Ferejdon Abasi, iranski nuklearni fizičar i političar, jedan je od ubijenih u napadu Izraela na Iran u rano jutro u petak 13. juna. On je bio na čelu Organizacije za atomsku energiju Irana od 2011. do 2013. godine, a prvi put je "prevario smrt" 2010. godine, kad je ranjen u atentatu.
Nuklearna istraživanja
Abasi je rođen u Abadanu, 11. jula 1958. godine. Prema informacijama sa iranskog informativnog sajta Mashregh News, imao je doktorat iz nuklearne fizike. Bio je profesor nuklearne fizike na Univerzitetu Šahid Behešti i, prema izvještajima, član iranske Revolucionarne garde (IRGC) još od Islamske revolucije 1979. godine. Također se navodi da je sprovodio nuklearna istraživanja u okviru Organizacije za atomsku energiju Irana (AEOI). Prije nego što je postavljen za njenog direktora, bio je predsjednik odsjeka za fiziku na Univerzitetu Imam Hosein u Teheranu.
Abasija je 13. februara 2011. tadašnji predsjednik Mahmud Ahmadinedžad postavio na čelo AEOI, naslijedivši Alija Akbara Salehija. Tokom njegovog mandata, AEOI nije bila voljna da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA). U maju 2011. Abasi je primio pismo od direktora IAEA Jukije Amanoa, u kojem je izražena zabrinutost zbog "postojanja mogućih vojnih aspekata" iranskog nuklearnog programa. Agencija je tražila hitan pristup relevantnim lokacijama, opremi, dokumentaciji i osoblju. Abasi je u junu 2011. odgovorio na način koji je izbjegavao direktne odgovore, te je direktor IAEA morao da ponovi svoje zahtjeve za vjerodostojnim objašnjenjima.
Abasi je smjenjen s funkcije 16. avgusta 2013. i zamijenio ga je ponovo Salehi.
Abasi je često povezivan sa iranskim programom nuklearnog naoružanja. Prema izvještaju Instituta za nauku i međunarodnu bezbjednost (ISIS), pozivajući se na stručnjaka bliskog IAEA, Abasi je bio ključni naučnik u navodnom tajnom iranskom programu nuklearnog oružja kojim je rukovodio Mohsen Fahrizadeh-Mahabadi, glavni zagovornik tog programa. Prema istom izvoru, Abasi je lično nadgledao izračunavanje snage nuklearne eksplozije, kao i rad na izvorima neutrona visoke energije.
Također, IAEA je posjedovala informacije da je Abasi bio direktor Instituta za primjenjenu fiziku (IAP), koji je naslijedio Centar za istraživanje fizike. Oba tijela su navodno služila kao paravan za naučni rad u vezi sa iranskim programom nuklearnog naoružanja, prenosi Telegraf.rs.
Jedva preživjeo
Abasi je bio „naveden u aneksu Rezolucije 1747 Savjeta bezbjednosti UN od 24. marta 2007. kao osoba umiješana u iranske nuklearne ili balističke aktivnosti“. Ta rezolucija nalaže zamrzavanje imovine i obavezu prijave putovanja. Abasi je opisan kao „viši naučnik Ministarstva odbrane i logistike oružanih snaga (MODAFL), povezan sa Institutom za primjenjenu fiziku, koji blisko sarađuje sa Mahabadijem (također pod sankcijama UN)“.
Dana 29. novembra 2010. godine, Abasi je ranjen i jedva preživjeo pokušaj atentata u Teheranu, kada mu je nepoznata osoba na motociklu pričvrstila bombu za automobil dok je išao na posao. Istog dana u sličnom napadu ubijen je drugi naučnik, Madžid Šahrijari, koji je također predavao na Univerzitetu Šahid Behešti.
