Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je “moguće” da bi drugi krug mirovnih pregovora s Iranom mogao početi već do petka, piše New York Post.List navodi da su mu pakistanski zvaničnici prenijeli kako bi razgovori mogli biti održani u narednih “36 do 72 sata”. Na novinarsko pitanje, Tramp je u tekstualnoj poruci odgovorio: "Moguće je! Predsjednik DJT."Tramp je jučer saopćio da će produžiti primirje s Iranom, koje je trebalo isteći u srijedu navečer, kako bi se toj zemlji omogućilo dodatno vrijeme za izradu "ujedinjenog prijedloga" za okončanje sukoba.

Tramp je jučer saopćio da će produžiti primirje s Iranom

Tramp najavio skore nove pregovore s Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp i iransko Ministarstvo vanjskih poslova iznijeli su u srijedu oprečna stajališta o mogućem nastavku pregovora u Islamabadu, čime je sudbina druge runde dijaloga ostala neizvjesna.Dok Tramp u porukama medijima potvrđuje mogućnost sastanka u naredna tri dana, Teheran ističe da još nije donio odluku o učestvovanju te da povratak za pregovarački sto uslovljava trenutnim ukidanjem američke pomorske blokade.Prema pisanju New York Posta, koji se poziva na pakistanske izvore i Trampove izjave, novi krug pregovora očekuje se u narednih 36 do 72 sata. Iako je Tramp produžio primirje koje je bilo na ivici isteka, iranska strana optužuje Vašington za neozbiljnost i nedostatak dobre volje.Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei izjavio je da učešće Irana na sastanku krajem sedmice još uvijek nije potvrđeno.Istovremeno, šef iranske misije u Egiptu Modžtaba Ferdusi Pur poručio je da su u toku komunikacije s pakistanskim posrednicima radi ispunjenja iranskih uslova. Naglasio je da Teheran neće pregovarati pod prijetnjom niti će njegovi predstavnici otputovati u Islamabad prije ukidanja blokade. Pur je optužio Sjedinjene Američke Države da primirje koriste za gomilanje snaga i pripremu novih vojnih akcija, tvrdeći da se javni nastupi američke administracije razlikuju od njenih stvarnih namjera.

Dok Tramp u porukama medijima potvrđuje mogućnost sastanka u naredna tri dana, Teheran ističe da još nije donio odluku

Tramp jedno, Iranci drugo: Nastavak pregovora pod velikim upitnikom?

Donald Tramp izjavio je da će primirje s Iranom biti produženo "dok ne bude dostavljen njihov prijedlog i dok se pregovori ne završe, na ovaj ili onaj način".Dva izvora upoznata s internim razgovorima navela su za CNN da Tramp planira Iranu dati ograničen vremenski rok za izradu jedinstvenog prijedloga.Prema njihovim informacijama, američka administracija ne želi beskonačno produžavati primirje i oprezna je zbog mogućnosti da Iran namjerno odugovlači pregovarački proces.Izvori navode i da je i sam predsjednik bio rezervisan prema ideji daljeg produženja primirja nakon današnjeg roka.

Izjavio je da će primirje s Iranom biti produženo "dok ne bude dostavljen njihov prijedlog i dok se pregovori ne završe, na ovaj ili onaj način"

Tramp daje ograničen rok Iranu

Iran je oprezno reagovao na odluku o produženju primirja, poručivši da za sada nije spreman na konkretne diplomatske korake.Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei izjavio je da Iran "pomno prati razvoj događaja na terenu i u političkoj sferi".<h2>Mogućnost nastavka pregovora</h2>Govoreći o mogućnosti nastavka pregovora, u izjavama koje prenose iranski državni mediji, naglasio je:- Diplomatija je alat za osiguravanje nacionalnih interesa i sigurnosti, i kada procijenimo da postoje potrebni i razumni uvjeti za korištenje tog alata… poduzet ćemo odgovarajuće korake.Bagei je ponovio i ranija upozorenja upućena Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da je Iran "u potpunosti na oprezu i spreman za sveobuhvatnu i odlučnu odbranu teritorijalnog integriteta od svake prijetnje i zlonamjernog djelovanja".Istovremeno je zahvalio Pakistanu na posredničkim naporima usmjerenim ka okončanju sukoba.U nastavku obraćanja za iransku državnu televiziju, Bagei je kazao da Iran još nije donio konačnu odluku o učešću u novom krugu mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.- U pregovore smo ušli u dobroj vjeri i ozbiljno, no druga strana pokazala je nepoštivanje i nedostatak dobre volje - rekao je.<h2>Produženo primirje</h2>Drugi krug pregovora, koji bi mogao biti održan krajem sedmice u glavnom gradu Pakistana, još uvijek nije zvanično potvrđen.Podsjećamo, Donald Tramp jučer je na neodređeno vrijeme produžio primirje s Iranom, dok dalji koraci ka nastavku pregovora ostaju neizvjesni.Bagei je na kraju poručio:- Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u novoj rundi mirovnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama koja je planirana za kasnije ove sedmice.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei izjavio je da Iran "pomno prati razvoj događaja na terenu i u političkoj sferi"

