Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani i njegova supruga Rama Duvaji (Duwai) su prošle godine zaradili okvirno 145.000 dolara, što ih svrstava nešto iznad prosječnog prihoda za domaćinstva u njihovoj sredini, prema njihovim poreskim prijavama.Podaci koje je njegov ured objavio pokazuju da su Mamdani i Rama Duvaji tokom 2025. godine zajedno ostvarili 144.784 dolara prihoda prije oporezivanja.

Veći dio tog iznosa pripada Mamdaniju, koji je prihodovao kroz platu kao član državne skupštine, ali i od autorskih prava iz ranije muzičke karijere.

Prema prijavi, par bi trebao dobiti povrat poreza od 7.011 dolara na državnom i federalnom nivou, uglavnom zbog preplaćenih poreza.Njihovi prihodi premašuju medijalni prihod za dvočlano domaćinstvo u Njujorku, koji je 2025. godine iznosio 129.600 dolara. Ipak, i dalje su ispod iznosa od 158.954 dolara, koliko kompanija SmartAsset procjenjuje da je potrebno da bi pojedinac mogao živjeti komforno u ovom gradu.Od kada je preuzeo funkciju gradonačelnika, Mamdani živi znatno komfornije pa njegova plata sada prelazi 258.000 dolara, a sa suprugom boravi bez plaćanja stanarine u službenoj rezidenciji Gracie Mansion.Iako ne postoji zakonska obaveza da izabrani zvaničnici u Njujorku objavljuju svoje poreske prijave, visoki javni funkcioneri to već godinama čine dobrovoljno.Poreske prijave Zohran Mamdanija, u koje je imao uvid Business Insider, također pokazuju da je ostvario 1.643 dolara prihoda od autorskih prava što je više u odnosu na 1.267 dolara koje je prijavio za 2024. godinu.Mnogo prije nego što je 2020. godine prvi put izabran u državnu skupštinu, Mamdani je imao kratkotrajnu rap karijeru pod pseudonimom "Young Cardamom".

S Ramom Duvaji tokom 2025. godine ostvario 144.784 dolara prihoda prije oporezivanja

Zohran Mamdani i dalje zarađuje od rap karijere

U jutarnjim ruskim napadima na Hersonsku oblast ranjena su dva muškarca, dok je u samom Hersonu pogođeno vozilo javnog prevoza.Ruske snage su oko 6 sati ujutro granatirale selo Novorajsk, u blizini Hersona, višecijevnim raketnim bacačima. Tom prilikom 63-godišnji muškarac zadobio je rane od gelera na nozi, potres mozga i povrede glave, te je prebačen u bolnicu u srednje teškom stanju.Oko pola sata kasnije, u blizini sela Inženjerne, dron je pogodio 70-godišnjeg muškarca dok je vozio bicikl. Zadobio je povrede od eksplozije i gelera na ekstremitetima, a ljekari mu pružaju daljnju medicinsku pomoć.Oko 7 sati ujutro napadnuto je vozilo javnog prevoza u Dnjeprovskom okrugu Hersona.Načelnik gradske vojne uprave Jaroslav Šanko izjavio je da je pogođen privatni minibus, ali da prema prvim informacijama vozač i putnici nisu povrijeđeni.

Dronovi i granatiranje pogodili civilna područja u Hersonskoj oblasti, među ranjenima i stariji biciklista

Ruski napadi u Hersonu: Ranjena dvojica muškaraca i pogođen minibus

Kubanske vlasti su, prema navodima američkih medija, pokušale na neuobičajen način dostaviti poruku američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump), angažujući jednog biznismena da lično odnese pismo Bijeloj kući, mimo uobičajenih diplomatskih kanala.Analitičari ovaj potez tumače kao pokušaj zaobilaženja američkog državnog sekretara Marka (Marca) Rubija, iako nije jasno da li je poruka uopšte stigla do predsjednika.<h2>Neuspjela misija</h2>Prema navodima više izvora iz SAD-a, pismo je navodno poslano na inicijativu Raula Rodrigeza Kastra (Raúla Rodrígueza Castra), bliskog saradnika i člana porodice bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra. Dokument je imao službeni pečat i sadržavao prijedloge o ekonomskim i investicionim sporazumima, kao i ublažavanju sankcija.U poruci se, prema istim navodima, upozoravalo i na mogućnost američke intervencije, što dodatno pokazuje ozbiljnost kubanske zabrinutosti.Međutim, pokušaj je propao kada je kurir, kubanski biznismen, zaustavljen na aerodromu u Miamiju. Američke službe su mu oduzele pismo i vratile ga na Kubu. Nije poznato zašto je zadržan niti da li je Bijela kuća ikada primila dokument.<h2>Pokušaj zaobilaženja Vašingtona</h2>Analitičari smatraju da je Havana pokušala direktno doprijeti do Trampa, zaobilazeći institucije koje vodi Marko Rubio, koji se godinama zalaže za pooštravanje politike prema Kubi.Prema njihovim ocjenama, kubanske vlasti su procijenile da bi Trump mogao biti otvoreniji za ekonomske dogovore, što bi bilo neprihvatljivo za dio američke političke scene, posebno za kubansko-američke političare.<h2>Kontroverze i reakcije</h2>Stručnjaci u Vašingtonu ocjenjuju ovaj potez kao rizičan i loše osmišljen, posebno zbog izbora posrednika bez političkog uticaja ili direktne veze s američkim vrhom.U isto vrijeme, Kuba se suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom, nedostatkom goriva i pogoršanim životnim uslovima, dok su sankcije dodatno pojačale pritisak na vlast u Havani.<h2>Širi politički kontekst</h2>Administracija Donalda Trampa ranije je pooštrila mjere protiv Kube, dok su odnosi između dvije zemlje i dalje izrazito napeti.Iako su u posljednje vrijeme vođeni određeni kontakti između zvaničnika, kubansko rukovodstvo odbija političke ustupke, dok u Vašingtonu i dalje postoji snažan otpor bilo kakvom ublažavanju režima sankcija.

