Sjedinjene Američke Države ispalile su više od 850 krstarećih raketa Tomahawk u samo četiri sedmice sukoba s Iranom, što je dovelo do opasno niskih zaliha. Ove rakete, najpouzdanije američko oružje od 1991. godine, proizvode se u ograničenim količinama, tek nekoliko stotina godišnje.Ministarstvo odbrane SAD razmatra premještanje raketa iz drugih regija ili ubrzanje proizvodnje kako bi se nadoknadio deficit.&nbsp;Nestanak zaliha pokreće ozbiljna pitanja o održivosti američke vojne strategije, posebno u kontekstu eventualnog sukoba oko Tajvana, gdje bi Tomahawk imao ključnu ulogu.

Ispaljeno 850 raketa za četiri sedmice rata s Iranom, godišnja proizvodnja ne može nadoknaditi gubitke

Pentagon na ivici: Zalihe Tomahawka niske

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) navodno razmatra povlačenje oko 35.000 američkih vojnika iz Njemačka, potez koji je dio pritiska na članice NATO da povećaju izdvajanja za odbranu. Ova opcija se razmatra otkako je Tramp prošle godine preuzeo dužnost, prenosi Anadolu Agency.Izvori bliski Trampovoj administraciji navode da je "frustracija zbog Europljana vrlo stvarna" te dodaju kako nijednoj zemlji koja ne izdvaja 5 posto BDP-a ne bi trebalo dozvoliti da glasa o budućim troškovima NATO-a.Trenutno sve članice NATO-a izdvajaju najmanje 2 posto svog BDP-a za odbranu, što je cilj postavljen 2014. godine. Međutim, prema najavama Marka Rutea (Mark Rutte), čelnici saveza na summitu u Ankari kasnije ove godine moraju predstaviti planove za dostizanje novog cilja od 5 posto.The Telegraph je prošlog marta izvijestio da bi povlačenje 35.000 vojnika moglo dodatno zaoštriti odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.

Američki predsjednik vrši pritisak na saveznike da povećaju izdvajanja za odbranu

Tramp prijeti Evropi: Povlačenje 35.000 vojnika iz Njemačke i ultimatum NATO-u

Iran je odobrio prolaz 20 brodova pod pakistanskom zastavom kroz strateški važan Hormuški moreuz, potvrdio je pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar (Ishaq Dar). Ovaj potez se tumači kao signal smanjenja napetosti u regiji nakon pojačanih sukoba i diplomatskih trzavica.Prema riječima ministra Dara, dogovorom je predviđeno da Iran svakodnevno dopušta prolaz dva pakistanska broda, što doprinosi jačanju povjerenja i stabilnosti u regiji.

<blockquote class="twitter-tweet">I am pleased to share a great news that the Government of Iran has agreed to allow 20 more ships under the Pakistani flag to pass through the Strait of Hormuz; two ships will cross the Strait daily. This is a welcome and constructive gesture by Iran and deserves appreciation. It…&mdash; Ishaq Dar (@MIshaqDar50) <a href="https://twitter.com/MIshaqDar50/status/2037966536665911634?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dar je istakao da ovakav potez predstavlja značajan korak prema miru i jača zajedničke napore u tom pravcu.U prethodnim sedmicama Iran je već omogućavao prolaz pojedinim pakistanskim brodovima, dok Pakistan aktivno posreduje u diplomatskim naporima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.Ovi koraci ukazuju na moguće smanjenje napetosti i otvaranje prostora za daljnje pregovore između sukobljenih strana.

Teheran šalje signal smirivanja tenzija u regiji

Iran odobrio prolaz pakistanskim brodovima kroz Hormuški moreuz

Satelitski snimci prikazuju gust crni dim iznad zračne baze Prince Sultan Air Base u Saudijskoj Arabiji, koja je bila meta iranskog napada.Prema posljednjim informacijama, povrijeđeno je najmanje 15 američkih vojnika, dok je ranije Reuters izvijestio o 12 povrijeđenih. Associated Press navodi da je pet vojnika u ozbiljnom stanju.Napad je, prema dostupnim podacima, izveden s najmanje šest balističkih raketa i 29 dronova, a vojnici su se u trenutku udara nalazili unutar pogođene zgrade.Glasnogovornik iranske vojske saopćio je da je jedan avion potpuno uništen, dok su tri oštećena i izvan upotrebe. U ranijem napadu na istu bazu povrijeđeno je 14 američkih vojnika.

