Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf) poručio je da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama ne mogu početi dok se ne ispune dva ključna uslova – uspostavljanje primirja u Libanu i oslobađanje zamrznute iranske imovine.

<blockquote class="twitter-tweet">Two of the measures mutually agreed upon between the parties have yet to be implemented: a ceasefire in Lebanon and the release of Iran’s blocked assets prior to the commencement of negotiations. These two matters must be fulfilled before negotiations begin.&mdash; محمدباقر قالیباف | MB Ghalibaf (@mb_ghalibaf) <a href="https://twitter.com/mb_ghalibaf/status/2042614290192957698?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Galibaf je naglasio da su ovi koraci već ranije dogovoreni između strana, ali da do njihove realizacije još nije došlo.- Dvije mjere o kojima su se strane međusobno usuglasile još nisu provedene, primirje u Libanu i oslobađanje blokirane iranske imovine prije početka pregovora - napisao je Galibaf u objavi na platformi X. - Ta dva pitanja moraju biti ispunjena prije nego što pregovori počnu - rekao je.

Galibaf je naglasio da su ovi koraci već ranije dogovoreni između strana, ali da do njihove realizacije još nije došlo

Galibaf postavio jasne zahtjeve: Bez primirja u Libanu nema razgovora sa SAD-om

Ukrajinski vojnici učestvovali su u odbijanju napada iranskih dronova na zemlje Zaljeva tokom rata s Iranom, izjavio je u petak predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi novinska agencija dpa.- Jesmo li uništili iranske "Šahede"? Da, jesmo. Jesmo li to učinili samo u jednoj zemlji? Ne, u nekoliko. I po mom mišljenju, ovo je uspjeh - napisao je Zelenski na platformi X, prenoseći dio izjava koje je dao u razgovoru s novinarima.Ukrajinski vojni stručnjaci raspoređeni su na Bliskom istoku u jeku sukoba s Iranom, dok je Kijev istovremeno pružio obuku pojedinim državama za upravljanje sistemima za presretanje dronova.Rusija u velikoj mjeri koristi dronove tipa "Šahed", koji su iranskog dizajna, a Iran je, kao odgovor na američko-izraelske zračne napade, koristio iste takve bespilotne letjelice protiv susjednih zaljevskih država.Zelenski je u međuvremenu posjetio regiju, gdje je potpisao sporazume sa Saudijskom Arabijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Prema tim dogovorima, ukrajinske kompanije trebale bi sarađivati s lokalnim oružanim snagama na zaštiti određenih objekata.Zauzvrat, Ukrajina očekuje isporuke protivzračnog streljiva za zaštitu svoje energetske infrastrukture, kao i sirove nafte i dizela.Slični sporazumi razmatraju se i s Omanom, Kuvajtom i Bahreinom, dodao je ukrajinski predsjednik.

Ukrajinski vojni stručnjaci raspoređeni su na Bliskom istoku u jeku sukoba s Iranom

Zelenski otkrio: Ukrajinski vojnici učestvovali u odbijanju iranskih napada u Zaljevu

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) uputio je potpredsjednika Džej Di Vensa (J. D. Vance) u Pakistan na mirovne pregovore s Iranom, uz jasno definisan zadatak – okončati rat s ovom bliskoistočnom državom.Vens je do sada pokazivao određenu rezervu kada je riječ o opravdavanju rata protiv Irana te se smatra najopreznijim članom najužeg kruga Trampovih saradnika kada je u pitanju ovaj sukob.Poznat po dugogodišnjem skepticizmu prema vojnim intervencijama u inostranstvu i otvorenom protivljenju slanju američkih vojnika u "beskrajne ratove", Vens je u petak otputovao u Islamabad s jednim ciljem.&nbsp;- Njegov zadatak je da pronađe izlaz iz rata s Iranom - naveo je izvor za Daily Mail.<h2>Upozorenja i očekivanja</h2>Prema pisanju The Guardiana, Vens je svoju misiju započeo oštrim upozorenjem Iranu "da se ne igra" sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je ubrzo ublažio ton.- Radujemo se pregovorima. Mislim da će biti pozitivni, ali naravno, vidjet ćemo - rekao je Vens na putu ka službenom avionu Air Force Two. Potvrdio je i medijske navode priznanjem da im je predsjednik Tramp dao "prilično jasne upute".Pozivajući se na riječi predsjednika, Vens je dodao: "Ako su Iranci spremni pregovarati u dobroj vjeri, mi smo im spremni ponuditi otvorenu ruku. Ali ako nas pokušaju prevariti, shvatit će da nećemo nasjesti na to.Vensu će se u Pakistanu pridružiti Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i predsjednikov zet Džered Kušner (Jared Kushner). Njih dvojica su i prije 28. februara, kada su počeli američko-izraelski napadi na Iran koji su označili početak rata, učestvovali u tri runde indirektnih pregovora. Fokus tih razgovora bio je ublažavanje američkih zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim i balističkim programom, kao i podrškom militantnim grupama na Bliskom istoku.<h2>Diplomat protiv marinca</h2>Kako navodi The Wall Street Journal, iranska delegacija već je stigla u Islamabad. Predvode je ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) i predsjednik parlamenta Mohammad Bager Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf). Američki mediji ukazuju na jasan kontrast: dok je Aragči iskusni karijerni diplomata, Vens, koji je služio kao marinac u Iraku i proveo dvije godine kao senator iz Ohaja, ima znatno manje iskustva u pregovorima i diplomatiji.Ishod pregovora i dalje je neizvjestan. Prema navodima BBC-ja, Teheran je više puta naglasio da učešće njihove delegacije zavisi od strogog poštivanja prekida vatre na cijelom Bliskom istoku, uključujući Liban. Međutim, Izrael to pravilo krši nastavkom napada na ciljeve proiranskog Hezbolaha. Načelnik izraelskog Generalštaba Ejlal Zamir (Eyal Zamir) poručio je u petak da izraelska vojska nije sklopila nikakvo primirje s Hezbolahom.<h2>Dodatne tenzije</h2>Dodatne tenzije uoči pregovora izazvala je i izjava predsjednika Trampa, koji je optužio Iran za kršenje dogovora o otvaranju Hormuškog moreuza.&nbsp;- To nije dogovor koji imamo - napisao je Tramp u noći sa četvrtka na petak na svojoj društvenoj mreži Truth Social, aludirajući na uslove koji su omogućili dvosedmični prekid vatre koji je trenutno na snazi.Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli su zračne napade na Iran 28. februara, čime je otvoren širi regionalni sukob. U srijedu navečer, američki predsjednik najavio je početak prekida vatre, nakon čega su napadi obustavljeni.Primirje je posredovao pakistanski premijer Šehbaz Šarif (Shehbaz Sharif), koji je i najavio mirovne pregovore u Islamabadu s ciljem potpunog rješavanja sukoba. Iako su razgovori prvobitno bili planirani za petak, novi termin pomjeren je za subotu.Bijela kuća još uvijek nije objavila detalje o formatu pregovora – hoće li biti direktni ili indirektni – niti šta tačno očekuje od ovog potencijalno historijskog sastanka.

