Od početka ruske agresije na Ukrajinu prošlo je više od pola godine, još nema nagovještaja bilo kakvih mirovnih inicijativa, pa se tačnim pokazuju procjene analitičara da bi se rat, koji je Vladimir Putin planirao brzo završiti, mogao pretvoriti u dugu i iscrpljujuću borbu. Broj žrtava s obje strane, iako se takve informacije kriju od javnosti, zastrašujući je, a stepen razaranja ukrajinskih gradova takav da će za obnovu zemlje biti potrebne decenije. 

Milioni izbjeglih

Prema posljednjim podacima UN-a, u Ukrajini je do sada poginulo 5.587, a ranjeno najmanje 7.890 civila. Radi se o potvrđenim žrtvama, a i iz UN-a priznaju da je tačan broj daleko veći. Prema različitim izvorima, procjenjuje se da je Rusija u Ukrajini izgubila od 15.000 do 40.000 vojnika. S druge strane, Ukrajina je do sada potvrdila gubitak 9.000 svojih vojnika, dok je, prema ruskim izvorima, taj broj mnogo veći. Više od 6,5 miliona izbjeglih, gotovo 7 miliona interno raseljenih, dio je crnih izvještaja s istoka Evrope.

- Putinovi prvobitni ciljevi o brzom zauzimanju Kijeva i svrgavanju državnog vrha Ukrajine nisu bili realni, izjalovio se i njegov rezervni plan da Ukrajinom zavlada zauzimanjem ključnih gradova, pa je bio prinuđen okrenuti se nešto realnijem cilju – ovladavanjem područjem Donjecka i Luganska i njihovim spajanjem s poluotokom Krimom, zauzetim 2014. godine - kaže za “Avaz” vojni analitičar Antonio Prlenda.

Komentirajući novu fazu rata, Prlenda kaže da se komanda ruskih snaga sada opredijelila za klasični način ratovanja, koji Rusima više odgovara, uz klasične frontalne napade, u kojima artiljerija ima glavnu riječ i gdje ruska vojska ima znatno veću vatrenu moć. Na istoku Ukrajine ruska vojska ima direktnu vezu s Rusijom, što olakšava logističku potporu, pa je na terenu uspješnija nego ranije.

- Do sada je okupirano više od 20 posto ukrajinske teritorije - ističe Prlenda.

Daljnji tok rata zavisit će od spremnosti Zapada da i dalje aktivno podržava Ukrajinu, dodaje naš sagovornik, te naglašava da je za Ukrajinu ključno hoće li Evropa pronaći rješenje za energetsku krizu ove zime i nastaviti je podržavati, te kad će ukrajinska vojska biti sposobna za oslobodilačke operacije većeg obima, dok je za Rusiju važno koliko će imati ljudstva za nastavak rata.

Oslobodilačke operacije

- Evidentno je da je ukrajinska vojska počela probijati ruske linije na jugu zemlje, ali je preoptimistično to nazivati kontraofanzivom. Da bi se došlo do tačke da zauzmete veće područje i vojničkom čizmom ostanete na njemu, obično se sposobnosti moraju oprobati u više manjih napadnih operacija, gdje ćete moći testirati dobre i loše strane borbenog djelovanja na više razina. Za oslobodilačke operacije mora vam se poklopiti raspoloživost velike vatrene moći i brzog pokreta, učinkovita logistika, uvježbano ljudstvo te sposobni kadrovi na ključnim pozicijama na strateškoj i taktičkoj razini, kao i klimatski uvjeti. Za sve to treba vremena. Stoga očekujem da će stanje na bojištu i dalje biti fluidno, sa uspjesima i porazima na objema stranama - zaključuje Antonio Prlenda.

Ukrajinska kriza može završiti na dva načina, kaže za “Avaz” stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović.

- NATO se nada da će se Rusija zavući u glib beskrajnog rata u Ukrajini ili Putin može sutra proglasiti “pobjedu” i sjesti da pregovara, dok još ima kakvu takvu prednost na terenu. On je upao u zamku da se rat u Ukrajini vodi prioritetno radi političkih, a ne vojnih ciljeva. Zato je Rusija prinuđena da pojača snage u Ukrajini i čeka zimu kako bi testirala spremnost Zapada da izdrži sankcije koje su joj nametnute, da proba s eskalacijom krize tamo gdje je može izazvati, te dodatno poljulja jedinstvo NATO-a. Da je Ruska Federacija na dobrom putu da se desi prvi scenarij i da „zaglibi“ u Ukrajini, govori i podatak da je Putin naredio dodatnu mobilizaciju od 137.000 ljudi. Time je de facto i de jure priznat poraz Ruske Federacije u prvom poluvremenu rata u Ukrajini - ističe Ahatović.

Ključno vrijeme

Komentirajući trenutne pozicije na terenu, on dodaje da je Ukrajina preuzela stratešku inicijativu, ali da ukrajinski vojni vrh odlično poznaje protivnika da bi se na njega bezglavo zalijetao.

- Ukrajinci vrlo metodično pripremaju teren za ograničene vojne operacije rušeći saobraćajnu infrastrukturu, napadajući istovremeno logističke centre, kako na okupiranoj teritoriji tako i samoj Rusiji. Oni tu traže ono što Rusi zanemaruju od početka invazije – vrijeme, kako bi uveli svoje jedinice u vrlo kontroliranu kontraofanzivu protiv mnogostruko jačeg protivnika - kaže Ahatović.

S dolaskom zime obje strane imaju sve manje vremena za napredovanje, jer s jačim kišama pokreti izvan asfaltiranih saobraćajnica postaju nemogući u ukrajinskoj “rasputici”, koja je i u prošlosti zaustavljala vojske u pohodima na istok. Rat će, vjerovatno, biti nastavljen djelovanjem artiljerije i aviona, donoseći nove žrtve i razaranja.

Destabiliziranje BiH

Od početka agresije i prvih neuspjeha na bojnom polju, ali i nakon odlučne reakcije Zapada, procjenjuje se da bi Rusija mogla otvoriti i novo žarište, a jedno od njih bi mogao biti i zapadni Balkan, pa i BiH. Prlenda kaže da su incidenti mogući i u Kalinjingradskoj oblasti, na granici s baltičkim zemljama i Poljskom, ali da ne vidi svrhu jer ruska vojska ima dovoljno problema i u samoj Ukrajini.

- Što se tiče naše regije, neće se obustaviti pokušaji političkog destabiliziranja puta BiH ka punopravnom članstvu u NATO-u. Princip spojenih posuda u zemljama naše regije neizostavan je i u sigurnosnim pitanjima, te ga trebamo imati u vidu. No, to je proces u kojem Rusija ima svoju ulogu i nevezano za rat u Ukrajini. Trebamo biti oprezni, a što više budemo imali razumijevanja jedni za druge u samoj Bosni i Hercegovini, to će opasnost za nekakvu sigurnosnu krizu biti manja - ističe Prlenda.