POČELA NOVA ERA

Američka vojska prvi put u ratu u Iranu upotrijebila novi projektil dugog dometa

Projektil nosi fragmentacijsko-eksplozivnu bojnu glavu mase oko 91 kilogram, namijenjenu uništavanju većih i dobro utvrđenih ciljeva

Ispaljivanje PrSM projektila. Screenshot X

Z. V.

12.3.2026

U ratu u Iran, u kojem se koriste različite vrste naoružanja – od modernih borbenih aviona do jeftinih bespilotnih letjelica – američka vojska prvi put je u borbenim uslovima upotrijebila jedno od svojih najnovijih oružja. Riječ je o projektilu Precision Strike Missile (PrSM), koji je korišten u napadima na iranske vojne ciljeve u okviru aktuelne američko-izraelske vojne operacije, prenosi Euronews.

Nakon prve borbene upotrebe ovog sistema, komandant  Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država, admiral Bred Kuper (Brad Cooper), izjavio je da projektil PrSM američkim snagama daje "izuzetnu sposobnost dubokog udara", omogućavajući precizno gađanje ciljeva na velikim udaljenostima.

PrSM je projektil zemlja-zemlja osmišljen za uništavanje ciljeva udaljenih između 60 i 500 kilometara, što znatno nadmašuje domet većine standardnih artiljerijskih i raketnih sistema. Pokreće ga raketni motor, dok navigaciju osigurava inercijalni sistem potpomognut GPS tehnologijom, što omogućava visoku preciznost.

Ovo oružje može se lansirati s mobilnih platformi poput M142 HIMARS ili M270 MLRS. Projektil nosi fragmentacijsko-eksplozivnu bojnu glavu mase oko 91 kilogram, namijenjenu uništavanju većih i dobro utvrđenih ciljeva.

Zamjena za stariji raketni sistem

PrSM razvija odjel za projektile i kontrolu vatre kompanije Lockheed Martin. Ovaj projektil se opisuje kao oružje nove generacije za precizne udare velikog dometa. Njegov razvoj započeo je 2016. godine kao dio američkog programa modernizacije oružja dugog dometa.

Prve isporuke projektila američkoj vojsci realizirane su u augustu 2023. godine.

Razvoj ovog sistema pokrenut je kako bi zamijenio stariji ATACMS, koji se godinama koristio u američkoj vojsci. Novi projektil nudi veću preciznost, naprednije sposobnosti i fleksibilnije vrste bojevih glava. Osim toga, ima manji radarski odraz, zahtijeva manje održavanja i potpuno je kompatibilan s postojećim lanserima poput HIMARS-a i MLRS-a.

Razvoj kroz više verzija

Projektil PrSM dug je nešto manje od četiri metra, promjera oko 43 centimetra i težak do 817 kilograma. Zahvaljujući kompaktnijem dizajnu, jedan lanser može nositi dva projektila, što je dvostruko više nego kod starijih sistema.

Ovaj projektil razvija se kroz nekoliko faza ili verzija. Prva verzija predstavlja osnovni model koji trenutno koriste vojske Sjedinjene Američke Države i Australija.

Druga verzija, čija se operativna upotreba očekuje oko 2028. godine, trebala bi biti protivbrodski projektil s dometom do 1000 kilometara i većom brzinom.

Treća verzija planirana je kao napredniji sistem koji će biti prilagođen uništavanju utvrđenih ciljeva te će imati mogućnost lansiranja specijaliziranih dronova i kliznih bombi.

Četvrta verzija trebala bi dodatno povećati domet na više od 1000 kilometara, dok se u nekim planovima spominje i peta generacija projektila koja bi mogla uključivati autonomna lansirna vozila.

Programu razvoja i nabavke ovog sistema već se pridružila Australija, koja je 2024. godine kupila nekoliko lansera. Ujedinjeno Kraljevstvo je još 2021. godine razmatralo mogućnost pridruživanja programu, dok je ponuda Norveška za kupovinu lansera odbijena početkom 2025. godine.

Povlačenje iz sporazuma otvorilo put razvoju

Razvoj projektila PrSM postao je moguć tek nakon što su Sjedinjene Američke Države 2019. godine suspendovale učešće u Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa s Rusija.

Administracija tadašnjeg predsjednika Donald Trump odlučila je napustiti sporazum, navodeći da ga Rusija krši. Tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je da SAD više ne mogu poštovati sporazum koji druga strana navodno ne poštuje.

INF sporazum je zabranjivao razvoj i raspoređivanje kopnenih projektila dometa između 500 i 5500 kilometara. Iako projektil PrSM nije namijenjen za nuklearne bojne glave, pojedini analitičari upozoravaju da razvoj novih projektila srednjeg i dugog dometa može otvoriti prostor za novu utrku u naoružanju.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.