Zaobilazeći diplomatske kanale, Havana navodno poslala poruku Bijeloj kući u pokušaju ublažavanja sankcija

Kuba pokušala tajno doći do Trampa preko biznismena

Lider stranke Tisza, Peter Mađar (Péter Magyar), koji je nakon nedavnih izbora u Mađarskoj najavljen kao budući premijer, izjavio je da planira inicijativu za proširenje Višegradske skupine, u koju bi mogla biti uključena i Hrvatska.Višegradska skupina je osnovana 1991. godine kao savez Poljske, tadašnje Čehoslovačke i Mađarske, s ciljem jačanja zajedničkih ekonomskih interesa i slobodne trgovine. Nakon razdvajanja Češke i Slovačke, skupina je postala poznata kao V4.Prema Mađarovoj ideji, grupa bi se mogla proširiti na takozvani V8, u koji bi pored Hrvatske ušle i Slovenija, Austrija i Rumunija.<h2>Povratak starim političkim konceptima</h2>Analitičari smatraju da ova ideja nije slučajna i da je dio šireg političkog programa. Mađar, prema ocjenama stručnjaka, pokušava vratiti Mađarsku na političku liniju s početka 2010-ih, kada je Višegradska skupina imala jači zajednički nastup unutar Evropske unije.Tada su odnosi između članica bili znatno koordiniraniji, posebno u okviru Evropskog vijeća, gdje su zajedničkim stavovima imali veći politički uticaj.<h2>Moguća uloga Hrvatske</h2>Podsjeća se da je Hrvatska bila pozvana da se pridruži ovoj skupini još početkom 1990-ih, ali tada taj poziv nije prihvaćen. Razlozi su bili političke prirode, uključujući tadašnje odnose Hrvatske sa ključnim evropskim državama i vlastite strateške prioritete.Dio analitičara smatra da bi novo proširenje moglo ojačati političku poziciju Hrvatske unutar Evropske unije, posebno ako bi se formirao širi blok država sa sličnim interesima.<h2>Širi politički uticaj</h2>Prema ocjenama stručnjaka, Višegradska skupina je tokom procesa pristupanja zemalja Evropskoj uniji igrala važnu ulogu u koordinaciji i podršci. Danas se postavlja pitanje da li bi eventualno proširenje imalo sličan efekat u novim političkim okolnostima.Takođe se navodi da bi u slučaju jačeg političkog usklađivanja unutar proširene skupine, njene članice mogle imati veći uticaj u donošenju odluka na nivou EU, posebno u situacijama kada se odlučuje kvalifikovanom većinom.<h2>Nova faza evropskog povezivanja</h2>Inicijativa o proširenju Višegradske skupine otvara raspravu o novim oblicima regionalnog povezivanja u Evropi, gdje bi srednjoevropske i jadranske zemlje mogle igrati značajniju zajedničku ulogu u okviru Evropske unije.

Plan o proširenju V4 na osam članica otvara nova politička pitanja u Evropi i jača uticaj srednje Evrope u EU

