Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da sudbina srpske ekonomije direktno zavisi od rješavanja statusa Naftne industrije Srbije.

Dok se Srbija suočava sa usporavanjem privrednog rasta i unutrašnjim političkim tenzijama, u samom srcu ekonomske stabilnosti zemlje nalazi se problem statusa NIS-a. Aktiviranje američkih sankcija 9. oktobra ove godine dovelo je do blokade nabavke sirove nafte za Rafineriju Pančevo i prestanka rada iste, a MMF u svom decembarskom izvještaju koristi najtežu terminologiju, nazivajući NIS "makrokritičnom naftnom kompanijom" (macro-critical oil company).

Prenos vlasništva

Jedno od bitnih pitanja koje mjesecima interesuje javnost, koliko bi Srbiju koštalo preuzimanje kontrole nad NIS-om, konačno je dobilo brojčani odgovor. Prema procjenama MMF-a, prenos vlasništva sa ruskih akcionara (koji drže 56 posto udjela) na državu ili drugog partnera zahtijevat će ogromna sredstva.

- Prenos vlasništva mogao bi zahtijevati između 0,5 i 2 milijarde eura (0,6 do 2,3 procenta BDP-a) fiskalnih sredstava, sa ekvivalentnim uticajem na platni bilans - navodi se u izvještaju MMF-a.

Ipak, MMF umiruje investitore objašnjenjem da država ima novca za ovu kupovinu. Zahvaljujući visokim depozitima, Srbija bi ovaj otkup mogla da izvede bez povećanja budžetskog deficita.

- Državni otkup ruskog udjela, finansiran povlačenjem obilnih vladinih depozita kao transakcija "ispod crte" (below-the-line), ne bi uticao na fiskalni deficit niti bi zahtjevao dalju reprioritizaciju potrošnje - objašnjavaju stručnjaci MMF-a.

Razlog zašto je država spremna da plati toliku cijenu leži u činjenici da NIS nije samo jedna u nizu firmi, već energetska žila kucavica zemlje. Rafinerija Pančevo podmiruje čak 80 procenata domaćih potreba za gorivom.

MMF upozorava da bi prestanak njenog rada bio katastrofalan. Ukoliko bi Srbija morala u potpunosti da se osloni na uvoz gotovih derivata, logistička ograničenja bi stvorila manjak od najmanje 20 procenata ukupne potrošnje goriva u zemlji. Osim toga, cijena takvog goriva bi bila drastična.

- Oslanjanje na uvozna goriva bit će oko 25 procenata skuplje od domaće proizvodnje - precizira MMF.

Ukoliko se status NIS-a ne riješi u planiranom roku, a MMF kao cilj navodi prvi kvartal 2026. godine, srpski budžet bi pretrpio direktan udarac od 1 do 2 procenta BDP-a.

Gubitak prihoda bi bio sveobuhvatan. Država bi ostala bez značajnog dijela PDV-a i akciza usljed pada potrošnje, ali i bez prihoda od rudne rente („royalties“) i poreza na dobit i zarade koje NIS generiše.

U najgorem scenariju, MMF savjetuje Vladi čak i uvođenje "nacionalnog plana racionalizacije" kako bi se preostale zalihe goriva dodijelile samo prioritetnim korisnicima.

"Makroekonomski izgledi zavise od NIS-a“

Zaključak misije MMF-a je jasan: dok se ne riješi pitanje vlasništva NIS-a, srpska ekonomija će ostati u stanju pripravnosti i neizvjesnosti.

- Makroekonomski izgledi zavise od rješavanja statusa NIS-a, pri čemu je njegov neometan rad glavni prioritet za vlasti - stoji u završnoj riječi izvještaja.

Iako su protesti, energetska nesigurnost i globalne trgovinske tenzije usporili rast Srbije na 2,1 posto u 2025. godini, MMF vjeruje da bi "brzo i uredno rješenje za NIS" moglo da otključa potencijal za oporavak već u 2026. godini.

Ipak, taj oporavak ima svoju cijenu, a ona se mjeri milijardama eura narodnog novca koji sada čeka na "depozitima za crne dane".