Broj povrijeđenih vojnika porastao, više njih u teškom stanju

Gust dim iznad američke baze koja je pogođena u Saudijskoj Arabiji

Satelitski snimci: Gust dim iznad američke baze koja je pogođena u Saudijskoj Arabiji, najmanje 15 povrijeđenih

Prema pisanju The Wall Street Journal, Izrael je počeo racionalizirati upotrebu najnaprednijih presretača projektila kako bi sačuvao zalihe usljed kontinuiranih iranskih napada koji traju već sedmicama.<h2>Sistem&nbsp;"David’s Sling"</h2>Dva iranska balistička projektila nedavno su pogodila gradove Dimona i Arad, nakon što su pokušaji presretanja manje naprednim sistemima bili neuspješni. Istovremeno, stanovnici širom zemlje prijavljuju česta oglašavanja sirena i nove udare.Izrael je ranije intenzivno koristio napredne sisteme poput Arrow, ali u posljednje vrijeme sve više primjenjuje unaprijeđene verzije sistema "David’s Sling", koji daje mješovite rezultate u borbi protiv projektila većeg dometa.<h2>Upozorenje analitičara</h2>Ova promjena ukazuje na pritisak na vojne resurse, jer skupi presretači postaju ograničen faktor u dugotrajnom sukobu. Analitičari upozoravaju da se rat pretvara u utrku iscrpljivanja, koja strana će prije ostati bez ključnih sredstava.Iran je od početka sukoba ispalio više od 400 projektila i stotine dronova, dok Hezbollah dodatno pojačava pritisak svakodnevnim napadima.<h2>Ovakav model odbrane nije dugoročno održiv</h2>Izraelski višeslojni sistem odbrane uključuje "Iron Dome" za rakete kratkog dometa, "David’s Sling" za složenije prijetnje i "Arrow" za balističke projektile dugog dometa, ali zalihe presretača, posebno najnaprednijih, postupno se troše.Stručnjaci upozoravaju da ovakav model odbrane nije dugoročno održiv, jer se velike količine presretača troše u kratkom vremenu, dok njihova proizvodnja traje godinama, što može uticati i na druge globalne sigurnosne izazove.

Zalihe naprednih sistema se smanjuju, koristi se slabija municija

Izrael štedi presretače raketa dok iranski napadi ne posustaju

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je bio “opsjednut” neidentifikovanim letećim objektima (NLO), te dodao kako vjeruje da su takozvani vanzemaljci zapravo – demoni, prenose američki mediji.Govoreći o misteriji koja prati NLO-e, Vens, koji je katolik, istakao je da smatra kako bića koja se često nazivaju vanzemaljcima imaju drugačiju, duhovnu prirodu, navodi Fox News.Na pitanje novinara da li će administracija predsjednika SAD Donalda Trampa objaviti sve dosijee o NLO-ima, Vens je rekao da se na tome radi.– Radimo na tome. Ali ja ne mislim da su to vanzemaljci. Vjerujem da su to demoni – kazao je Vens, dodajući da je nakon preuzimanja funkcije potpredsjednika bio posebno fokusiran na NLO dosijee, ali da se kasnije morao posvetiti drugim pitanjima.On je naveo da su velike svjetske religije, uključujući i kršćanstvo kojem pripada, odavno ukazivale na postojanje neobjašnjivih pojava.– Nebeska bića koja se kreću i rade neobične stvari ljudima. Danas postoji tendencija da se sve takve pojave nazivaju vanzemaljcima. Kada čujem za nešto natprirodno, ja to posmatram kroz kršćansko razumijevanje – da postoji mnogo dobra, ali i zla – rekao je Vens.Dodao je i da vjeruje kako je jedna od najvećih “lukavština” đavola upravo to da uvjeri ljude da nikada nije postojao.Podsjetimo, prošlog mjeseca predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će narediti objavu dokumenata koji se odnose na vanzemaljce i NLO-e.