Mađar poziva Hrvatsku u Višegradsku grupu: Šta bi to značilo za region

Francuska ministrica odbrane Ketrin Vutrin (Catherine Vautrin) izjavila je da Belgija, Nizozemska, Francuska i druge evropske zemlje imaju kapacitete za uklanjanje mina i pružanje nenapadačke pratnje brodovima kroz Hormuški moreuz, o čemu će se danas raspravljati na sastanku u Parizu.Vutrin je za francusku televiziju <a href="https://www.tf1info.fr/international/securisation-du-detroit-d-ormuz-personne-ne-sait-s-il-est-mine-souligne-catherine-vautrin-sur-tf1-2436523.html">TF1</a> naglasila da evropske zemlje raspolažu sredstvima za uklanjanje mina koja bi se mogla koristiti kako bi se osigurala sigurna plovidba kroz Hormuški moreuz.&nbsp;Riječ je o resursima Belgije, Nizozemske, Francuske i drugih država koje imaju iskustvo u ovom području.- Postoje kapaciteti da se pruže potpuno podržane usluge pratnje, dakle, ni na koji način ofanzivne, naravno brodovima kako bi se osigurao siguran prolaz kroz moreuz; o tome će se danas raspravljati u Parizu - rekla je Vautrin.Francuska i Velika Britanija predsjedavaju danas sastankom oko 40 zemalja kojem je cilj da SAD pošalje signal da su neke od njihovih najbližih saveznica spremne preuzeti ulogu u obnovi slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu.Hormuški moreuz je jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruti i uobičajeno nosi oko 20 posto svjetskih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa.

Hormuški moreuz je jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruti i uobičajeno nosi oko 20 posto svjetskih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa

Ministrica odbrane Francuske: U Parizu slijede razgovori o Hormuzu, imamo sposobnosti za uklanjanje mina

Sekretar ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu upozorio je Finsku, Estoniju, Latviju i Litvaniju da Rusija zadržava pravo na „samoobranu“ ukoliko ukrajinski dronovi budu napadali rusku teritoriju koristeći njihov zračni prostor.Ova izjava dolazi nakon ranijih upozorenja iz Moskve da bi podrška evropskih zemalja ukrajinskim bespilotnim letjelicama mogla izazvati ozbiljne i nepredvidive posljedice.<h2>Optužbe bez dokaza</h2>Šojgu je optužio pojedine zemlje da su postale dio, kako je naveo, strateške podrške Ukrajini. Pozvao se na incidente u kojima su dronovi padali na teritoriji Finske i baltičkih država tokom napada na rusku luku Ust-Luga.Bez konkretnih dokaza, tvrdio je da se napadi na Rusiju sve češće izvode preko zračnog prostora ovih zemalja. Prema njegovim riječima, postoje dvije mogućnosti&nbsp; ili su zapadni sistemi protuzračne odbrane neefikasni, ili te države svjesno dopuštaju korištenje svog zračnog prostora.Dodao je da bi u tom slučaju Rusija mogla primijeniti pravo na samoobranu, pozivajući se na član 51. Povelje Ujedinjenih nacija.<h2>Suprotne tvrdnje</h2>Ukrajinska strana odbacuje ove optužbe. Zamjenik ministra vanjskih poslova Andrij Sibiga ranije je izjavio da postoje indicije kako Rusija namjerno usmjerava dronove prema teritoriji Finske i baltičkih zemalja kako bi izazvala dodatne tenzije.I same baltičke države negiraju navode iz Moskve, ističući da Ukrajina ne koristi njihov zračni prostor za napade i da su takve tvrdnje dio propagande.<h2>Širi kontekst napetosti</h2>Od početka rata u Ukrajini, Rusija je u više navrata upućivala upozorenja evropskim državama. Pojedini evropski lideri, uključujući poljskog premijera Donalda Tuska, ranije su upozoravali da bi Moskva mogla biti spremna za širi sukob u narednim godinama.Zbog toga ovakve izjave dodatno podižu tenzije i produbljuju nepovjerenje između Rusije i zapadnih zemalja.

Moskva optužuje Finsku i baltičke zemlje za umiješanost, dok te države odbacuju tvrdnje kao neutemeljene

Šojgu: Zapad usporava razvoj Afganistana

Rusija upozorava NATO: Moguće reakcije zbog napada dronovima

Primirje između Izraela i Libana stupilo je na snagu u ponoć po lokalnom vremenu, ali već prvi sati pokazuju koliko je dogovor nestabilan. Neposredno prije početka primirja borci Hezbolaha ispaljivali su rakete prema sjeveru Izraela, dok je izraelsko granatiranje pojedinih područja u Libanu, prema dostupnim informacijama, trajalo još kratko i nakon njegovog stupanja na snagu.Iako je početak obilježen tenzijama, međunarodni posrednici i dalje vide ovaj dogovor kao moguću osnovu za širi mirovni proces između dvije zemlje koje nemaju formalne diplomatske odnose.<h2>Duboke podjele</h2>Glavni izazov ostaje pitanje vojnog prisustva na terenu. Izrael ne pokazuje spremnost da povuče svoje snage iz južnog Libana, gdje planira zadržati kontrolu nad tzv. sigurnosnom zonom uz granicu.S druge strane, Hezbolah tvrdi da će poštovati primirje, ali ističe da svako daljnje prisustvo izraelskih snaga na teritoriji Libana daje pravo na otpor. Takva pozicija dodatno povećava nepovjerenje i otežava stabilizaciju situacije.<h2>Pokušaj političkog dijaloga</h2>U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) pozvao je predstavnike obje strane na razgovore u Bijelu kuću, koje je opisao kao prve ozbiljnije pregovore nakon više decenija.Ipak, s obzirom na suprotstavljene stavove i kontinuirane tenzije na terenu, ostaje neizvjesno hoće li ovo primirje prerasti u dugotrajniji mir ili će ostati samo kratkotrajna pauza u sukobima.

