvanje proizvodnje i radnih mjesta te da se njihova vizija više ne poklapa s planovima novog vlasnika.</p><p>Dodao je da je za sada Vlada Federacije BiH jedina ponudila konkretno rješenje za kompaniju, dok Sindikat smatra da je uz promjenu upravljanja nužna i zaštita domaće proizvodnje čelika.</p><p>Kako je navedeno, zahtjev za predstečajni postupak jedini je razlog zbog kojeg regres nije isplaćen, jer je za takve isplate potrebna saglasnost predstečajnog upravnika.</p>

Općinski sud u Sarajevu donio presudu u predmetu po tužbi Senada Avdića

Prije 18 godina proglašen Nacionalni park „Una“

Direktorica Merina concept agencije Irma Merina: Na pusti otok bih povela konja

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Pregovori su interes Irana i SAD-a

Zemljotres jačine 3,6 stepeni pogodio Bosnu i Hercegovinu

Košta stiže u region: EU šalje snažnu poruku Zapadnom Balkanu o proširenju i stabilnosti

Ajdin Šečić, otac troje djece, ima tumor ždrijela: Za liječenje potrebno mu je 61.200 KM

ULUPUBiH postao član međunarodne organizacije International Council of Design

Bičakčić: Vrijeme za relaksaciju odnosa Bošnjaka i Hrvata, dobro da je Čović bio na prijemu kod reisa

Ecio Gavaceni, novinar koji je pokrenuo lavinu: "Sarajevo Safari" prerasta u međunarodni skandal, uključen i Eurojust

Vilko Klasan o Dodikovim porukama iz Moskve: Nema promjene granica na Balkanu, to su snovi nacionalista

Ivan Sabolić: 28. maj historijski datum za Hrvatsku

Video / Gužve na Panonskim jezerima i prije zvaničnog početka sezone

Predstavljeno idejno rješenje Spomen obilježja i parka II Korpusu Armije RBiH

Počela sanacija Smaragdnog mosta u Bihaću, vrijednost radova 60.000 KM

Radnici Nove Željezare Zenica od 1. juna najavili svakodnevne proteste

BiH

Općinski sud u Sarajevu donio presudu u predmetu po tužbi Senada Avdića

Prije 18 godina proglašen Nacionalni park „Una“

Direktorica Merina concept agencije Irma Merina: Na pusti otok bih povela konja

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Pregovori su interes Irana i SAD-a

Zemljotres jačine 3,6 stepeni pogodio Bosnu i Hercegovinu

Košta stiže u region: EU šalje snažnu poruku Zapadnom Balkanu o proširenju i stabilnosti

Ajdin Šečić, otac troje djece, ima tumor ždrijela: Za liječenje potrebno mu je 61.200 KM

ULUPUBiH postao član međunarodne organizacije International Council of Design

Bičakčić: Vrijeme za relaksaciju odnosa Bošnjaka i Hrvata, dobro da je Čović bio na prijemu kod reisa

Ecio Gavaceni, novinar koji je pokrenuo lavinu: "Sarajevo Safari" prerasta u međunarodni skandal, uključen i Eurojust

Vilko Klasan o Dodikovim porukama iz Moskve: Nema promjene granica na Balkanu, to su snovi nacionalista

Ivan Sabolić: 28. maj historijski datum za Hrvatsku

Video / Gužve na Panonskim jezerima i prije zvaničnog početka sezone

Predstavljeno idejno rješenje Spomen obilježja i parka II Korpusu Armije RBiH

Počela sanacija Smaragdnog mosta u Bihaću, vrijednost radova 60.000 KM

Radnici Nove Željezare Zenica od 1. juna najavili svakodnevne proteste