Ministar vanjskih poslova Irana Esmail Bagei

Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u pregovorima ove sedmice

Nakon što je Peter Mađar (Magyar) uvjerljivo porazio pouzdanog saveznika Moskve unutar EU, Viktora Orbana, građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju, kojeg analitičari porede upravo s odlazećim predsjednikom Mađarske. Radev i nedavno osnovana stranka Napredna Bugarska u Parlamentu će imati 135 od 240 poslanika.O tome šta je opredijelilo glasače da na izborima u dvije zemlje izaberu zagovornike potpuno suprotnih stavova prema Briselu, ali i razlikama zbog kojih Bugarska neće predstavljati novu kočnicu evropskim politikama, za “Avaz” govori politolog i politički analitičar iz Hrvatske, Davor Gjenero. - Velika je razlika između Mađarske i Bugarske. U Mađarskoj je smjena administracije premijera Orbana i FIDESZ-a postala vjerojatnom nakon što se mađarski premijer u protekle četiri godine, od početka totalne invazije Rusije na Ukrajinu, iskazao kao glavni zagovornik interesa Rusije u Europskoj uniji, unatoč tome što Rusija nije uspostavila relevantnu "meku moć" u Mađarskoj. To da žele biti punopravni članovi EU bio je ključni motiv Mađara da u velikom broju izađu na izbore i glasaju za političke promjene. Za razliku od Mađarske, u Bugarskoj je meka moć Rusije izrazito velika i ona je usporediva samo s mekom moći Rusije u Srbiji. Nigdje drugdje u Europi Rusija nema niti približno takav kulturni i politički utjecaj, kao što ga ima u Bugarskoj. Izrazita politička fragmentiranost i iscrpljenost dugogodišnjom nemogućnošću formiranja stabilne parlamentarne većine presudila je u korist Radeva, a ruska potpora išla mu je izrazito u korist – kaže Gjenero. Dodaje da će ruski režim nastojati iskoristiti buduću bugarsku vladu za utjecaj na Evropsko vijeće i evropske institucije.- Ali je malo vjerojatno da bi bugarska opstrukcija zajedničkih europskih politika mogla biti i izbliza tako oštra i štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika. Bugarska kao vrlo siromašna država izrazito je ovisna o europskim fondovima, načelo vladavine prava i do sada nije bilo visoko vrednovano u Bugarskoj, a mogućnost uvjetovanja nove bugarske vlade od strane EU daleko je snažnije nego što je bilo u odnosu na Mađarsku – ističe Gjenero.

Građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Grupa od oko 40 izraelskih aktivista, koji se zalažu za naseljavanje, nakratko je prešla granicu sa Sirijom, nakon čega ih je izraelska vojska vratila na teritoriju Izraela.Ova grupa, koja sebe naziva "Pioniri Bašana", saopćila je da su se zabarikadirali u jednom objektu na periferiji sirijskog grada Hader, poručujući da neće napustiti lokaciju dok izraelska vlada ne odobri uspostavljanje naselja na teritoriji Sirije.

<blockquote class="twitter-tweet">Dozens of Israeli settler activists breached the border into Syria a short while ago, before being escorted out by the army. The activists, who called themselves the Bashan Pioneers, say they barricaded themselves in a building on the outskirts of the Syrian town of Hader until… <a href="https://t.co/4K3uHBREPO">pic.twitter.com/4K3uHBREPO</a>&mdash; Emanuel (Mannie) Fabian (@manniefabian) <a href="https://twitter.com/manniefabian/status/2046918264773558467?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema informacijama izraelske vojske, riječ je o grupi od oko 40 aktivista koji su ušli približno pola kilometra unutar sirijske teritorije. Nakon intervencije vojske, vraćeni su u Izrael i predati policiji.Iz izraelske vojske oštro su osudili ovaj incident, naglašavajući njegovu ozbiljnost i moguće posljedice.- Oštro osuđujemo ovaj događaj i naglašavamo njegovu težinu, jer predstavlja krivično djelo koje ugrožava civile i pripadnike IDF-a - navodi se u saopćenju.