Sukobi nisu potpuno prestali, a ključna pitanja ostaju neriješena uprkos međunarodnom posredovanju

Krhko primirje između Izraela i Libana već na početku pod pritiskom

Globalno tržište energije moglo bi se suočiti s dugotrajnim posljedicama rata u Iranu, upozorava direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol. Prema njegovim riječima, svijet mora biti spreman na osjetan rast cijena, posebno ako Hormuški moreuz ostane zatvoren.Čak i u slučaju ponovnog otvaranja ove ključne pomorske rute, oporavak neće biti brz. Birol ističe da se ne može očekivati skori povratak na stabilne cijene, te da nas očekuje period povećane neizvjesnosti na energetskim tržištima.Dio razloga zašto se posljedice još nisu u potpunosti osjetile leži u ranijim isporukama nafte i gasa. Tankeri koji su isplovili prije izbijanja sukoba stigli su na odredišta i privremeno ublažili pritisak. Međutim, kako u martu nije bilo novih ukrcaja, očekuje se da će se pravi efekti tek vidjeti.<h2>Oporavak će trajati godinama</h2>Prema procjenama stručnjaka, biće potrebno najmanje dvije godine da se proizvodnja energije u regionu vrati na nivo prije sukoba. Ipak, oporavak neće biti jednak u svim državama.Neke zemlje, poput Iraka, mogle bi se suočiti s sporijim oporavkom, dok bi druge, poput Saudijske Arabije, brže stabilizovale proizvodnju.<h2>Kritična tačka svjetske ekonomije</h2>Hormuški moreuz ostaje jedna od najvažnijih tačaka za globalnu trgovinu energentima. Birol već duže vrijeme upozorava na preveliku zavisnost svijeta od ove rute.Kako naglašava, globalna ekonomija ogromne vrijednosti može lako postati ranjiva ukoliko dođe do blokade, što aktuelna situacija jasno pokazuje.<h2>Evropa na ivici nestašice</h2>Dodatnu zabrinutost izaziva stanje u Evropi, gdje su zalihe avionskog goriva ograničene. Procjene govore da bi mogle potrajati još svega nekoliko sedmica.Zbog svega toga, Birol trenutnu situaciju opisuje kao jednu od najtežih energetskih kriza u modernoj istoriji, upozoravajući da će njen uticaj biti globalan i dugotrajan.

Moguće zatvaranje Hormuškog moreuza prijeti rastom cijena energije i dugotrajnom nestabilnošću na tržištu

Upozorenje iz IEA-e: Posljedice rata u Iranu osjećat će se godinama

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp tvrdi da je Teheran pristao predati svoj obogaćeni uranij, što je jedna od ključnih tački u pregovorima, zbog čega kaže da su SAD i Iran "vrlo blizu" mirovnog sporazuma.Održani su i prvi pregovori u Pakistanu, prošle sedmice, između Irana i SAD, ali bezuspješno s obzirom na to da se delegacije nisu uspjele dogovoriti o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom moreuzu.&nbsp;SAD su ranije zaprijetile da će nastaviti zračne napade na Islamsku Republiku Iran i održati pomorsku blokadu njenih luka ako Teheran odbije prihvatiti sporazum o rješavanju sukoba.Američka blokada iranskih luka uslijedila je nakon propalih pregovora, a sada se ponovo govori u pregovorima.&nbsp;Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) izjavio je u četvrtak:&nbsp;- Ako Iran loše odabere, onda će imati blokadu i bombe koje će pasti na infrastrukturu, struju i energiju.

Tramp: Svi trebaju pratiti šta će se desiti u narednih sedam dana u Iranu

Tramp je kasnije novinarima rekao da "postoji vrlo dobra šansa da će postići dogovor" s Teheranom.- Složili su se da nam vrate nuklearnu prašinu - rekao je Tramp, koristeći svoj naziv za zalihe obogaćenog uranija za koje Vašington (Washington) tvrdi da ga Iran koristi za nuklearno oružje.Tramp nije ponudio nikakve detalje o bilo kakvom transferu, a Iran nije dao nikakve javne naznake da će predati svoje zalihe.

Tramp tvrdi da je Iran spreman na sporazum: "Blokada je jača od bombardovanja"

SAD i Izrael su napale Iran pod izgovorom da ih žele spriječiti u pravljenju nuklearnog oružja.S druge strane, Iran tvrdi da je njihov nuklearni program isključivo za civilne svrhe, a i UN agencija za nuklearnu energiju je poručila da u Iranu nisu pronašli oružje.Američki predsjednik sve vrijeme ipak insistira da sporazum s Iranom mora trajno spriječiti Teheran da pravi nuklearno oružje.

