Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je kartu na kojoj su označeni ruski vojni i sigurnosni objekti koji bi bili u dometu različitih varijanti projektila Tomahawk ukoliko Ukrajina dobije taj sistem.

Prema ISW-ovoj karti, varijanta Tomahawka s dometom od oko 2.500 km obuhvatila bi približno 1.945 ruskih vojnih objekata, među kojima i oko 76 zračnih baza. Za varijantu dometa od otprilike 1.600 km, ISW navodi najmanje 1.655 poznatih vojnih lokacija, uključujući 67 zračnih baza.

O kakvim metama bi se tačno radilo?

Karta razdvaja više tipova objekata koji bi mogli postati mete: stalne vojne baze, zapovjedna središta, skladišta streljiva i goriva, arsenali, radijske instalacije, protuzračne pozicije, remontne baze, tvornički pogoni za oružje i pogoni za proizvodnju dronova. Primjerice, na mapi je označena tvornica dronova Shahed u Jelabugi (Tatarstan), kao i ključna zračna baza Engels-2 i niz drugih aerodroma čije bi oštećenje ozbiljno narušilo ruske operativne kapacitete.

Vizualno, karta prikazuje i zone ruskih teritorija pod okupacijom unutar Ukrajine te granice dometa kraćih raketnih sistema (npr. ATACMS, dometa oko 300 km) i dvije varijante Tomahawka (oko 1.600 km i oko 2.500 km) — što jasno pokazuje koliko duboko u ruski prostor bi Ukrajina mogla djelovati s tim oružjem.

Tehničke i operativne implikacije dometa

Razlike u dometu nisu samo brojke: varijanta od 1.600 km mogla bi omogućiti udare na značajne logističke čvorove i zapovjedna središta u zapadnoj i središnjoj Rusiji, dok bi varijanta od oko 2.500 km dovela u domet i infrastrukturne točke puno dalje, uključujući važne baze i industrijske komplekse u istočnijim dijelovima zemlje. Ukratko — veći domet znači i širi spektar mogućih meta.

Šta je Tomahawk?

Tomahawk je krstareći projektil velikog dometa, precizno vođen i pogodan za udare na fiksne ciljeve poput skladišta goriva, zaliha streljiva, tehničkih centara i tvornica. U kombinaciji s obavještajnim podacima i preciznim navođenjem, takvo oružje može dugoročno i sustavno degradirati logističke i opskrbne lance protivnika.

Politički i sigurnosni rizici 

Posjedovanje popisa gotovo 2.000 potencijalnih meta i sposobnost udara po njima nisu isto što i politička odluka da se to i učini. U Washingtonu postoje značajne dvojbe o kontroli upotrebe raketa ukoliko budu poslani preko NATO-kanala — pitanja o mehanizmima nadzora, mogućem preusmjeravanju i konačnoj odluci o izboru ciljeva ostaju otvorena.

Američki predsjednik Donald Tramp, kako su prenijeli mediji, rekao je da je “donekle donio odluku” o slanju Tomahawka, ali da želi znati gdje bi Ukrajinci slali projektile i naglasio da ne želi eskalaciju. Tramp je poručio da bi postavio takva pitanja prije isporuke Tomahawka.

Najlogičnije mete

ISW-ova analiza sugerira da bi najlogičnije mete bile one koje direktno podupiru ruske operacije: skladišta goriva i streljiva, remontne baze, zračne luke i pogoni za proizvodnju dronova. Sustavni udari na takve ciljeve mogu smanjiti operativnu fleksibilnost ruske vojske — usporiti kretanje, smanjiti broj patrola i oslabiti vatrenu moć zbog problema u opskrbi i popravcima.

Ako SAD i NATO dopuste Ukrajini pristup Tomahawcima i ako Kijev, uz adekvatne obavještajne podatke, počne gađati dio navedenih ciljeva, rat bi se mogao preseliti dublje u rusku stratešku pozadinu. Takav razvoj događaja otežao bi Moskvi vođenje operacija, ali bi istovremeno podigao rizik od eskalacije i otvorio teška politička i sigurnosna pitanja o granicama i kontroli upotrebe takvog oružja.