Ova grupa, koja sebe naziva "Pioniri Bašana", saopćila je da su se zabarikadirali u jednom objektu na periferiji sirijskog grada Hader

Video / Izraelski radikali upali u Siriju i pokušali zauzeti teritoriju: Vojska ih vratila nazad

Svakodnevni život u iranskoj prijestolnici ponovo dobija svoj prepoznatljivi ritam nakon sporazuma o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama, iako političke tenzije i dalje obilježavaju atmosferu u gradu.Stanovnici su se u velikom broju vratili na radna mjesta, a poznate saobraćajne gužve ponovo su postale dio svakodnevice nakon radnog vremena. S porastom proljetnih temperatura, parkovi i bašte ispunjeni su porodicama, a oživjela je i gradska kultura kafića.Oporavak je vidljiv i u trgovini, ulični prodavači i gradske pijace bilježe veliki broj posjetilaca, a ulice su ponovo pune ljudi.<h2>Politička dimenzija</h2>Ipak, politička dimenzija i dalje je snažno prisutna. U ulici Taleghani, nasuprot muzeja smještenog u bivšoj ambasadi SAD-a, postavljeni su novi plakati s izraženim političkim porukama koje ukazuju na historijske i savremene sporove, uključujući reference na atomska bombardovanja, rasnu nepravdu na Zapadu i američku ulogu u regionalnim sukobima poput Jemena i Afganistana.Uprkos povratku svakodnevnom životu, večernji protesti i antizapadno raspoloženje ostaju prisutni.<h2>Produženo primirje</h2>Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je produžio dvosedmično primirje s Iranom kako bi Teheranu dao dodatno vrijeme za pripremu jedinstvenog prijedloga, nakon zahtjeva pakistanskih zvaničnika.Vašington istovremeno poziva na ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, koji je uglavnom zatvoren od 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.Iran je moreuz kratko otvorio u petak, ali ga je ponovo zatvorio dan kasnije nakon što je Trump najavio nastavak blokade iranskih luka. Američke snage su u nedjelju presrele i zaplijenile iranski teretni brod.Primirje između SAD-a i Irana posredovanjem Pakistana stupilo je na snagu 8. aprila, nakon čega su 11. i 12. aprila u Islamabadu održani pregovori na visokom nivou, ali bez konačnog dogovora o okončanju sukoba na Bliskom istoku.

Grad je ponovo užurban, ali noćni protesti i političke poruke i dalje su u fokusu

Teheran se vraća svakodnevici uprkos tenzijama u sjeni produženog primirja

Države članice Evropske unije postigle su dogovor o velikom finansijskom paketu pomoći Ukrajini, nakon što je Mađarska povukla svoj raniji veto.Radi se o zajmu vrijednom 90 milijardi eura, kao i o 20. paketu sankcija protiv Rusije. Ove odluke sada trebaju biti formalno potvrđene od strane vlada članica.Mađarski premijer Viktor Orban ranije je blokirao odluku zbog problema s naftovodom Družba, kojim Mađarska dobija rusku naftu. Nakon što je Ukrajina završila popravku oštećenog dijela cjevovoda, nafta je ponovo počela teći, što je otvorilo put za postizanje dogovora.Od ukupnog iznosa pomoći, oko 60 milijardi eura namijenjeno je za vojnu podršku, dok je 30 milijardi predviđeno za stabilizaciju ukrajinskog budžeta i funkcionisanje javnih usluga.Zajam je dogovoren kroz mehanizam pojačane saradnje, jer nije bilo moguće postići jednoglasnost svih članica. Mađarska, Češka i Slovačka neće učestvovati u otplati kamata.