Složili su se da nam vrate nuklearnu prašinu, rekao je Tramp

Tramp tvrdi da je Iran spreman predati uranij SAD i najavljuje skoro postizanje mirovnog sporazuma

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u četvrtak je sudjelovao u razgovoru sa srednjoškolcima, a susret je obilježio šaljiv trenutak na račun šefa države.&nbsp;U toku diskusije u kojoj je Makron zagovarao odmak od tehnologije i poticao mlade na čitanje, spomenuo je kako i sam, uz francusku književnost, redovito čita djela na engleskom jeziku.U tom ga je trenutku jedan od prisutnih učenika prekinuo upadicom "For sure" (sigurno).&nbsp;Bio je to jasan osvrt na Makronov raniji govor na engleskom i specifičan izgovor te fraze koji je postao viralan i izuzetno popularan na društvenim mrežama.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet">🟠 Insolite | Quand un élève se moque du président Emmanuel <a href="https://twitter.com/hashtag/Macron?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Macron</a> : Macron : « Je lis des livres en anglais » L&#39;élève : « FOR SURE » <a href="https://t.co/y1F6rznwUF">pic.twitter.com/y1F6rznwUF</a>&mdash; Monascope7 🗞️ (@Monascope7) <a href="https://twitter.com/Monascope7/status/2044895694368964722?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Predsjednik je na ovu provokaciju reagirao s osmijehom, pridruživši se smijehu svih prisutnih u dvorani.Ovaj fenomen oko fraze "For sure" prisutan je u francuskoj javnosti već nekoliko mjeseci. Koliko je taj moment postao prepoznatljiv, pokazuje i događaj s veljače, kada je Makron na jednom sajmu vina dobio unikatnu bocu s natpisom upravo te fraze. Vlasnik vinarije tom mu je prilikom uručio ovaj improvizirani dar uz poruku kako bi, uz predsjednikovu podršku i taj popularni slogan, mogli ponovno pokrenuti izvoz i prodaju rosé vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država.

Ovaj fenomen oko fraze "For sure" prisutan je u francuskoj javnosti već nekoliko mjeseci

Makron oduševio javnost odgovorom nakon što ga je srednjoškolac ismijao zbog engleskog izgovora

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana izjavio je da ova zemlja pozdravlja prekid vatre u Libanu, prenosi državni medij Tasnim.Glasnogovornik je ponovio da je Liban dio primirja dogovorenog između Irana i SAD, izvijestio je Tasnim.Sjedinjene Američke Države su insistirale na tome da Liban nije obuhvaćen tim sporazumom, pri čemu je potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) izjavio da je došlo do "nesporazuma".Iran je od početka naglašavao "neophodnost uspostavljanja istovremenog prekida vatre u cijelom regionu, uključujući Liban, te je nastavio ozbiljno raditi na tom pitanju nakon pregovora u Islamabadu", rekao je glasnogovornik, prema navodima Tasnima.Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bager Galibaf (Bagher Ghalibaf) ranije je izjavio da je prekid vatre u Libanu rezultat Hezbolahove "izvanredne nepokolebljivosti", ali je upozorio da će mu Teheran pristupiti "s oprezom".

Iran je od početka naglašavao neophodnost uspostavljanja istovremenog prekida vatre u cijelom regionu

Iran podržao prekid vatre u Libanu

Na platformi X, Centralna komanda vojske Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM), objavila je video snimak iz Omanskog zaljeva koji prikazuje kako se provodi blokada iranske luke.Snimak prikazuje vojni helikopter kako prati trgovački brod dok ga američka mornarica preusmjerava provodeći blokadu brodova koji ulaze u ili izlaze iz iranskih luka.- Američke snage su spremne da održe blokadu koliko god bude potrebno - naveli su iz CENTCOM-a uz snimak.

<blockquote class="twitter-tweet">Audio🔊of a Sailor aboard USS Michael Murphy (DDG 112), with video from the guided-missile destroyer’s embarked helicopter flying over the Gulf of Oman, as the U.S. Navy diverts a merchant vessel while enforcing the blockade on ships entering or departing Iranian ports. U.S.… <a href="https://t.co/10QxlEoGkk">pic.twitter.com/10QxlEoGkk</a>&mdash; U.S. Central Command (@CENTCOM) <a href="https://twitter.com/CENTCOM/status/2044885172693426542?ref_src=twsrc%5Etfw">April 16, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Američke vlasti jučer su konačno razjasnile jednu od ključnih nedoumica u vezi s aktuelnom vojnom operacijom protiv Irana, naglasivši da SAD ne blokiraju Hormuški moreuz, uprkos tome što je to najavio predsjednik Donald Tramp (Trump).Umjesto toga, kako je precizirano, riječ je o ciljanoj blokadi iranskih luka i obale, koja se provodi u regionalnim i međunarodnim vodama.Kako se navodi, američki nosač aviona USS Abraham Lincoln trenutno se nalazi u Arapskom moru u okviru ove operacije, čiji je cilj spriječiti bilo kakvo kršenje predsjedničke proklamacije o blokadi.Izričito je naglašeno da blokada ne uključuje Hormuški moreuz, već se odnosi isključivo na iranske luke i obalu.

