Novi izvještaj lista The Wall Street Journal prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO tokom vojne vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Ishod je, prema navodima učesnika, bio izuzetno nepovoljan za savez.
Vježba Hedgehog 2025, poznata i kao Siil 2025, okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 zemalja članica NATO-a u scenariju simulirane ruske invazije na teritorij Estonije.
Mali tim od približno deset ukrajinskih operatera dronova, koji su imali ulogu protivničkih snaga, za oko pola dana simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve. Dva NATO bataljona time su praktično izbačena iz borbe.
Autorski tekst zasnovan je na svjedočenjima učesnika i estonskih zvaničnika iz sektora odbrane.
Simulirani ruski prodor
Vježba je podrazumijevala simulirani ruski prodor preko 294 kilometra duge estonske granice s Rusijom, što je aktiviralo odgovor NATO-a u skladu s članom 5. Održana je od 5. do 23. maja 2025. godine i uključivala je tešku vojnu opremu, među kojom su bili britanski tenkovi Challenger 2, jurišni helikopteri Apache i raketni sistemi HIMARS. Ipak, presudnu ulogu nije imala najteža tehnika.
U jednom scenariju borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Međutim, tokom napredovanja snage nisu uzele u obzir činjenicu da su dronovi moderno bojište učinili gotovo potpuno transparentnim.
Jedan od učesnika izjavio je za The Wall Street Journal da se NATO borbena grupa „samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila“. Ishod je, kako je naveo, bio da je „sve bilo uništeno“.
Prvi put korišten sistem
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na teritoriji Estonije koristili svoj sistem za upravljanje bojištem Delta. Taj sistem u realnom vremenu prikuplja obavještajne podatke s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, a zatim uz pomoć vještačke inteligencije analizira podatke, identificira ciljeve i koordinira udare. Proces – uočiti, podijeliti informaciju i pogoditi cilj – odvija se u svega nekoliko minuta.
Prema riječima Aivara Hanniottija, koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, protivničke snage bile su „sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu“, tako da „u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu“.
- NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova - rekao je Hanniotti za The Wall Street Journal, dok su ukupni rezultati za savez opisani kao „užasni“.
Hanniotti je predvodio jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je, prema procjenama, otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na stvarnom frontu.
I uz manji obim izviđanja nego u realnim borbenim uslovima, Hanniotti je istakao: „Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima“.
Slične ocjene
Izvještaj potvrđuje i ranije navode estonskog javnog servisa ERR News, koji je tokom same vježbe prenosio slične ocjene. Rezervni major Sten Reimann, organizator uvođenja sistema Delta, naglasio je da su stare manevarske taktike, poput kretanja u velikim dnevnim konvojima, postale neodržive na savremenom bojištu.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, upozorio je da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno oko 200.000 dronova mjesečno, prema trenutnoj ukrajinskoj potrošnji.
Ukrajina je, prema dostupnim podacima, povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. godini, dok saveznici iz NATO-a još nemaju takav industrijski kapacitet.