Dogovoren zajam od 90 milijardi eura i novi paket sankcija Rusiji

Mađarska povukla veto: EU odobrila milijarde pomoći Ukrajini

Jeziva tragedija potresla je gradić Katancaro na jugu Italije, gdje je žena (46) bacila svoje troje djece s balkona na trećem spratu zgrade u ulici Via Zanotti Bianco, a potom i sama skočila.Na mjestu događaja preminuli su ona i dvoje mlađe djece, četverogodišnji dječak i beba stara svega četiri mjeseca. Ljekari se i dalje bore za život šestogodišnje djevojčice, koja se nalazi u izuzetno teškom stanju na intenzivnoj njezi.

<blockquote class="twitter-tweet">Tragedia a Catanzaro. Una donna si butta dal balcone portando con sé i tre figli, tutti piccoli. Solo la bambina di 6 anni è ancora viva, ma in condizioni gravi. <a href="https://t.co/v2foW9ywP3">pic.twitter.com/v2foW9ywP3</a>&mdash; Tg3 (@Tg3web) <a href="https://twitter.com/Tg3web/status/2046906813698736629?ref_src=twsrc%5Etfw">April 22, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istražitelji rade na rasvjetljavanju svih okolnosti tragedije, a prema prvim informacijama, žena je u ruci držala brojanicu kada su spasilačke službe stigle na lice mjesta.U trenutku kada se sve dogodilo, njen suprug nalazio se u stanu i spavao. Kako se navodi, ništa nije čuo, a probudila ga je tek buka koja je dolazila s ulice. Nakon što je sišao, zatekao je prizor koji je šokirao cijeli kraj. Policija trenutno analizira snimke nadzornih kamera kako bi precizno utvrdila tok događaja.Gradonačelnik Nikola Fiorita najavio je dan žalosti, ističući da je grad u potpunom šoku zbog tragedije. On je ovaj slučaj opisao kao posljedicu "nevidljive patnje" koja se, prema svemu sudeći, dodatno pogoršala nakon rođenja najmlađeg djeteta.Prema dostupnim informacijama, porodica nije imala finansijskih problema. Oba roditelja bila su zaposlena i živjeli su u mirnom naselju. Komšije su ženu opisivale kao "povučenu i vrlo religioznu", uz napomenu da je imala "blaže psihičke poteškoće", ali niko nije mogao naslutiti ovako tragičan ishod.

Ljekari se i dalje bore za život šestogodišnje djevojčice, koja se nalazi u izuzetno teškom stanju na intenzivnoj njezi

Majka bacila troje djece s balkona zatim i sama skočila, otac u to vrijeme spavao

Mornarica Iranske revolucionarne garde zaplijenila je dva trgovačka broda u Hormuškom moreuzu i preusmjerila ih prema iranskoj obali, čime su dodatno pojačane tenzije u ovom strateški važnom području.Iz Garde su poručili da je narušavanje sigurnosti u ovom dijelu svijeta "crvena linija" za Teheran. Incident se dogodio svega nekoliko sati nakon što je Donald Tramp najavio produženje primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.U zvaničnom saopćenju navodi se da su zaplijenjeni brodovi, identifikovani kao MSC Francesca i Epaminodes, prekršili pomorske propise te ugrozili sigurnost plovidbe manipulisanjem sistemima za praćenje.Plovila su potom zadržana i pod oružanom pratnjom sprovedena prema iranskoj obali, a kao jedan od razloga za ovu akciju iz Garde navode odgovor na američku blokadu iranskih luka.<h2>Otvorena vatra na dva broda</h2>Organizacija za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva ranije je tokom dana saopćila da je otvorena vatra na dva teretna broda u odvojenim incidentima u moreuzu.Kontejnerskom brodu, koji se nalazio sjeveroistočno od Omana, prišao je vojni čamac Iranske revolucionarne garde i otvorio vatru bez prethodnog radio kontakta, pri čemu je pričinjena značajna materijalna šteta na komandnom mostu.U drugom incidentu, zapadno od Irana, prijavljeno je da je pucano na teretni brod koji je isplovljavao, nakon čega je bio primoran da se zaustavi. Posada je ostala na sigurnom, a na tom plovilu nije zabilježena šteta.S druge strane, iranska novinska agencija Fars, koja je blisko povezana s Gardom, objavila je da su meta bila ukupno tri broda: Euphoria, MSC Francesca i Epaminodes. Prema tim navodima, jedan brod je napadnut u blizini iranske obale, dok je drugi oštećen kod obale Omana.<h2>Nezadovoljstvo zbog blokade</h2>Zapljena brodova u Hormuškom moreuzu odražava duboko nezadovoljstvo iranske vlasti američkom blokadom, izjavio je za Al Jazeeru profesor Foad Izadi sa Univerziteta u Teheranu.- Prema međunarodnom pravu, blokada druge zemlje predstavlja čin rata. Iranska vlada je vjerovala da je na snazi primirje, a učešće u ratnim dejstvima tokom primirja predstavlja njegovo direktno kršenje - kazao je Izadi.On je dodao da je na jedan iranski brod otvorena vatra samo 24 sata prije planirane nove runde pregovora u Islamabadu.- Iran želi ukidanje blokade i ono što danas vidite je njihov odgovor. Blokada je osmišljena kako bi se ugušio iranski narod u nadi da će izaći na ulice i tražiti promjenu vlasti, što je od samog početka bio Trampov deklarisani cilj - zaključio je Izadi.