Nebeska bića koja se kreću i rade neobične stvari ljudima, rekao je

Džej Di Vens: "Vjerujem da su vanzemaljci zapravi demoni"

U Sjedinjenim Američkim Državama organizuju se masovni protesti protiv predsjednika Donalda Trampa, a prema najavama medija očekuje se učešće nekoliko miliona ljudi širom zemlje – od Njujorka do Aljaske.Ovo je treći put u manje od godinu dana da koalicija organizacija okupljena oko slogana “No Kings” (Nema kraljeva) poziva građane da izađu na ulice.Riječ je o pokretu koji se profilisao kao najveći talas protesta od Trampovog povratka u Bijelu kuću.Planirano je više od 3.000 skupova, i to ne samo u velikim gradovima poput Njujorka, Čikaga, Mineapolisa i Vašingtona, već i u predgrađima, manjim sredinama i ruralnim područjima.Protesti protiv američkog predsjednika najavljeni su i u Evropi, uključujući Rim, Amsterdam i Madrid.

Planirano je više od 3.000 skupova, i to ne samo u velikim gradovima poput Njujorka, Čikaga, Mineapolisa i Vašingtona, već i u predgrađima, manjim sredinama i ruralnim područjima

Širom SAD masovni protesti protiv Trampa

Prema izvješću britanskog The Guardian, SAD su uništile tek oko trećinu iranskog arsenala projektila i dronova nakon mjesec dana sukoba, iako je cilj bio oslabiti balističke kapacitete Irana. Još jedna trećina raketa vjerovatno je oštećena ili sakrivena u podzemnim bunkerima i tunelima, a slično vrijedi i za dronove.<h2>Suprotnosti s tvrdnjama </h2>Ove procjene su u suprotnosti s tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji je izjavio da je Iranu preostalo "vrlo malo raketa". Izvještaj sugerira da Iran i dalje posjeduje značajne zalihe, iako mu većina projektila trenutno nije dostupna.Iranski dužnosnici smatraju svoj balistički program ključnim sredstvom odvraćanja, posebno u odnosu na vojnu nadmoć SAD-a i Izraela, koji vide iranski arsenal kao prijetnju. Iran je proteklog mjeseca aktivno koristio balističke projektile i dronove protiv Izraela i kritične infrastrukture u Zaljevu, što je izazvalo značajnu štetu globalnoj ekonomiji.<h2>Glavni ciljevi sukoba</h2>SAD i Izrael navode da je slabljenje iranskih balističkih kapaciteta jedan od glavnih ciljeva sukoba. Washington je dodatno rasporedio hiljade vojnika na Bliski istok, a razmatra se i moguća kopnena operacija na otoku Kharg radi ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.Iako Izrael tvrdi da je neutralizirao 70% teheranskih lansirnih rampi, mnoge rakete i dalje uspijevaju pogoditi ciljeve, dok zalihe presretača opadaju. Podzemna skladišta predstavljaju dodatni izazov, a američki zvaničnici priznaju da je teško odrediti tačan broj iranskih projektila.<h2>Iran ispalio 15 projektila i 11 dronova na UAE</h2>U četvrtak je Iran ispalio 15 projektila i 11 dronova na Ujedinjene Arapske Emirate, a američki ministar obrane Pit Hegset (Pete Hegseth) potvrdio je da mreža tunela otežava uništavanje iranskih zaliha, ali je naglasio da će američka vojska nastaviti s operacijama.