Snimak prikazuje vojni helikopter kako prati trgovački brod

CENTCOM objavio snimak kako izgleda blokada iranskih luka

Donald Tramp (Trump), predsjednik SAD sugerisao je da bi pomaci u Iranu mogli biti neizbježni, i da bi svi trebali pratiti šta će se desiti u narednih sedam dana.Govoreći o cijenama nafte prije nego što se ponovo vratio na temu sukoba, Tramp je rekao: "Vidjet ćemo šta će se desiti u narednih sedmicu ili nešto više", dodajući: "mogli biste biti veoma impresionirani, a ako budete, glasajte za Republikance", referirajući se na predstojeće izbore na sredini mandata.Kako je kazao, Amerikanci će "vrlo brzo" ostvariti pobjedu.Njegovi komentari dolaze u trenutku kada on iskazuje optimizam u pogledu postizanja dogovora s Iranom, tvrdeći da je Teheran voljan učiniti stvari koje nije bio spreman uraditi prije dva mjeseca, a što je izjavio ranije tog dana prije odlaska iz Bijele kuće.Tramp je također umanjio značaj trajanja tekućeg rata s Iranom, upoređujući taj sukob s dugotrajnijim američkim konfliktima.- Prošla su dva mjeseca, mislim dva mjeseca. Bili ste u drugim ratovima po 18 godina, po četiri godine - rekao je Tramp.Tramp je takođe slavio ekonomiju pod svojim vodstvom, uprkos tome što su cijene goriva u Las Vegasu, gdje je sinoć govorio, oko 5,00 dolara po galonu.- U mom prvom mandatu imali smo najbolju ekonomiju u historiji naše zemlje. A sada je potpuno nadmašujemo — sada je prosto razvaljujemo.&nbsp;Uprkos našem malom skretanju pažnje na divnu zemlju Iran, divno mjesto, a to smo morali učiniti jer bi se u suprotnom mogle desiti loše stvari - rekao je Tramp.Tramp je također nazvao rastuću inflaciju "lažnom" zbog cijena goriva, za koje je sugerisao da će se vratiti na nivoe prije rata.- Ne zaboravite, imamo neku vrstu lažne inflacije zbog goriva, zbog cijena energenata - rekao je Tramp.

Također, nazvao rastuću inflaciju "lažnom" zbog cijena goriva

Moskva bi, prema novom zakonu koji je odobrila Državna duma, mogla slati trupe van granica države kako bi zaštitila ruske državljane od postupaka pred stranim sudovima.Ovaj zakonodavni prijedlog, koji je prošao prvo čitanje, omogućava predsjedniku Vladimiru Putinu da uputi rusku vojsku u inostranstvo u situacijama kada su ruski državljani pritvoreni ili im se sudi pred stranim pravosudnim institucijama, prenosi ruska agencija Interfax.Obrazloženje priloženo uz prijedlog zakona navodi da je mjera namijenjena "zaštiti prava ruskih državljana" pred međunarodnim ili stranim sudovima, uključujući pravosudna tijela koja Moskva ne priznaje.Ovaj potez se može posmatrati kao mogući način vršenja pritiska na evropske zemlje usred zapadnih sankcija protiv Rusije i njenih oligarha, što izaziva strahove od moguće ruske invazije na istočni bok NATO-a u narednim godinama.Rusija je optužena za pokušaje destabilizacije evropskih zemalja nakon svoje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, a broj navodnih sabotažnih operacija koje povezuje Moskva naglo je porastao širom kontinenta u posljednjim godinama.Incidenti su uključivali hibridne napade na infrastrukturu, upade dronova i sumnjive podmetnute požare, pri čemu je više osoba povezanih s Rusijom uhapšeno i izvedeno pred sud u zemljama poput Poljske, Litvanije i Njemačke.Prema novom zakonodavstvu, takvi slučajevi bi se teoretski mogli koristiti kao osnova za intervenciju Kremlja.Zakon bi također mogao biti korišten za izazivanje provokacija u zemljama s velikom ruskom dijasporom, poput Estonije, gdje rusofono stanovništvo čini oko 20 posto populacije.Ovo nije prvi put da Kremlj koristi zaštitu ruskih državljana kao mogući izgovor za vojnu operaciju.Moskva je koristila sličan argument kako bi opravdala aneksiju Krima 2014. godine i, osam godina kasnije, svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, obje su bile podržane posebnim zakonodavstvom u okviru ruskog pravnog sistema.Novi prijedlog zakona također se vidi kao mogući odgovor na planove o pokretanju Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, koji bi sudio ruskom vojnom i političkom vrhu za pokretanje invazije na Ukrajinu.Predloženi sud, koji bi se uspostavio pod okriljem Vijeća Evrope, bio bi modeliran po uzoru na Nirnberške procese, koji su sudili liderima nacističke Njemačke nakon Drugog svjetskog rata.U utorak je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha objavio da su se Poljska i Island pridružili još 15 evropskih zemalja koje su se obavezale na ovaj tribunal, čime je ispunjen minimalni prag da se prijedlog stavi na glasanje.