Mornarica Iranske revolucionarne garde zaplijenila je dva trgovačka broda u Hormuškom moreuzu i preusmjerila ih prema iranskoj obali

Iran zaplijenio brodove u Hormuškom moreuzu i otvorio vatru: Teheran tvrdi da je pređena "crvena linija"

Mizan News, zvanični medij iranskog pravosuđa, izvještava da je visoki zvaničnik civilne odbrane pogubljen nakon što je osuđen za špijunažu za izraelsku obavještajnu agenciju Mossad.Mehdi Farid, koji je obavljao rukovodeću poziciju u vladinom birou posvećenom civilnoj odbrani, obješen je nakon što je iranski Vrhovni sud potvrdio njegovu presudu.Tokom istrage, Farid je priznao da je pokušao proslijediti osjetljive informacije izraelskoj obavještajnoj službi.Te informacije su uključivale organizacijske sheme, raspored unutrašnjih zgrada, sigurnosne detalje odbrambenih objekata i evidenciju osoblja, prema navodima te novinske kuće.Ovo nije prvo pogubljenje do kojeg je došlo nakon otkrića Irana da pojedinci špijuniraju za Izrael.

Mehdi Farid, koji je obavljao rukovodeću poziciju u vladinom birou posvećenom civilnoj odbrani, obješen je 

Iran pogubio zvaničnika: Osuđen da je špijunirao za Mossad

Njemačka planira postati najjača konvencionalna vojna sila u Evropi do 2039. godine, izjavio je ministar odbrane Boris Pistorius.&nbsp;Nova strategija predviđa jačanje Bundeswehra i dostizanje najmanje 460.000 borbeno spremnih vojnika, uključujući aktivne i rezervne snage.Pistorius je naveo da je fokus na povećanju spremnosti i modernizaciji vojske, uz jačanje uloge u NATO savezu, posebno u oblasti protuzračne odbrane.Prema planu, prioritet će biti sistemi za borbu protiv dronova, raketa i hipersoničnih projektila, kako bi se osigurala bolja zaštita Njemačke i saveznika.