Vens je svoju misiju započeo oštrim upozorenjem Iranu "da se ne igra" sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je ubrzo ublažio ton

Tramp poslao Vensa u Islamabad s jasnim ciljem: Pronaći izlaz iz rata s Iranom

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika RS.U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.<h2>Pravosnažno osuđen</h2>Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik RS, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit prethodno poništio.Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa.Istovremeno, vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strazburu.Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Strazburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.<h2>Za šta je osuđen</h2>Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.Na osnovu pravosnažne presude, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 6. augusta 2025. godine donijela je odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.Sud BiH je 18. augusta 2025. godine odbio žalbu njegovih advokata, čime je odluka CIK-a postala konačna i izvršna.Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u novembru odbio apelaciju Dodika na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da je Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. juna 2025. godine, odnosno danom nastupanja pravosnažnosti presude Suda BiH.Dodatno je pojasnio i da nakon tog datuma nije imao ustavno ovlaštenje da obavlja predsjedničku funkciju, piše RSE.

Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika RS

Sud u Strazburu odbio Dodikov zahtjev za obustavu presude o funkciji predsjednika RS

Inspektor njemačke kopnene vojske (u Njemačkoj de facto vrhovni zapovjednik kopnenih snaga) Kristijan Frojding (Christian Freuding) tijekom posjeta Bosni i Hercegovini naglasio je važnost daljnje stabilnosti na Balkanu za sigurnost Europe, prenosi <a href="https://www.dw.com/hr/freuding-zapadni-balkan-treba-dr%C5%BEati-na-oku/a-76735895">DW</a>.General-pukovnik upozorio je da bi napetosti u regiji mogle biti instrumentalizirane.&nbsp;- I vidimo da postoje i drugi akteri koji pokušavaju ostvariti utjecaj u ovoj regiji - rekao je Frojding njemačkoj novinskoj agenciji dpa.Stručnjaci sa zabrinutošću promatraju, primjerice, kako osobito Rusija, ali i Kina, šire svoj utjecaj u srpskom dijelu BiH. To uključuje suradnju u eksploataciji prirodnih resursa i energetskim poslovima, a u slučaju Kine i isporuku nadzorne tehnologije.Njemačka vojska u Bosni i Hercegovini za tamošnju misiju EU-a EUFOR Althea osigurava 36 vojnika. Snage nadziru poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u BiH. Diljem zemlje održavaju urede za vezu, koji kroz razgovore sa stanovništvom i vlastima služe i kao sustav ranog upozorenja u slučaju novih napetosti.<h2>Što radi Trampov sin u BiH?</h2>Neposredno prije Frojdingova posjeta BiH u četvrtak i petak zanimanje javnosti izazvao je i posjet najstarijeg sina američkog predsjednika Donalda Trampa mlađeg Banjoj Luci.Dpa piše kako se u Sarajevu sa zabrinutošću prati kako je Milorad Dodik poboljšao svoje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i ljudima u pratnji američkog predsjednika Trampa. Vašington je ukinuo sankcije protiv Dodika i njegova okruženja. Trampov sin, prema medijskim izvješćima, u BiH je huškao protiv EU-a. Američka ambasada njegovo je putovanje, međutim, opisaa kao privatni posjet.Navodi se i da Dodikova politika uključuje angažiranje jedne lobističke tvrtke u SAD-u, kako bi se osigurala naklonost politike prema bosansko-srpskom separatizmu i ukidanju državnih sudova. Cilj je također smijeniti visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita.<h2>BiH pripada "proširenom istočnom krilu"</h2>U oktobru se, kako se dalje navodi, u Bosni i Hercegovini održavaju redovni parlamentarni i predsjednički izbori. Zemlja je, u kontekstu ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, u velikoj mjeri nestala iz fokusa međunarodne politike. No vojska ju smatra dijelom "proširenog istočnog krila", odnosno područjem na kojem bi moglo doći do neizravnih napetosti s Rusijom.Frojding je posjetio takozvanu LOT-kuću Bundeswehra u Vlasenici na istoku Republike Srpske. Te kuće služe kao smještaj i regionalna središta za "Liaison and Observation Teams" snaga EUFOR Althea. Frojding je naglasio da je važno i dalje imati dobar uvid u situaciju u kriznoj regiji zapadnog Balkana "kako bismo u slučaju potrebe mogli prilagoditi ili ojačati naše snage".Osoba u funkciji glavnog inspektora kopnenih snaga savjetuje i njemačku vladu u vojnim pitanjima.