Iran i dalje posjeduje značajne zalihe projektila i dronova

The Guardian: Trampove tvrdnje o uništenju iranskog arsenala su netačne

Iranski zvaničnik ove sedmice iznio je listu uslova za okončanje rata koji su, kako kaže Teheran, pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael. Među zahtjevima se prvi put našlo i traženje priznanja iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.Ovaj uski, ali izuzetno važan plovni put, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, Iran je pretvorio u snažno sredstvo pritiska. Sada nastoji tu stratešku prednost iskoristiti i kao izvor ogromnih prihoda, procijenjenih na milijarde dolara godišnje, ali i kao alat za utjecaj na globalnu ekonomiju.Iako je Teheran ranije prijetio zatvaranjem moreuza u slučaju napada, malo ko je vjerovao da bi to zaista mogao učiniti ili da bi efekti bili tako snažni. Međutim, prekidi plovidbe izazvani iranskim potezima ozbiljno su poremetili svjetska energetska tržišta i natjerali brojne države da hitno traže alternativne izvore snabdijevanja.Stručnjaci ocjenjuju da je Iran i sam iznenađen efikasnošću ove strategije, shvativši koliko relativno lako može utjecati na globalnu trgovinu. Zbog toga sada pokušava tu prednost pretvoriti u trajni mehanizam moći, uključujući i mogućnost naplate prolaska kroz moreuz.Sjedinjene Američke Države već upozoravaju na takav scenario. Američki državni sekretar Marko Rubio naglasio je da bi pokušaj naplate prolaza bio nezakonit, opasan i neprihvatljiv za međunarodnu zajednicu, ističući potrebu da svijet ima jasan odgovor na takve poteze. I zemlje G7 poručile su da je sloboda plovidbe kroz Hormuški moreuz apsolutni prioritet.U međuvremenu, iz Irana dolaze signali da bi kontrola nad moreuzom mogla biti formalizirana. Razmatra se zakon kojim bi se uvele naknade za brodove koji prevoze naftu i robu, dok pojedini zvaničnici govore o uspostavljanju novog režima upravljanja tim ključnim pravcem.Takav potez, međutim, bio bi u suprotnosti s međunarodnim pravom. Prema pravilima koja regulišu međunarodne moreuze, države nemaju pravo naplaćivati prolaz kroz ovakve plovne puteve. Iako Iran nije potpisnik relevantnih konvencija, stručnjaci naglašavaju da se ta pravila i dalje primjenjuju kao dio općeprihvaćenog međunarodnog prava.Ipak, Teheran već razmatra kako bi sistem naplate mogao funkcionirati u praksi i koliki bi prihodi mogli biti. Procjene pokazuju da bi, uz određene takse po tankerima, mjesečni prihodi mogli dostići stotine miliona dolara, pa čak i konkurirati zaradi koju Egipat ostvaruje od Sueskog kanala.Ovakva strategija dodatno je motivisana ekonomskim pritiscima, jer se Iran nalazi među najteže sankcionisanim državama na svijetu. Uvođenje naknada za prolazak vidi se kao relativno jednostavan način da se ublaže gubici i nadoknadi ograničen pristup globalnim tržištima.Zvanično, Iran poručuje da moreuz ostaje otvoren, ali ne bez uslova. Stranim brodovima dopušta se prolazak uz koordinaciju s iranskim vlastima, a postoje i indicije da se već testiraju modeli kontrolisanog prolaza, uključujući rute bliže iranskoj obali i moguće neformalne naknade za sigurnu plovidbu.

Teheran već razmatra kako bi sistem naplate mogao funkcionirati u praksi i koliki bi prihodi mogli biti


Iran ima poseban zahtjev za okončanje rata: Rubio kaže da bi to bilo opasno za cijeli svijet

Kompanija Emirates Global Aluminium saopćila je da je njen proizvodni pogon pretrpio značajna oštećenja nakon iranskog raketnog i napada dronovima na Abu Dabi.Riječ je o postrojenju Al Taweelah, gdje je, prema navodima kompanije, povrijeđeno više zaposlenih. Iz Emirates Global Aluminium ističu da je sigurnost radnika prioritet te da je u toku procjena nastale štete.Izvršni direktor Abdulnaser bin Kalban (Abdulnasser Bin Kalban) naveo je da je kompanija duboko pogođena napadom i njegovim posljedicama.Ova kompanija važi za najvećeg proizvođača aluminija na Bliskom istoku i jednog od vodećih dobavljača na svjetskom tržištu, s udjelom od oko četiri posto u globalnoj proizvodnji, dok u zemljama Zaljeva proizvodi gotovo polovinu ukupnih količina.Napad dolazi nakon što je Iran najavio odgovor na prethodne izraelske udare na njegova ključna postrojenja za preradu metala, što je predstavljalo ozbiljan udar za iransku industriju. Teheran je ranije poručio da će u znak odmazde gađati objekte u regiji povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Napad dronovima i raketama izazvao veliku štetu

Iran uzvratio udar: Pogođen veliki pogon za proizvodnju aluminijuma u Abu Dabiju, ima povrijeđenih