Berlin jača vojsku i protuzračnu odbranu NATO-a

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Današnja napetost između američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i pape Lava XIV predstavlja nastavak duge historijske tradicije kompleksnih odnosa između katoličkih poglavara i ključnih svjetskih lidera, navodi Politico.Aktuelni spor proizašao je iz rata na Bliskom istoku i papinih upornih apela za uspostavljanje mira.&nbsp;<h2>Molitve onih koji vode rat</h2>Vatikan je izazvao oštre reakcije Vašingtona (Washington) papinim tvrdnjama da se Bog "ne osvrće na molitve onih koji vode rat" te ocjenom da je Trampova prijetnja uništenjem "čitave civilizacije neprihvatljiva".&nbsp;Američki predsjednik je na ove kritike uzvratio porukom da je papa "slab po pitanju kriminala i užasan po pitanju vanjske politike", dok su Trampovi saradnici ratne operacije na Bliskom istoku opravdavali kao "pravedni rat" koji se vodi "u ime Isusa Krista".<h2>Od "Biča Božijeg" do Napoleona</h2>Autor podsjeća da ovakve situacije imaju duboke korijene. Papa Lav I (440–461) suočio se s Atilom, poznatijim kao "Bič Božiji", nakon što je ovaj osvajač ušao u Italiju.&nbsp;Bez vlastite vojne sile, papa je iskoristio pregovaračku vještinu i prijetnju božanskom kaznom.&nbsp;Prema zapisima historičara Priska, Atila je bio toliko uzdrman tim susretom da se povukao u Njemačku, gdje je ubrzo i preminuo.Burno je bilo i u vrijeme Napoleona Bonaparte. Francuski car je kao mladi general osvojio dijelove Italije, porazio papinske snage i utamničio osamdesetogodišnjeg papu Pija VI, koji je umro u zatočeništvu u Francuskoj.&nbsp;Njegov nasljednik, Pio VII, pokušao je naći zajednički jezik s Parizom, prisustvujući Napoleonovoj krunidbi, gdje je prešutio čin u kojem se car sam okrunio. Međutim, odnosi su ponovo pukli kada je papa odbio blokadu britanske robe, zbog čega je i on završio u zatvoru, iz kojeg se trijumfalno vratio u Rim tek nakon Napoleonovog pada 1815. godine.<h2>Kontroverze Drugog sv. rata i "Ostpolitik"</h2>Posebno složeno razdoblje bio je pontifikat Pija XII (1939–1958).&nbsp;On je 1933. godine sudjelovao u sklapanju sporazuma koji je nacističkom režimu Adolfa Hitlera dao legitimitet, uz obavezu svećenstva na političku suzdržanost tokom progona Jevreja.&nbsp;Iako je kritiziran što nije glasnije osudio nacizam, njegovi branitelji ističu rezultate diskretne diplomatije. Nakon Musolinijevih (Mussolini) rasnih zakona, papa je ugrožene naučnike zaposlio u Vatikanu, pregovarao s Brazilom o prihvatu izbjeglica i sakrio hiljade ljudi u rimskim samostanima.&nbsp;Izraelska ministrica Golda Meir nazvala ga je po smrti "slugom mira" koji je "podigao glas da osudi progonitelje i suosjeća sa žrtvama".Tokom Hladnog rata, papa Pavle VI (1963–1978) uveo je politiku Ostpolitik, dijalog s komunističkim državama kako bi se izbjegao nuklearni sukob.&nbsp;Iako osporavana unutar Crkve, ova politika slanja izaslanika u istočnu Europu poboljšala je položaj vjernika. Njegov nasljednik Ivan Pavao II (1978–2005) nastavio je tim putem uz čvršći stav, pružajući moralnu podršku poljskom pokretu Solidarnost dok je istovremeno gradio odnose s Mihailom Gorbačovom.<h2>Od Franje do Lava XIV</h2>Neposredni prethodnik današnjeg pape, papa Franjo (2013–2025), fokusirao se na kritiku politika radije nego na direktne sukobe s osobama.&nbsp;Pred Trampovu inauguraciju 2017. izjavio je da "osoba koja misli samo na izgradnju zidova nije kršćanin", što je Vatikan kasnije pojasnio kao opći princip, a ne direktan napad na Trumpov plan zida prema Meksiku.&nbsp;Franjo se oštro protivio Trampovom povlačenju iz Pariškog sporazuma o klimi, ali je zadržao diplomatski ton.Politico zaključuje da današnji razdor između Lava XIV i Trampa samo potvrđuje dugovječnost vatikanske strategije.&nbsp;U svijetu koji se stalno mijenja, Sveta Stolica i dalje nastoji balansirati između svog moralnog autoriteta i nevidljivih diplomatskih kanala, koristeći javne poruke i tajne intervencije u odnosima s najmoćnijim liderima svijeta.

Trampovi saradnici ratne operacije na Bliskom istoku opravdavali kao "pravedni rat" koji se vodi "u ime Isusa Krista"

Crkveno-državni okršaji: Kako su pape kroz historiju parirale moćnim vladarima

U Teheranu je na Revolucionom trgu javno prikazana balistička raketa dugog dometa Khorramshahr-4, a okupljeni građani su mahali zastavama dok je oružani sistem bio izložen ispred pozornice.Snimci koje je objavila državna radiotelevizija prikazuju raketu na specijalnoj platformi, uz prisustvo zvaničnika i sigurnosnih snaga. Manifestacija je, prema svemu sudeći, usmjerena na isticanje raketnih kapaciteta Irana.Khorramshahr-4 je najnaprednije iranska balistička raketa srednjeg do dugog dometa, s procijenjenim dosegom od oko 2.000 kilometara. Prema medijskim izvještajima, bojna glava može nositi više od jedne tone visokorazorne bojeve glave, što je svrstava među najveće konfiguracije bojevih glava razvijenih u Iranu.Prikaz rakete dolazi u trenutku kada se dodatno komplikuje sudbina drugog kruga mirovnih razgovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) ostao je u Vašingtonu umjesto da otputuje u Pakistan, što je protumačeno kao signal zastoja u diplomatskim naporima.Istovremeno, iranski zvaničnici poručuju da neće nastaviti pregovore dok se ne riješi pitanje pomorske blokade. Član predsjedništva iranskog parlamenta Ahmad Naderi izjavio je za Iransku studentsku novinsku agenciju da će razgovori ostati na čekanju dok se blokada ne ukine, naglašavajući da je ovaj uslov ključan za svaki naredni diplomatski korak.