Žele zaštititi ruske državljane od postupaka pred stranim sudovima

Rusija donijela novi zakon: Putin bi mogao dobiti pravo da šalje vojsku u evropske države

Desetodnevno primirje između Izraela i Libana tačno u ponoć u noći s četvrtka na petak, a bejrutski horizont bio je obasjan vatrometom i slavljeničkom pucnjavom.Novinari AFP-a čuli su pucnje i odjeke ispaljivanja RPG-ova (ručnih raketnih bacača) u zrak ubrzo nakon ponoći, što je potrajalo duže od pola sata, dok su tragovi svjetlećih metaka parali nebo.<h2>Historijski dan</h2>Snimci AFPTV-a prikazuju ljude koji se vraćaju u južna predgrađa grada, uporište Hezbollaha, pri čemu neki mašu žutim zastavama ovog terorističkog pokreta koji podržava Iran ili nose portrete njegovog ubijenog vođe Hassana Nasrallaha, kojeg je Izrael usmrtio 2024. godine.Videozapisi koji kruže društvenim mrežama prikazuju kolone automobila u nekoliko oblasti na jugu, dok se raseljeni stanovnici vraćaju svojim domovima.Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) kazao je da je ovo bio možda historijski dan za Liban.- Dobre stvari se događaju - napisao je Tramp u svojoj 29. objavi dana na društvenoj mreži Truth Social u četvrtak.Tramp je također upozorio Hezbollah da se ne ponaša neprimjereno, nedugo nakon što je prekid vatre u Libanu stupio na snagu.- Nadam se da će se Hezbollah ponašati lijepo i dobro tokom ovog važnog perioda. Bit će to sjajan trenutak za njih ako to učine. Nema više ubijanja. Napokon moramo imati mir - napisao je Tramp također na mreži Truth Social.Međutim, ubrzo nakon toga, libanska vojska optužila je Izrael za počinjenje "niza čina agresije", odnosno kršenje njihovog sporazuma.<h2>Nastavljaju pregovore</h2>Kako je ranije u četvrtak naveo State Department, nakon direktnih razgovora u Vašingtonu ove sedmice, obje strane "potvrđuju da dvije zemlje nisu u ratu i obavezuju se da će učestvovati u direktnim pregovorima u dobroj vjeri, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država".Primirje je opisano kao "gest dobre volje Vlade Izraela, s ciljem omogućavanja pregovora u dobroj vjeri ka trajnom sporazumu o sigurnosti i miru između Izraela i Libana".Dodaje se i da bi primirje "moglo biti produženo uz obostrani dogovor” ukoliko pregovori pokažu napredak i ako “Liban efikasno demonstrira sposobnost da uspostavi svoj suverenitet", što se odnosi na kontrolu nad Hezbollahom.Istovremeno, dokument naglašava da Izrael zadržava pravo "da poduzme sve potrebne mjere u samoodbrani, u bilo kojem trenutku, protiv planiranih, neposrednih ili tekućih napada".Nakon početka primirja, libanska vlada, uz međunarodnu podršku, "poduzet će značajne korake kako bi spriječila Hezbollah i sve druge naoružane nedržavne grupe" na svojoj teritoriji.Sve strane uključene u sporazum priznaju "isključivu odgovornost za suverenitet i nacionalnu odbranu Libana".Na kraju se navodi i da su Izrael i Liban zatražili od SAD da "nastave voditi pregovore između dvije zemlje s ciljem rješavanja svih preostalih pitanja”, uključujući razgraničenje granica i dugoročni mirovni sporazum.

Tramp poslao poruku Hezbolahu

Nastupilo primirje Izraela i Libana: Nebo iznad Bejruta obasjao vatromet

Izraelski doseljenici postavili su bodljikavu žicu na put koji palestinska djeca koriste za dolazak u školu zbog čega ove sedmice na desetine njih nije moglo proći.Seljani kažu da su bodljikavu žicu postavili Izraelci iz obližnjeg naselja Carmel te da mališani ne mogu doći do škole koja se nalazi malom selu Umm al-Khair u blizini grada Hebrona.Djeca su u četvrtak, uz natpise "Otvorite put" sjedila pored žice u znaku mirnog protesta protiv ovog izraelskog poteza.Khalil Hathaleen, predsjednik seoskog vijeća Umm al-Khair, rekao je da bodljikava žica sprečava djecu s periferije sela da idu svojim uobičajenim sigurnim putem kroz dolinu do škole u centru sela.U suprotnom, rekao je, djeca bi morala hodati putem koji je opisao kao opasan, jer prolazi bliže naselju.- Insistiramo na korištenju glavnog puta kojim su naša djeca oduvijek išla - rekao je, optužujući doseljenike da pokušavaju preuzeti zemlju kako bi mogli proširiti svoje naselje.Grupe za ljudska prava navode da je bodljikava žica dio koordinirane kampanje doseljenika i izraelske vojske s ciljem zastrašivanja Palestinaca i njihovog protjerivanja s njihove zemlje na Zapadnoj obali, što, kako tvrde, predstavlja "etničko čišćenje".Ranije se pojavio snimak koji prikazuje kako je izraelska vojska ispalila suzavac na mališane koji su pokušali doći do škole.