Vidimo da postoje i drugi akteri koji pokušavaju ostvariti utjecaj u ovoj regiji, rekao je Frojding

Vrhovni zapovjednik njemačke kopnene vojske: Balkan treba držati na oku

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) saopćio je da je donio odluku o isključenju Španije iz civilno-vojnog koordinacijskog centra formiranog u okviru prekida vatre u Gazi. Ovaj centar dio je mirovnog plana od 20 tačaka američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), koji je poslužio kao osnova za postizanje primirja.Odluka izraelskog premijera uslijedila je nakon oštrih kritika koje su vlasti u Madridu uputile na račun izraelskih vojnih operacija protiv Irana, djelovanja u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i kampanje u Libanu koja uključuje bombardovanje i kopnene operacije.Netanjahu je poručio da takav pristup neće ostati bez odgovora.- Izrael neće šutjeti pred onima koji nas napadaju. Španija je klevetala naše heroje, vojnike Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), najmoralnije vojske na svijetu - izjavio je Netanjahu.&nbsp;- Zato sam danas naložio da se predstavnici Španije uklone iz koordinacijskog centra u Kirjat Gatu, nakon što se Španija više puta svrstala protiv Izraela - rekao je.Dodao je da neće tolerisati takav odnos.- Nisam spreman tolerirati to licemjerje i neprijateljstvo. Ne namjeravam dopustiti nijednoj zemlji da protiv nas vodi diplomatski rat, a da za to odmah ne plati cijenu.

Španija je klevetala naše heroje, vojnike Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), najmoralnije vojske na svijetu, rekao je

Netanjahu izbacio Španiju iz centra za koordinaciju primirja u Gazi: "Neću tolerisati to licemjerje i neprijateljstvo"


Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) često koristi društvene mreže kako bi najavio promjene u politici, uputio široke političke poruke ili, kao što je bio slučaj ranije ove sedmice, iznio i oštrije prijetnje koje su izazvale veliku pažnju javnosti.

Njegova najnovija objava dolazi uoči mirovnih pregovora između američke i iranske delegacije koji će biti održani u Pakistanu.Poruka, koja je ostavila mnogo prostora za različita tumačenja, glasi: "Najjači reset svijeta!!!"Šta je američki predsjednik time tačno želio poručiti zasad nije poznato, ali bi odgovor mogao biti jasniji u satima ili danima koji slijede.

Njegova najnovija objava dolazi uoči mirovnih pregovora između američke i iranske delegacije koji će biti održani u Pakistanu

Tramp poslao zagonetnu poruku: "Najjači reset svijeta!"

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u petak da je dan ranije razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trampom o vojnim kapacitetima i logistici premještanja plovila roz kroz Hormuški moreuz.- Okupljamo koaliciju zemalja, radimo na političkom, diplomatskom planu, ali također razmatramo vojne sposobnosti, logistiku stvarnog premještanja brodova kroz moreuz - izjavio je Starmer tokom posjete Zalivu.- To je bio fokus rasprave sinoć - razmišljanje o onome o čemu sam ovdje raspravljao, ali i fokus na praktični plan u vezi s plovidbom kroz moreuz – kazao je.Nije pružio dodatne detalje.Na pitanje je li s Trampom spomenuo prijetnje SAD-a povlačenjem iz NATO-a, Starmer nije direktno odgovorio, ali je rekao da je savez u interesu i SAD-a i Evrope.- NATO je odbrambeni savez koji nas decenijama održava mnogo sigurnijima nego što bismo inače bili - rekao je britanski premijer, prenosi Reuters.

Okupljamo koaliciju zemalja, rekao je

Starmer tvrdi da je razgovarao s Trampom o vojnim kapacitetima za Hormuški moreuz

U izraelskom zračnom napadu na grad Deir Qanoun Ras al-Ain u južnom Libanu u petak oštećeno je nekoliko kola hitne pomoći, spasilačkih i vatrogasnih vozila u vlasništvu Islamske zdravstvene uprave (Hayaa), objavila je libanska novinska agencija.