Prikaz rakete dolazi u trenutku kada se dodatno komplikuje sudbina drugog kruga mirovnih razgovora

Teheran se javno pohvalio svojim najubojitijim oružjem: Izložili raketu na trgu

U Londonu je počeo dvodnevni sastanak vojnih planera iz više od 30 zemalja na kojem se razrađuje plan za misiju ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.&nbsp;Do sastanka dolazi sedmicu nakon što su se više od deset država, predvođenih Velikom Britanijom i Francuskom, obavezale na učešće u međunarodnoj odbrambenoj misiji s ciljem zaštite plovidbe čim to uslovi dozvole.Britanski ministar odbrane Džon Heli (John Healey) poručio je da je cilj sastanka pretvoriti diplomatski konsenzus u konkretan zajednički plan kojim bi se osigurala sloboda plovidbe i podržao trajni prekid vatre.Velika Britanija je saopćila da će se na razgovorima dalje razrađivati vojni aspekti misije, uključujući kapacitete, zapovjednu strukturu i raspored snaga u regiji. Misija bi, prema planu, bila aktivirana nakon uspostave stabilnog prekida vatre.

Više od 30 država razrađuje vojnu misiju za osiguranje plovidbe

Međunarodni plan za Hormuški moreuz: Počeo sastanak lidera više od 30 zemalja

Više od šest sedmica nakon što je proglašen novim vrhovnim vođom uslijed atentata na njegova oca, Modžtaba Hamenei (Mojtaba Khamenei) ostaje potpuno odsutan iz javnosti.&nbsp;Dok se režim suočava s egzistencijalnom prijetnjom, umjesto živog obraćanja, 56-godišnjem kleriku pripisuju se izjave koje se čitaju na televiziji ili objavljuju na mrežama.&nbsp;Korištenje videozapisa generiranih umjetnom inteligencijom dodatno je potaknulo sumnje da je vođa onesposobljen ili u inozemstvu, što je u potpunoj suprotnosti s njegovim ocem, Alijem Hameneijem (Khamenei), pod čijim vodstvom "nije prošla ni sedmica bez govora, odluke ili pažljivo tempirane intervencije".<h2>Ko zapravo donosi odluke?</h2>Spekulacije o njegovom stanju variraju od izvora koji tvrdi da je Hamenei pretrpio "prijelom stopala, nagnječenje lijevog oka i manje posjekotine na licu" u toku napada, do izvješća Reutersa prema kojem on ipak sudjeluje na sastancima putem audio konferencija.Ali Vaez, direktor iranskog projekta u Međunarodnoj kriznoj skupini, nudi dublji uvid u ovu situaciju.&nbsp;On kaže kako se čini da "Modžtaba nije u stanju donositi ključne odluke ili mikroupravljati pregovorima", ali da ga "sistem koristi kako bi ishodio konačno odobrenje za ključne općenite odluke, a ne za pregovaračke taktike".&nbsp;Prema njegovim riječima, "sistem namjerno naglašava Modžtabinu uključenost jer to pruža štit od unutarnjih kritika", zaključujući da je "Modžtaba nestao s javne scene pa pripisivanje stavova njemu služi kao dobar zaklon iranskim pregovaračima od kritika".<h2>Pregovori i "razumni ljudi"</h2>Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) situaciju vidi kao promjenu režima, hvaleći nove pregovarače kao razumne te je izjavio:&nbsp;- Poslujemo s drugačijim ljudima nego ikad prijeMeđu tim ljudima ističe se Mohamed Bager Halibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf), koji je vodio pregovore u Islamabadu uz ministra Abasa Aragčija (Abbasa Aragchija).Ipak, pregovarački proces je otežan.&nbsp;Deni Citrinovic (Danny Citrinowicz), stručnjak s izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti, ističe:&nbsp;- Iran se suočava sa sve decentraliziranijim, tvrđim i ideološki rigidnijim sistemom, onim koji svoju otpornost u sukobu tumači kao oblik božanske pobjede.&nbsp;Potpredsjednik SAD, Džej Di Vens (JD Vance) dodao je da se iranska delegacija nakon neuspjelih pregovora morala vratiti kući po odobrenje od vrhovnog vođe ili "nekog drugog".<h2>Unutarnja zbunjenost i bitka za opstanak</h2>Odsutnost vođe stvorila je vakuum u kojem političari poput predsjednika Mesuda Pezeškijana (Masouda Pezeshkiana) i ministra Aragčija trpe žestoke kritike domaće baze.&nbsp;Hamidreza Azizi, saradnik na Njemačkom institutu za međunarodnu sigurnost, objašnjava:&nbsp;- Jako je teško time upravljati… to je pokazatelj stvarne dileme. Moraju hodati po tankoj žici, balansirajući između svih tih domaćih i vanjskih pritisaka.Čak su i državni mediji zbunjeni; Fars News je objavio da je "iransko društvo ostalo u stanju zbunjenosti", dok su drugi mediji naglasili da ključni potezi "zahtijevaju odobrenje vodstva".Unatoč svemu, Halibaf nastoji prikazati koheziju, upozoravajući da "ovaj režim još nije izvan opasnosti".&nbsp;Za sada, nestanak vođe služi kao koristan politički alat, jer kako Vaez zaključuje:&nbsp;- Nema protuargumenata od čovjeka koji je nestao s javne scene.

