Najvažnija vijest objavljena u petak u vezi američko-izraelskog napada na Iran odnosi se na priznanje Pentagona da bi njihove snage mogle biti odgovorne za udar na školu za djevojčice prvog dana napada. Istraga još nije završena, rekli su Reutersu, ali Le Monde je objavio da je analizirao dostupne slike i videozapise koji potvrđuju napad na školu.
Prema izvještaju pariškog dnevnog lista, nekoliko stotina metara od škole nalazi se kompleks koji pripada Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC). Internetom se širi popis od 57 žrtava.
Reuters navodi da bi, ukoliko se potvrdi uloga SAD-a, ovaj incident bio jedan od najtežih slučajeva civilnih gubitaka u američkim sukobima na Bliskom istoku u posljednjim decenijama.
Analitičari prateći događaje opisali su operaciju i njene posljedice kao "epski gnjev" koji je prerastao u "epsku konfuziju". Gajdion Račman (Gideon Rachman) iz The Financial Timesa nazvao je sukob s Iranom rizikom da preraste u borbu istrajnosti. Analitička kompanija Stratfor u svojoj analizi navodi da rat s Iranom može trajati onoliko koliko i politička odlučnost SAD-a.
Iran nastoji uključiti što više zemalja Zaljeva i šire regije u sukob kako bi pojačao pritisak na SAD i uspio prekinuti napade. Najveći utjecaj na američku odluku o operaciji ima Izrael, koji neće prekinuti rat dok ne ostvari svoje ključne ciljeve – uklanjanje egzistencijalne prijetnje Islamskoj Republici.
Proturječni Tramp i Hegest
Donald Tramp (Trump) i američki ministar Pit Hegset (Pete Hegseth) dali su različite informacije, pri čemu je Tramp izjavio da kopnena intervencija ne dolazi u obzir, dok trajanje operacije ostaje neodređeno. Foreign Policy je situaciju nazvao "Operacijom epska konfuzija" (službeno ime operacije je Epski gnjev).
Tramp je također izjavio da se ne brine zbog mogućeg rasta cijena goriva u SAD-u, iako bi to moglo utjecati na izbore, smatrajući da je ova situacija daleko važnija od povremenih fluktuacija cijena benzina.
- Cijene će vrlo brzo pasti kad ovo prođe, a ako porastu, porastu, ali ovo je daleko važnije od toga da cijene benzina porastu malo- rekao je Tramp agenciji.
Američka administracija odobrila je izuzeće Indiji kako bi mogla kupovati rusku naftu, čime se ublažava pritisak izazvan iranskim napadima, a Tramp je tvrdio da Indija kupovinom ruske nafte finansira ratni stroj Moskve, zbog čega su ranije uvedene carine od 50%.
Kasnije je najmnogoljudnija zemlja svijeta prekinula kupovinu, pa su carine smanjene, a Ministarstvo finansija SAD-a najavilo je 30-dnevno izuzeće kako bi se osigurao nesmetan protok nafte na globalnom tržištu i smanjio pritisak izazvan iranskim pokušajem da energiju učini taocem.
Kina, koja nije uključena u sukob, pregovara s Iranom o sigurnom prolazu svojih brodova s naftom i ukapljenim prirodnim plinom kroz Hormuški zaljev. Tramp je bio suzdržan po pitanju sankcija Kini zbog kupovine ruske i iranske nafte, dok američki zvaničnici razmatraju mogućnost da Pekingu ponude kupovinu više američke nafte i manje ruske i iranske, kako bi smanjili protivljenje javnosti zbog podrške Tajvanu.
Kineski glavni protivargument će biti cijena, budući da rusku i iransku naftu kupuju po značajnom popustu, što nije moguće za američku naftu. Peking nastoji smanjiti sukob interesa i moguće protivljenje domaće javnosti, dok SAD planira pripremu posjete predsjednika, uključujući razgovore s vicepremijerom Hi Lifengom (He Lifengom) sredinom marta u Parizu.
Tajni finansijski tokovi
U UAE-u se razmatra zamrzavanje iranske imovine, zatvaranje računa fiktivnih kompanija koje su služile kao finansijski posrednici Teheranu, posebno IRGC-u, kako bi se otežao dotok novca za iranski režim. Ovo bi bio značajan udarac Teheranu, ali UAE će biti oprezan kako bi osigurao alternativne kanale za finansijske tokove.
AP je prenio izjavu iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana (Masouda Pezeshkiana) da su neke zemlje počele posredovati, što bi moglo predstavljati prijelaznu opciju prihvatljivu za SAD.