<blockquote class="twitter-tweet">Ataque aéreo israelense atinge ambulâncias e caminhões de bombeiros em Deir Qanoun Ras al-Ain, sul do Líbano, segundo a mídia estatal libanesa. Israel ameaçava alvejar ambulâncias, acusando o Hezbollah de uso militar — sem apresentar provas <a href="https://t.co/mrgHp7nSFe">https://t.co/mrgHp7nSFe</a> <a href="https://t.co/mN2FctwZNf">pic.twitter.com/mN2FctwZNf</a>&mdash; Jeff Nascimento (@jnascim) <a href="https://twitter.com/jnascim/status/2042574393692377502?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Meta napada je bio grad, a rezultirao je oštećenjem vozila za hitne intervencije, saopćila je Nacionalna novinska agencija NNA.Incident se dogodio ubrzo nakon što je glasnogovornik izraelske vojske Avičaj Adrae upozorio da bi vojska mogla direktno ciljati kola hitne pomoći u Libanu, tvrdeći da ih Hezbollah koristi u vojne svrhe.Nisu odmah prijavljene žrtve.Izraelska vojska nastavila je prošireni napad na Liban od srijede, ubivši najmanje 303 osobe i ranivši 1.150, prema podacima libanske civilne odbrane.Ofanziva je nastavljena uprkos dvosedmičnom prekidu vatre koji su u utorak objavili SAD i Iran, uz posredovanje Pakistana, kao dio napora da se postigne širi sporazum o zaustavljanju sukoba koji su 28. februara pokrenuli Washington i Tel Aviv protiv Teherana, a u kojem su poginule i ranjene hiljade ljudi.Dok su Islamabad i Teheran rekli da prekid vatre uključuje Liban, Vašington i Tel Aviv su to negirali.

U napadu je pogođena jedinica hitne pomoći ubrzo nakon izraelskog upozorenja da ciljaju kola hitne pomoći

Video / U izraelskom zračnom napadu u Libanu oštećena kola hitne pomoći i spasilačka vozila

Papa Lav pozvao je biskupe da budu brana apsurdnom nasilju.Obraćajući se biskupima iz Bagdada, Lav je rekao: "Vi ste znakovi nade u svijetu obilježenom apsurdnim i neljudskim nasiljem, koje, vođeno pohlepom i mržnjom, žestinom širi upravo u zemljama koje su svjedočile rođenju spasenja, oskrnavljenom bogohuljenjem rata i brutalnošću poslovanja, bez obzira na živote ljudi, smatranim krajnjim kolateralnim efektom vlastitih interesa."- Ali nijedan interes ne može biti vrijedan života najslabijih, pomozite nam da jasno proglasimo da Bog ne blagosilja nijedan sukob, da kršćanin nikada ne staje na stranu onih koji su jučer mahali mačem, a danas bacaju bombe - kazao je Papa.

Ali nijedan interes ne može biti vrijedan života najslabijih, pomozite nam da jasno proglasimo da Bog ne blagosilja nijedan sukob, rekao je

Papa Lav: "Kršćanin nikada ne staje na stranu onih koji su jučer mahali mačem, a danas bacaju bombe"

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) izjavio je da mu je predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) dao "jasne smjernice" za pristup predstojećim pregovorima s Iranom, naglasivši da uoči sastanka postoji određeni optimizam.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/BREAKING?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#BREAKING</a> : JD Vance Heads to Pakistan for Iran Talks U.S. Vice President JD Vance says he is optimistic ahead of negotiations with Iran in Pakistan. He noted that progress depends on Tehran engaging in good faith, warning that the U.S. team will not respond positively to… <a href="https://t.co/NEx8Ew7uRf">https://t.co/NEx8Ew7uRf</a> <a href="https://t.co/CpyJUNLnJa">pic.twitter.com/CpyJUNLnJa</a>&mdash; Inside the conflict (@InsidConflict) <a href="https://twitter.com/InsidConflict/status/2042583372745314666?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Obraćajući se novinarima u Vašingtonu, neposredno prije polaska u pakistansku prijestolnicu Islamabad, gdje će biti održani razgovori, Vens je kazao kako očekuje da bi pregovori s Teheranom mogli imati "pozitivan" ishod.Dodatno je pojasnio pod kojim uvjetima će američka strana pristupiti razgovorima.- Ako su Iranci spremni pregovarati u dobroj vjeri, mi smo im svakako spremni pružiti ruku - rekao je. - No ako nas pokušaju izigrati, vidjet će da naš pregovarački tim neće biti nimalo popustljiv - dodao je.

Dodatno je pojasnio pod kojim uvjetima će američka strana pristupiti razgovorima

Vens krenuo na pregovore u Pakistan, poslao poruku Iranu

Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je vojni stručnjak i analitičar Nedžad Ahatović koji je govorio o trenutnom dvosedmičnom primirju između Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, kao i pregovorima koji se očekuju.

Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.2' -&nbsp;Iranu odgovara primirje, jer time smanjuje tenzije kod zemalja u okruženju i onih zemalja koje su u zapadnoj Evropi, a koje su počele da se organizuju kako bi izvršile pritisak na Iran da otvori Hormuški moreuz. Amerika je poslala Iranu zahtjev sa 15 tačaka što oni nisu prihvatili kao ozbiljan povod za primirje, nego je Iran dostavio svojih 10 tačaka od kojih je jedna prihvaćena.3' -&nbsp;Ovog puta rizik pregovora i kompletne situacije ogleda se u nemogućnosti Trampa da kontroliše ono što Izrael radi. Izrael je nastavio bombardovanje Libana, brutalno su bombardovali Bejrut. Oni nastavljaju po starom dobrom receptu da kreiranjem haosa prave političku pozadinu za vladajuću garnituru. Politički alibi naplaćuju tako što kreiraju haos.4' -&nbsp;Tu će Bijela kuća imati velikih problema da ispoštuje ono što je dogovoreno preko Pakistana. Iran prijeti opet zatvaranjem Hormuškog moreuza zbog ponašanja Izraela. Veća eskalacija od ove u Libanu ne može biti. Izrael je ušao u otvoreni duel sa Hezbolahom što nije preporučljivo.5' - Izraelske snage se kreću jako sporo u Libanu i imaju velike gubitke. Hezbolah tačno zna kako da zaustavi izraelku vojsku.6' -&nbsp;Netanjahu je rekao da neće odustati od sukoba sa Hezbolahom, ali da će zaustaviti svoje vojne akcije kada je u pitanju Iran. 7' -&nbsp; Iran izašao kao moralni pobjednik, jer nije pokleknuo pod pritiscima. Na kraju su isposlovali da se njihov zahtjev ispoštuje. Regionalne sile će se sada potpuno drugačije ponašati prema Iranu.8' -&nbsp;Vjerovatno će doći do redefinisanja uloge Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku. Saradnja Turske, Pakistana i Saudijske Arabije je proizvela ovo primirje.9' - Mislim da je vrijeme da se zaustavi ovaj konflikt i da su i jedni i drugi toga svjesni. Samo ego predsjednika Trampa može biti prepreka u uspostavljanju primirja, jer on neće nikada priznati da je izgubio, da nije mogao natjerati Iran da promjeni režim.10' - Sve će zavisi od Izraela i toga kako će se oni ponašati.11' - Iran nije pristao ni na jedan od uslova koji su bili postavljeni u 15 tačaka koje je Tramp predložio. Tačno je da je Iran pretrpio ogromne štete, ali njegova mogućnost stvaranja startegijskog balansa nije poremećena. Ne može se govoriti da Iran ima narušenu vojnu infrastrukturu.12' – Iran je pobijedio sa vlastitom tehnologijom. Amerika je previše ozbiljna država za „tviter politiku“.13' – Pentagon godinama upozoravao da se ne treba ulaziti u vojni sukob sa Iranom. Imate podatak da se 14 miliona ljudi u Iranu javilo za vojnu službu.14' – Zapadna hemisfera kompletna ne može da mobiliše toliki broj ljudi. Tačno je da su SAD pokazale da silom mogu da unište dosta toga, ali nisu uspjele da slome Iranu moć.15' – Najveći problem za Ameriku će biti da drži pod kontrolom Izrael. Netanjahu se ne slaže sa američkom administracijom u tome da mu oni određuju kada će vojno djelovati protiv svojih susjeda.16' – Tramp nije uspio da nagovori svoje saveznike u Evropi da mu se priključe u otklanjanju blokade Hormuškog moreuza. Velika Britanija preuzela diplomatsku inicijativu.17' – Britanci će u narednom periodu ispred Evrope vjerovatno biti pregovarači koji će pregovarati sa Iranom i dogovoriti možda potpuno odvojeni aranžman sa naftom u odnosu na SAD što će biti presedan.18' – Stanovište Velike Britanije dijeli 90 posto ključnih evropskih zemalja. Znate kako je kod Evropljana, dovoljno je da jedan iskoči sa nekim stavom i da se svi oni nadovežu. 19' – Između saveznika je došlo do razdora, potpuno su dijametralno suprotni stavovi. Oni žele pregovore sa Iranom, žele uspostavu trgovinskih odnosa, šta više pominje se skidanje sankcija od strane Evropske unije da bi se na neki način Iran odobrovoljio. 20' – Boljka Evropske unije je što ne može da jasno definiše svoj stav. Velika Britanija vidjela priliku da iskoči ispred svih njih. 21' – Po načinu pregovaranja Iranaca vidite da imate posla sa civilizacijom koja je šest hiljada godina stara.22' – Svjesni su da je većina uslova koje su postavili nerealna. Amerika će morati da potpuno redefiniše svoju politiku prema Iranu. Izrael dvadeset godina gradi priču da je Iran najveća prijetnja miru i stabilnosti, a u stvari vidi se da su to oni.23' – Sada će se svi početi distancirati od takve politike Izraela. Pokušat će da naprave svako za sebe ili EU za sebe poseban trgovinski sporazum i dogovor sa Iranom u kojem će vjerovatno sankcije postepeno biti dizane.24' – Kina i Rusija imaju interes da razvale primirje. Posebno Rusiji se ne isplati da padne cijena nafte.25' – Njemačka je platila prolazak ogromnog broda kroz Hormuz tokom blokade. Dali su dva miliona dolara, ali u juanima, kineskoj valuti. 26' – Sa Iranom se mora pregovarati. Obamina doktrina se pokazala kao najbolja. Iranu sada da skinete sankcije imali bi super silu u ekonomiji, zato što oni faktički ništa ne trebaju da uvoze.&nbsp;27' – Evropa kalkulira šta uraditi. Uticaj Evrope na Kinu u ekonomskom smislu je ogroman i zbog toga Amerika treba da bude u dobrim odnosima sa Evropom, a Tramp to ne razumije.28' – Amerika i Kina jesu glavni suparnici, ali ne moraju nužno biti neprijatelji. 29' – Vojne diverzije se mogu očekivati samo od Izraela, ali sve je moguće. Izrael je osumnjičen i da je gađao Tursku.30' - Kada god se bilo blizu pregovora Izrael je pogađao ciljeve unutar Irana. Treba vremena da se sva vojna dejstva zaustave.31' - Tramp je bio pod pritiskom kako iz vana tako i iznutra.32' – Rat je potpuni promašaj za Trampa. Svaki dan mira za Netanjahua je mogućnost da mu se napravi nova krivična prijava za korupciju.33' – Nemojte zaboraviti da je Katar pogođen. Nema gdje Izrael nije rovario ili slao svoje ubice da nekoga likvidiraju. Tramp nasjeo na priče Mosada o Iranu.34' – Zemlje regiona na Bliskom istoku će se okrenuti malo više prema Iranu. 35' – Rodonačelnik saradnje sa Iranom će biti njihov najveći rival Saudijska Arabija. 36' – Slika Bliskog istoka se neće radikalno promijeniti, ali odnosi više neće biti isti.37' – Katar je skoro ostao bez hrane s obzirom da je Hormuški moreuz bio zatvoren. 38' – Preispitat će se da li će se američke baze u regionu obnavljati. Amerika mora biti čizmom na terenu gdje se proizvodi nafta, ali je pitanje koliko će im se gostoprimstvo dati.39' – Kada je u pitanju režim u Iranu nastavit će se tamo gdje se stalo u januaru.&nbsp;40' - Ići će se dalje u reforme i liberalizaciju. Reformisti u Iranu imaju prođu kod mlađih generacija.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Ahatović je govorio o trenutnom dvosedmičnom primirju između Irana sa jedne i Amerike i Izraela sa druge strane, kao i pregovorima koji se očekuju