Iranska delegacija nakon neuspjelih pregovora morala vratiti kući po odobrenje od vrhovnog vođe ili "nekog drugog", kaže Vens

Mojtaba Hamnei, sin preminulog bivšeg vođe Irana

Tramp najavio skore nove pregovore s Iranom

Tramp jedno, Iranci drugo: Nastavak pregovora pod velikim upitnikom?

Tramp daje ograničen rok Iranu

Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u pregovorima ove sedmice

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Video / Izraelski radikali upali u Siriju i pokušali zauzeti teritoriju: Vojska ih vratila nazad

Teheran se vraća svakodnevici uprkos tenzijama u sjeni produženog primirja

Mađarska povukla veto: EU odobrila milijarde pomoći Ukrajini

Majka bacila troje djece s balkona zatim i sama skočila, otac u to vrijeme spavao

Iran zaplijenio brodove u Hormuškom moreuzu i otvorio vatru: Teheran tvrdi da je pređena "crvena linija"

Iran pogubio zvaničnika: Osuđen da je špijunirao za Mossad

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Crkveno-državni okršaji: Kako su pape kroz historiju parirale moćnim vladarima

Teheran se javno pohvalio svojim najubojitijim oružjem: Izložili raketu na trgu

Međunarodni plan za Hormuški moreuz: Počeo sastanak lidera više od 30 zemalja

Iza zatvorenih vrata Teherana: Ko zaista drži poluge moći u Iranu

Globus

Tramp najavio skore nove pregovore s Iranom

Tramp jedno, Iranci drugo: Nastavak pregovora pod velikim upitnikom?

Tramp daje ograničen rok Iranu

Iran još nije odlučio hoće li sudjelovati u pregovorima ove sedmice

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Video / Izraelski radikali upali u Siriju i pokušali zauzeti teritoriju: Vojska ih vratila nazad

Teheran se vraća svakodnevici uprkos tenzijama u sjeni produženog primirja

Mađarska povukla veto: EU odobrila milijarde pomoći Ukrajini

Majka bacila troje djece s balkona zatim i sama skočila, otac u to vrijeme spavao

Iran zaplijenio brodove u Hormuškom moreuzu i otvorio vatru: Teheran tvrdi da je pređena "crvena linija"

Iran pogubio zvaničnika: Osuđen da je špijunirao za Mossad

Njemačka planira najjaču vojsku u Evropi do 2039. godine

Crkveno-državni okršaji: Kako su pape kroz historiju parirale moćnim vladarima

Teheran se javno pohvalio svojim najubojitijim oružjem: Izložili raketu na trgu

Međunarodni plan za Hormuški moreuz: Počeo sastanak lidera više od 30 zemalja

Iza zatvorenih vrata Teherana: Ko zaista drži poluge moći u Iranu