<blockquote class="twitter-tweet">Preventing education in the village of Umm al-Khair: Last night, settlers accompanied by the security coordinator of the Carmel settlement blocked the road leading from the village to the school where all the village’s children study <a href="https://t.co/eJSW7NJvTB">pic.twitter.com/eJSW7NJvTB</a>&mdash; מחוץ לעדר/ kivsa shchora (@masafering) <a href="https://twitter.com/masafering/status/2043578366394073270?ref_src=twsrc%5Etfw">April 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Video koji je palestinski aktivista snimio 13. aprila, a koji je potvrdio Reuters, prikazuje dječake i djevojčice kako sjede i stoje pored novopostavljene bodljikave žice.Stanovnici su rekli da su izraelski vojnici kasnije ispalili suzavac, uzrokujući da nekoliko djece ima poteškoće s disanjem. Neki stanovnici su opisali simptome kod djece kao da se guše.U saopštenju, Izraelske odbrambene snage (IDF) su u ponedjeljak saopštile da su vojnici koristili "sredstva za rastjerivanje nereda" protiv nekoliko odraslih Palestinaca za koje su navele da su pokušali doći do sigurnosnog perimetra naselja Carmel. Vojska je priznala da su djeca bila prisutna, ali je rekla da nisu bila meta napada.

Zohran Mamdani i dalje zarađuje od rap karijere

Ruski napadi u Hersonu: Ranjena dvojica muškaraca i pogođen minibus

Kuba pokušala tajno doći do Trampa preko biznismena

Mađar poziva Hrvatsku u Višegradsku grupu: Šta bi to značilo za region

Ministrica odbrane Francuske: U Parizu slijede razgovori o Hormuzu, imamo sposobnosti za uklanjanje mina

Rusija upozorava NATO: Moguće reakcije zbog napada dronovima

Krhko primirje između Izraela i Libana već na početku pod pritiskom

Upozorenje iz IEA-e: Posljedice rata u Iranu osjećat će se godinama

Tramp tvrdi da je Iran spreman predati uranij SAD i najavljuje skoro postizanje mirovnog sporazuma

Makron oduševio javnost odgovorom nakon što ga je srednjoškolac ismijao zbog engleskog izgovora

Iran podržao prekid vatre u Libanu

CENTCOM objavio snimak kako izgleda blokada iranskih luka

Tramp: Svi trebaju pratiti šta će se desiti u narednih sedam dana u Iranu

Rusija donijela novi zakon: Putin bi mogao dobiti pravo da šalje vojsku u evropske države

Nastupilo primirje Izraela i Libana: Nebo iznad Bejruta obasjao vatromet

Izraelski doseljenici postavili bodljikavu žicu na put kojim palestinska djeca idu u školu

Globus

Zohran Mamdani i dalje zarađuje od rap karijere

Ruski napadi u Hersonu: Ranjena dvojica muškaraca i pogođen minibus

Kuba pokušala tajno doći do Trampa preko biznismena

Mađar poziva Hrvatsku u Višegradsku grupu: Šta bi to značilo za region

Ministrica odbrane Francuske: U Parizu slijede razgovori o Hormuzu, imamo sposobnosti za uklanjanje mina

Rusija upozorava NATO: Moguće reakcije zbog napada dronovima

Krhko primirje između Izraela i Libana već na početku pod pritiskom

Upozorenje iz IEA-e: Posljedice rata u Iranu osjećat će se godinama

Tramp tvrdi da je Iran spreman predati uranij SAD i najavljuje skoro postizanje mirovnog sporazuma

Makron oduševio javnost odgovorom nakon što ga je srednjoškolac ismijao zbog engleskog izgovora

Iran podržao prekid vatre u Libanu

CENTCOM objavio snimak kako izgleda blokada iranskih luka

Tramp: Svi trebaju pratiti šta će se desiti u narednih sedam dana u Iranu

Rusija donijela novi zakon: Putin bi mogao dobiti pravo da šalje vojsku u evropske države

Nastupilo primirje Izraela i Libana: Nebo iznad Bejruta obasjao vatromet

Izraelski doseljenici postavili bodljikavu žicu na put kojim palestinska djeca idu u školu