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Kontroverzni američki komentator Aleks Džons (Alex Jones) izazvao je niz reakcija nakon što je iznio tvrdnje da bi Melanija Tramp (Melania Trump) mogla napustiti svog supruga, predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), navodeći da "brod tone" i da je "saznala istinu".Povod za spekulacije bila je njena nedavna izjava u kojoj se ogradila od povezanosti s Džefrijem Epstajnom (Jeffrey Epstein) i pozvala američki Kongres da omogući javno saslušanje njegovim žrtvama. U kratkom obraćanju, Melanija Tramp je negirala sve navode o ličnoj povezanosti s Epstajnom i odbacila glasine koje su se pojavljivale u javnosti.

<blockquote class="twitter-tweet">First Lady Melania Trump’s Statement <a href="https://t.co/juyoDgi2QR">pic.twitter.com/juyoDgi2QR</a>&mdash; First Lady Melania Trump (@FLOTUS) <a href="https://twitter.com/FLOTUS/status/2042397402762526856?ref_src=twsrc%5Etfw">April 10, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Njena poruka izazvala je veliku pažnju u Washingtonu, posebno jer, prema navodima medija, nije bila unaprijed usklađena s političkim stavovima administracije njenog supruga.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">First Lady Melania Trump’s Statement <a href="https://t.co/fSEz24NEyg">pic.twitter.com/fSEz24NEyg</a>&mdash; First Lady Melania Trump (@FLOTUS) <a href="https://twitter.com/FLOTUS/status/2042330778483270008?ref_src=twsrc%5Etfw">April 9, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Aleks Džons je potom u objavi na društvenoj mreži X protumačio njen istup kao znak političkog i privatnog raskola unutar porodice Tramp, povlačeći paralelu sa razvodom Bila Gejtsa (Bill Gates) i Melinde Gejts (Melinda Gates).Tvrdnje nisu potkrijepljene zvaničnim izvorima, a Bijela kuća se nije oglasila povodom ovih spekulacija. U međuvremenu, Donald Tramp je ranije oštro kritikovao Džonsa i druge komentatore, nazivajući ih "gubitnicima" i "lažnim medijskim glasovima".

Iako su Džonsove izjave izazvale veliku pažnju na društvenim mrežama, za sada nema potvrda o bilo kakvim promjenama u odnosu između Donalda Trampa i Melanije Tramp.

