Prilikom ulaska ruskih pilota u estonski zračni prostor, borbeni avioni NATO-a su ih odmah počeli pratiti.
Dva italijanska F-35 aviona, nazvana "Ghost 1“ i "Ghost 2“, pokrenula su misiju presretanja sa vojne baze udaljene 50 km od estonske prijestolnice Tallinna. Na trenutak, sudbina svjetskih događaja bila je u rukama petorice ljudi, trojice Rusa i dvojice Italijana, koji nisu bili u radio-komunikaciji jedni s drugima.
Prijateljsko mahanje
Italijani su započeli standardnu proceduru zračnog presretanja, ljuljajući krila s jedne strane na drugu. Kao odgovor, Rusi su učinili isto. Zatim je jedan od ruskih pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo, piše ugledni britanski "The Telegraph".
Tokom narednih 12 minuta, italijanski piloti su pratili ruske avione sve do ruske enklave Kalinjingrad – što je nezapamćeno dugo trajanje upada u NATO zračni prostor.
Ovog puta, manevar je izveden mirno i NATO-ovi lovci nisu morali otvoriti vatru na tri ruska MiG-31 aviona, koji su i sami bili naoružani raketama zrak-zrak. Ali ova potencijalna tačka sukoba izazvala je višednevne intenzivne rasprave unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako bi mogli povući obarač.
- Zaista smo ponosni na to kako reagujemo svaki put - rekao je potpukovnik Gaetano Farina, zapovjednik italijanske zračne misije stacionirane u bazi Amari pod NATO komandom.
NATO kontroliše zračni prostor baltičkih država, Estonije, Latvije i Litvanije, koje same ne posjeduju borbene avione. Od početka italijanske rotacije 1. augusta, ljudi potpukovnika Farine su sedam puta bili podignuti u akciju, ali su do sada svi presreti bili iznad međunarodnih voda.
Povreda zračnog prostora
Najnoviji incident dogodio se u dvosedmičnom periodu u kojem je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo niz operacija s ciljem ispitivanja NATO-ove sposobnosti da brani svoje granice: salva dronova ispaljena je na Poljsku; aerodromi u Oslu i Kopenhagenu morali su biti zatvoreni zbog neidentifikovanih dronova; a uoči vikend izbora u Moldaviji, Moskva nagovještava invaziju.
Na konsultacijama na osnovu Člana 4 NATO sporazuma, koje je pokrenula estonska vlada zbog povrede svog zračnog prostora, postavilo se pitanje: šta ako njihovi avioni to ponovo učine? I šta ako, ovaj put, budu još agresivniji?
U posljednjih deset godina Rusija je narušila estonski zračni prostor najmanje 40 puta, jednom čak avionom koji je prevozio Putina na sastanak s Donaldom Trampom (Trump) u Helsinkiju 2018. godine.
Međutim, ti incidenti su uglavnom uključivali "prečice" oko nenaseljenog ostrva Vaindloo sjeverno od Estonije, i to najčešće od strane starih, pojedinačnih aviona. Ovog puta, tri teška borbena aviona ušla su najmanje osam kilometara u estonski zračni prostor.
Iako su Rusi slijedili međunarodno dogovorenu proceduru presretanja, nisu promijenili kurs niti napustili estonski zračni prostor.
Bez slavlja
Pri povratku u bazu, nije bilo nikakvog slavljenja u stilu filma "Top Gun“ među italijanskim pilotima.
- To nam je posao. Ljudi su bili opušteni - rekao je potpukovnik Farina, visoki, markantni bivši vođa italijanske akrobatske eskadrile, ekvivalenta Red Arrows-a.
Isto se ne može reći za zaposlene u zgradi Stenbock, sjedištu estonske vlade u Tallinnu, niti za zapadne lidere koji su hitno obavljali telefonske pozive kao odgovor na ovu vijest.
Kada je ruski borbeni avion 2015. godine ušao u turski zračni prostor, oboren je za svega 17 sekundi.
Čim su se italijanski F-35 avioni vratili u svoje hangare, neki su počeli postavljati pitanje zašto očigledno kršenje teritorije NATO-a nije naišlo na isti odgovor. Drugi su se pitali da li su ruski piloti možda greškom skrenuli s planirane rute.
- Ne mogu reći, možda se to može desiti sa starim avionom - rekao je potpukovnik Farina.
Estonska vlada ne smatra da je situacija zahtijevala "kinetički“ odgovor – onaj koji bi, u konačnici, mogao dovesti do mnogo eksplozivnijih posljedica u maloj zemlji na istočnoj obali Baltika koja dijeli 295 kilometara dugu granicu s Rusijom.
Povjerljiva pravila
Ruski avioni nisu letjeli prema estonskom kopnu, niti su bili naoružani projektilima koji bi mogli pogoditi ciljeve na zemlji.
Ipak, konačna odluka o tome da li će se povući obarač leži na NATO-u i vladama koje svojim oružanim snagama učestvuju u njegovim misijama.
Pravila borbenog angažovanja NATO-a su povjerljiva. Ali kada zemlje poput Italije, Velike Britanije ili Švedske pošalju svoje avione u NATO misije, dozvoljeno im je da primijene određene "rezervacije“ u vezi s njihovom upotrebom. To može značiti da će jedna država odlučiti da postupa opreznije od druge.
Međutim, kriza ima i pozitivne strane, Estonija koristi trenutak da ubrza nabavu vojne opreme i traži veću NATO prisutnost. U srijedu je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto najavio produženje italijanske misije za još mjesec dana, uključujući prvi put i napredni protuzračni sistem Samp/T s dometom od 150 km.
- Italija je došla u pravom trenutku - rekao je jedan dužnosnik, dok su u pozadini odjekivali pucnjevi s vježbališta.
Italijanski piloti treniraju neprestano. Kad alarm zazvoni, tehničari trče prema avionima, a piloti uskaču u avione.
- Sistem radi kao sat - kaže pukovnik Farina.
A u šumi pokraj zračne baze Amari stoji i tiha poruka Kremlju: pod grobovima obilježenim repovima sovjetskih aviona leže ruski piloti pali tokom 50 godina okupacije. Neki bi mogli i slijediti njihov put, piše ugledni britanski "The Telegraph".
