Iranske kurdske disidentske grupe sa sjedištem na sjeveru Iraka podižu nivo pripravnosti zbog moguće prekogranične vojne operacije na teritoriji Irana, dok su Sjedinjene Američke Države od iračkih Kurda zatražile podršku, potvrdili su kurdski zvaničnici za Associated Press.

Ove grupe važe za najorganizovaniji segment rascjepkane iranske opozicije i raspolažu hiljadama obučenih boraca. Njihovo eventualno uključivanje u rat predstavljalo bi ozbiljan izazov vlastima u Teheranu, ali bi istovremeno moglo dodatno uvući Irak u sukob.

Dio snaga raspoređen uz granicu

Halil Nadiri, zvaničnik Partije slobode Kurdistana sa sjedištem u poluautonomnoj kurdskoj regiji na sjeveru Iraka, izjavio je u srijedu da je dio njihovih snaga raspoređen u područja uz iransku granicu u provinciji Sulejmanija te da su stavljeni u stanje pripravnosti.

On je naveo da su američki zvaničnici kontaktirali lidere kurdskih opozicionih grupa u vezi s potencijalnom operacijom, ne otkrivajući dodatne detalje.

Upitan o navodima da administracija Donalda Trampa razmatra naoružavanje iranskih kurdskih frakcija, američki sekretar za odbranu Pit Hegset izjavio je u srijedu: "Nijedan od naših ciljeva nije zasnovan na podršci ili naoružavanju neke konkretne sile. Dakle, svjesni smo onoga što druge strane možda rade, ali naši ciljevi nisu fokusirani na to."

Prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael u subotu izveli napad na Iran, čime je otvorena nova faza rata na Bliskom istoku, Partija slobode Kurdistana preuzela je odgovornost za napade na pripadnike Revolucionarne garde, navodeći da je riječ o odmazdi za nasilno gušenje protesta u Iranu. Ipak, jedan zvaničnik te organizacije kazao je da nisu slali snage iz Iraka u Iran.

Prvi ulazak značajnije kopnene sile

Ukoliko bi se iranske i iračke kurdske grupe direktno uključile u sukob, to bi značilo prvi ulazak značajnije kopnene sile u rat. Kurdske formacije imaju borbeno iskustvo stečeno u sukobima protiv Islamske države.

Zvaničnik Komale, još jedne iranske kurdske organizacije, izjavio je u srijedu da su njihove snage spremne da pređu granicu u roku od sedam do deset dana i da "čekaju da se stvore odgovarajući uslovi". Govorio je pod uslovom anonimnosti iz sigurnosnih razloga.

Duga historija pobuna

Kurdi u Iranu imaju dugu historiju pobuna i nezadovoljstva, kako prema sadašnjoj Islamskoj Republici, tako i prema monarhiji koja joj je prethodila. Tokom vladavine šaha Mohamada Reze Pahlavija bili su marginalizovani i izloženi represiji, uz povremene ustanke.

Nakon Islamske revolucije 1979. godine, nova teokratska vlast također je vodila sukobe s kurdskim pobunjenicima. Iranske snage su tada razarale kurdske gradove i sela, a tokom višemjesečnih borbi poginule su hiljade ljudi.

Iako ih povezuje cilj rušenja aktuelnih vlasti, kurdske grupe su dolazile u sukob i s drugim opozicionim blokovima, naročito s frakcijom koju predvodi sin bivšeg šaha Reza Pahlavi, koji Kurde optužuje da su separatisti s namjerom razbijanja Irana.

Osjetljiv položaj

Moguća operacija stavila je lidere iračke kurdske regije u osjetljiv položaj.

Tri iračka kurdska zvaničnika izjavila su za Associated Press da je u nedjelju navečer održan telefonski razgovor između Donalda Trampa i Masuda Barzanija te Bafela Talabanija, lidera Kurdistanske demokratske partije i Patriotske unije Kurdistana, dviju glavnih kurdskih stranaka u Iraku, o razvoju situacije u Iranu.

Sagovornici su govorili pod uslovom anonimnosti jer nemaju ovlaštenje da javno komentarišu razgovor.

Prema riječima jednog od zvaničnika, Tramp je od iračkih Kurda zatražio vojnu podršku iranskim kurdskim grupama u operacijama unutar Irana te otvaranje granice radi slobodnog kretanja njihovih boraca.

Na pitanje o tom razgovoru i tvrdnjama da je tražena vojna podrška, glasnogovornica Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je: "Razgovarao je s kurdskim liderima u vezi s našom bazom koju imamo na sjeveru Iraka", ali je negirala postojanje bilo kakvog konkretnog dogovora.

Jedan irački kurdski zvaničnik upozorio je da u regionalnom rukovodstvu postoji zabrinutost kako bi direktno uključivanje u sukob moglo izazvati snažan odgovor Irana. Kurdska regija već je bila meta napada dronovima i raketama iz Irana, kao i napada iračkih milicija koje podržava Teheran. Posljednjih dana gađane su američke vojne baze, američki konzulat u Irbilu, ali i baze kurdskih grupa.

Iako je većina projektila presretnuta, oštećene su stambene kuće, a regija se suočava s redukcijama električne energije nakon što je ključno gasno polje obustavilo rad iz sigurnosnih razloga.

Prisustvo naoružanih iranskih kurdskih organizacija na sjeveru Iraka dugo je predmet sporenja između centralne vlade u Bagdadu i Teherana.

Irak je 2023. godine postigao sporazum s Iranom prema kojem su te grupe trebale biti razoružane i izmještene iz baza u blizini granice u kampove pod kontrolom iračke vlade.

Njihove vojne baze su zatvorene, a kretanje unutar Iraka ograničeno, ali oružje nije predato.

Irački savjetnik za nacionalnu sigurnost Kasim al-Aradži objavio je na platformi X da je Ali Bagheri, zamjenik sekretara Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, tokom telefonskog razgovora zatražio "da Irak poduzme potrebne mjere kako bi spriječio infiltriranje bilo kojih opozicionih grupa preko granice između dvije zemlje".

Al-Aradži je naglasio da je Irak posvećen "sprječavanju infiltriranja ili prelaska bilo kojih grupa preko iranske granice ili izvođenja terorističkih napada s iračke teritorije", dodajući da su na granicu upućena dodatna sigurnosna pojačanja.

Osim moguće iranske odmazde, svaki pokušaj iračkih Kurda da se uključe u prekogranični napad vjerovatno bi dodatno zaoštrio odnose s iračkim milicijama koje podržava Iran, a koje su posljednjih dana preuzele odgovornost za raketne i napade dronovima na Irbil.