Melanija Tramp se oglasila o slučaju Epstajn, Džons to tumači kao znak razlaza

Raskol u porodici Tramp: Kontroverzne tvrdnje Aleksa Džonsa izazvale buru

Dok sukob između Donalda Trampa (Trump) i Irana produbljuje razlike među zapadnim saveznicima i pojačava pritisak Vašingtona na NATO, generalni sekretar Mark Rut (Rutte) nastoji smiriti tenzije i očuvati odnose sa američkim predsjednikom.<h2>Hormuški moreuz</h2>Nakon što je Tramp na sastanku s Rutom izrazio nezadovoljstvo, a potom javno poručio da "NATO nije bio tu kada je bio potreban", iz Alijanse su obavijestili pojedine prijestonice da SAD u narednim danima očekuju konkretna obećanja o pomoći u osiguravanju Hormuškog moreuza.Portparolka NATO-a Alison Hart istakla je da su saveznici u kontaktu nakon razgovora u Vašingtonu, naglašavajući da SAD traže konkretne poteze kako bi se osigurala sloboda plovidbe kroz moreuz. Ipak, ostaje nejasno da li se ovi zahtjevi mogu smatrati ultimatumom i kakve bi posljedice mogle uslijediti.<h2>Podrška SAD-u</h2>Rut je poručio da članice NATO-a sada ispunjavaju zahtjeve Washingtona, iako su neke u početku sporije reagovale. Prema njegovim riječima, dio saveznika bio je zatečen jer ih Tramp nije unaprijed obavijestio o planovima, želeći zadržati faktor iznenađenja.Naglasio je da danas gotovo sve članice pružaju značajnu podršku SAD-u te da odgovaraju na zahtjeve američkog predsjednika. Dodao je i da je NATO spreman učestvovati u eventualnoj misiji u Hormuškom moreuzu ukoliko za to bude mogućnosti.<h2>Evropa traži jedinstvo unutar NATO-a</h2>U međuvremenu, Velika Britanija predvodi grupu od oko 40 država koje rade na vojnom i diplomatskom planu za ponovno otvaranje i zaštitu moreuza, dok je Emanuel Makron (Emmanuel Macron) naveo da oko 15 zemalja razmatra korake za olakšavanje plovidbe.Francuski ministar vanjskih poslova&nbsp;Žan Noel Baro (Jean-Noël Barrot) upozorio je da se moreuz ne može u potpunosti otvoriti bez trajnog sporazuma između SAD-a i Irana. Istovremeno, Italija i Velika Britanija ocijenile su neprihvatljivim eventualno uvođenje takse za prolazak kroz moreuz.Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) poručio je da ne želi dodatno opterećenje odnosa između SAD-a i evropskih partnera, naglašavajući da NATO mora ostati jedinstven jer predstavlja ključ sigurnosti Evrope.<h2>Preraspodjela američkih snaga u Evropi</h2>Mediji u SAD-u, uključujući The Wall Street Journal, navode da Bijela kuća razmatra planove za kažnjavanje članica NATO-a koje nisu pružile dovoljnu podršku, uključujući moguće premještanje američkih trupa iz pojedinih evropskih zemalja.Takav plan bi mogao podrazumijevati prebacivanje snaga u države koje se smatraju pouzdanijim partnerima, poput Poljske, Rumunije, Litvanije i Grčke, dok bi pojedine zemlje, poput Španije i Francuske, mogle biti pogođene smanjenjem američkog vojnog prisustva.Prema podacima, SAD trenutno imaju oko 84.000 vojnika raspoređenih širom Evrope, a njihove baze predstavljaju ključne tačke za globalne operacije i sigurnosnu ravnotežu, posebno u kontekstu odvraćanja Rusije.Iako su pojedini evropski lideri pozvali na diplomatiju i smanjenje tenzija, jasno je da pitanje uloge NATO-a i odnosa sa SAD-om ostaje jedno od ključnih u aktuelnoj geopolitičkoj krizi.

Mark Rut poručuje da članice rade sve što SAD zahtijevaju

Novi pritisak na NATO: Tramp postavlja ultimatum

Saudijska Arabija potvrdila je napade na svoja naftna i plinska postrojenja, među kojima je i strateški naftovod Istok–Zapad. U napadima je poginuo jedan državljanin, dok je sedam osoba povrijeđeno, saopćila je državna novinska agencija Saudi Press Agency (SPA), pozivajući se na izvor iz Ministarstva energetike, prenosi CNN.Iako tačan datum napada nije preciziran, navedeno je da su oni ozbiljno pogodili proizvodnju i transport nafte. Procjenjuje se da su gubici na naftovodu Istok–Zapad oko 700.000 barela dnevno, dok su oštećenja na drugim postrojenjima dodatno smanjila kapacitet za oko 600.000 barela dnevno.Potvrda ovih informacija uslijedila je nakon objave satelitskih snimaka Evropske svemirske agencije na kojima se vidi gust crni dim iznad postrojenja kompanije Saudi Aramco u Abqaiqu. Snimci su zabilježeni 8. aprila oko 10 sati po lokalnom vremenu, nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) objavio dvosedmično primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Uzrok požara u tom trenutku nije bio poznat.Analitičarka platforme Kpler, Amena Bakr, upozorila je da bi ukupni poremećaji u opskrbi naftom u regiji Zaljeva mogli dostići 12,1 milion barela dnevno. Istakla je i da zemlje Zaljeva posljednjih sedmica ne otkrivaju u potpunosti razmjere štete nastale nakon iranskih napada.Naglasila je važnost naftovoda Istok–Zapad, koji omogućava izbjegavanje Hormuškog moreuza, posebno u situaciji kada su tokovi kroz ovaj ključni prolaz i dalje otežani.Postrojenje u Abqaiqu, smješteno na istoku Saudijske Arabije, najveće je svjetsko postrojenje za preradu sirove nafte i učestvuje s oko pet posto u globalnoj opskrbi. Ujedno predstavlja početnu tačku za naftovod dug 1.200 kilometara.Ovaj naftovod jedan je od rijetkih u regiji koji omogućavaju transport nafte mimo Hormuškog moreuza, gdje sukobi povezani s Iranom izazivaju ozbiljne poremećaje u međunarodnoj trgovini.

