Statistička agencija Eurostat objavila je novembarske podatke o nezaposlenosti u eurozoni za 2025. godinu, iz kojih proizlazi nekoliko zanimljivih saznanja.

Stopa nezaposlenosti 

U novembru 2025. godine, sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 6,3%, što je pad u odnosu na 6,4% u oktobru 2025. godine i porast u odnosu na 6,2% u novembru 2024. godine.

Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je šest posto u novembru 2025. godine, stabilna u poređenju s oktobrom 2025. godine i porast u odnosu na 5,8% u novembru 2024. godine. Ove podatke objavljuje Eurostat, statistički zavod Evropske unije.

Eurostat procjenjuje da je u novembru 2025. godine u EU bilo nezaposleno 13,225 miliona osoba, od kojih 10,937 miliona u eurozoni.

U novembru 2025. godine, 2,923 miliona mladih osoba (mlađih od 25 godina) bilo je nezaposleno u EU, od čega 2,318 miliona u eurozoni. U novembru 2025. godine, stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 15,1% u EU, što je pad u odnosu na 15,2% u prethodnom mjesecu, a u eurozoni 14,6% , što je također pad u odnosu na 14,8% u oktobru 2025. godine.

Kada je riječ o stopi nezaposlenosti žena u EU, ona je iznosila 6,2%, a stopa nezaposlenosti muškaraca 5,8%, što je stabilno u poređenju s prethodnim mjesecom. U eurozoni, stopa nezaposlenosti žena iznosila je 6,5%, što je pad u odnosu na 6,6% u oktobru 2025. godine, a stopa nezaposlenosti muškaraca 6,1%, što je stabilno u poređenju s prethodnim mjesecom.

Zabrinutost javnosti

U kontekstu država, najveća nezaposlenost zabilježena je u Španiji 10,4 posto. Ono što predstavlja svojevrsno iznenađenje jeste da se Finska i Švedska nalaze na drugom, odnosno trećem mjestu s 10,1 i devet posto.

Najmanja stopa nezaposlenosti bilježi se na Malti (3,1 posto), Poljskoj (3,2 posto) te Češkoj Republici (3,2 posto).

Podaci o nezaposlenosti zabrinuli su i javnost u Finskoj. Javni servis ove zemlje napisao je uz objavljene podatke kako je Finska među najgorim državama u EU kada je riječ o stopi nezaposlenosti.

- Rastuća stopa nezaposlenosti u Finskoj može se barem djelimično objasniti činjenicom da je radna snaga zemlje porasla, posebno zbog povećanog broja ljudi koji se posljednjih godina doseljavaju u Finsku iz inostranstva. Međutim, njihov dolazak se poklopio s padom finske ekonomije i povećanim poteškoćama u pronalaženju posla. Osim toga, finska vlada uvela je niz mjera koje su imigrantska udruženja kritizirala kao otežavajuće za život novopridošlih - piše Yle.