Potvrđeni ljudski gubici i veliki pad proizvodnje nafte

Haos u zaljevu: Udar na ključnu naftnu infrastrukturu Saudijske Arabije

Amerikanci bi mogli svjedočiti neobičnom i dosad neviđenom događaju uoči obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti SAD: borbi u kavezu između sinova aktuelnog predsjednika i sina bivšeg predsjednika.<h2>Organizacija meča</h2>Ova iznenađujuća ideja pojavila se nakon što je Hanter Bajden (Hunter Biden), sin bivšeg demokratskog predsjednika Džoa Bajdena, javno izazvao najstarije sinove republikanskog predsjednika Donalda Trampa (Trump), Donalda Jr. i Erika (Erica), na borbu.Bajden je naveo da ga je kontaktirao komentator društvenih mreža Endru Kalahan (Andrew Callaghan), koji mu je predložio organizaciju tog meča.- Rekao sam mu da pristajem. Spreman sam 100 posto ako uspije da to organizuje. A ako ne uspije, svejedno ću doći - izjavio je u videu objavljenom na Instagramu.<h2>Termin nepoznat</h2>Za sada nije poznato da li će se i kada taj meč zaista održati.&nbsp;Bijela kuća, u međuvremenu, planira sličan događaj, ali sa profesionalnim UFC borcima, 14. juna, u sklopu programa obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti SAD.Bajden je postao predsjednik nakon što je pobijedio Trampa na izborima 2020. godine, koje republikanci i dalje osporavaju tvrdeći da su bile obilježene široko rasprostranjenim izbornim nepravilnostima.<h2>Borba sinova</h2>Ova potencijalna borba između njihovih sinova podsjeća na ranije prijedloge spektakularnih okršaja, poput onog iz 2023. godine između tehnoloških milijardera Marka Zakerberga (Zuckerberg) i Elona Maska (Musk), koji se nikada nije realizovao.Historija američke politike bilježi i daleko ozbiljnije sukobe, uključujući dvoboj iz 1804. godine između potpredsjednika Arona Bura (Aarona Burra) i bivšeg ministra finansija Aleksandera Hamiltona (Alexandera Hamiltona), koji je završio smrću Hamiltona i praktično okončao Burovu političku karijeru.

Galibaf postavio jasne zahtjeve: Bez primirja u Libanu nema razgovora sa SAD-om

Zelenski otkrio: Ukrajinski vojnici učestvovali u odbijanju iranskih napada u Zaljevu

Tramp poslao Vensa u Islamabad s jasnim ciljem: Pronaći izlaz iz rata s Iranom

Sud u Strazburu odbio Dodikov zahtjev za obustavu presude o funkciji predsjednika RS

Vrhovni zapovjednik njemačke kopnene vojske: Balkan treba držati na oku

Netanjahu izbacio Španiju iz centra za koordinaciju primirja u Gazi: "Neću tolerisati to licemjerje i neprijateljstvo"

Tramp poslao zagonetnu poruku: "Najjači reset svijeta!"

Starmer tvrdi da je razgovarao s Trampom o vojnim kapacitetima za Hormuški moreuz

Video / U izraelskom zračnom napadu u Libanu oštećena kola hitne pomoći i spasilačka vozila

Papa Lav: "Kršćanin nikada ne staje na stranu onih koji su jučer mahali mačem, a danas bacaju bombe"

Vens krenuo na pregovore u Pakistan, poslao poruku Iranu

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Raskol u porodici Tramp: Kontroverzne tvrdnje Aleksa Džonsa izazvale buru

Novi pritisak na NATO: Tramp postavlja ultimatum

Haos u zaljevu: Udar na ključnu naftnu infrastrukturu Saudijske Arabije

Sin Džoa Bajdena izazvao sinove Donalda Trampa na okršaj u oktagonu

Globus

Galibaf postavio jasne zahtjeve: Bez primirja u Libanu nema razgovora sa SAD-om

Zelenski otkrio: Ukrajinski vojnici učestvovali u odbijanju iranskih napada u Zaljevu

Tramp poslao Vensa u Islamabad s jasnim ciljem: Pronaći izlaz iz rata s Iranom

Sud u Strazburu odbio Dodikov zahtjev za obustavu presude o funkciji predsjednika RS

Vrhovni zapovjednik njemačke kopnene vojske: Balkan treba držati na oku

Netanjahu izbacio Španiju iz centra za koordinaciju primirja u Gazi: "Neću tolerisati to licemjerje i neprijateljstvo"

Tramp poslao zagonetnu poruku: "Najjači reset svijeta!"

Starmer tvrdi da je razgovarao s Trampom o vojnim kapacitetima za Hormuški moreuz

Video / U izraelskom zračnom napadu u Libanu oštećena kola hitne pomoći i spasilačka vozila

Papa Lav: "Kršćanin nikada ne staje na stranu onih koji su jučer mahali mačem, a danas bacaju bombe"

Vens krenuo na pregovore u Pakistan, poslao poruku Iranu

Video / Nedžad Ahatović: Najveći izazov za SAD je kako da iskontroliše Izrael, Evropa kalkulira šta uraditi

Raskol u porodici Tramp: Kontroverzne tvrdnje Aleksa Džonsa izazvale buru

Novi pritisak na NATO: Tramp postavlja ultimatum

Haos u zaljevu: Udar na ključnu naftnu infrastrukturu Saudijske Arabije

Sin Džoa Bajdena izazvao sinove Donalda Trampa na okršaj u oktagonu