Napad eksplozivnom napravom spriječen je u Parizu, u subotu 28. marta, ispred američke bankarske institucije Bank of America, zahvaljujući intervenciji policajaca koji su uhapsili muškarca u trenutku kada se spremao da aktivira uređaj, saznala je agencija France-Presse od izvora bliskih istrazi. Nacionalno tužilaštvo za borbu protiv terorizma (PNAT) preuzelo je slučaj.<h2>Detalji istrage</h2>Događaj se odigrao u 8. arondismanu Pariza, ispred prostorija Bank of America. PNAT je potvrdio da je otvorena istraga, konkretno za "pokušaj uništenja imovine požarom ili opasnim sredstvima u vezi sa terorističkim poduhvatom".Prema navodima jednog od izvora, naprava se sastojala od:- Kanistera od 5 litara tečnosti (vjerovatno ugljovodonika/goriva);- Sistema za paljenje.Istraga je povjerena antiterorističkoj sekciji kriminalističke brigade pariske policije i Generalnoj direkciji za unutrašnju bezbednost (DGSI).<h2>Reakcije zvaničnika</h2>"Upoznati smo sa situacijom i u kontaktu smo sa francuskim vlastima", izjavio je za France-Presse portparol banke, čije je sedište u Šarlotu, u Severnoj Karolini.Ministar unutrašnjih poslova, Loran Ninjez, oglasio se na mreži X:"Bravo za brzu intervenciju ekipe policijske prefekture koja je omogućila da se sinoć u Parizu spriječi nasilna akcija terorističkog karaktera. Budnost ostaje na visokom nivou više nego ikada."

Policajci reagirali u posljednji tren

Spriječen teroristički napad u Parizu: Na meti bila čuvena institucija

U zabačenom selu na sjeveru Libana, gdje se kršćanski simboli poput raspela nalaze tik uz portrete lidera Hezbollah, svakodnevica svjedoči o neobičnim savezima koje oblikuju rat i strah. Katoličko mjesto Ras Baalbek, poznato po svojim bizantskim crkvama, razvilo je bliske odnose s ovom šijitskom organizacijom, prije svega iz potrebe za sigurnošću u nestabilnom okruženju.<h2>Pružali im zaštitu</h2>Stanovnici sela otvoreno priznaju da su im upravo borci Hezbollaha pružili zaštitu u trenucima kada je prijetnja od Islamska država bila najizraženija. Tokom najintenzivnijih godina rata u susjednoj Siriji, od 2013. do 2017., napadi ekstremističkih grupa dolazili su iz planinskih područja preko granice, ostavljajući selo praktično bez institucionalne zaštite. U takvim okolnostima, saradnja između lokalnog stanovništva i Hezbollaha postala je pitanje opstanka, a ne ideološkog izbora .Mještani ističu i praktične razloge za ovu povezanost: medicinsku pomoć tokom pandemije, opskrbu električnom energijom u trenucima nestašice, pa čak i simbolične geste poput kupovine božićnog drvca za selo. Takvi potezi dodatno su učvrstili odnos koji mnogi opisuju kao dublji i konkretniji od onoga koji imaju s vjerskim institucijama poput Vatikan.Ipak, ovaj savez nije bez rizika. Izraelske snage, uključujući Izraelske obrambene snage, redovno ciljaju položaje Hezbollaha širom Libana, što indirektno ugrožava i zajednice koje se nalaze u njihovoj blizini. Optužbe da Hezbollah koristi civilna područja kao vojnu infrastrukturu dodatno komplikuju situaciju, pretvarajući sela poput Ras Baalbeka u potencijalne mete.<h2>Preplitanje različitih realnosti</h2>Dolina Bekaa, u kojoj se selo nalazi, tako postaje prostor gdje se prepliću različite vjerske i političke realnosti – kršćani, suniti i šijiti žive jedni pored drugih, često povezani više zajedničkim strahovima nego zajedničkim uvjerenjima. Upravo taj kontekst objašnjava zašto lokalno stanovništvo Hezbollah vidi prvenstveno kao zaštitnika, a ne kao ideološkog saveznika.U konačnici, odnos između Ras Baalbeka i Hezbollaha najbolje oslikava logiku konflikta na Bliskom istoku: savezi se ne sklapaju nužno na temelju vrijednosti, već na osnovu prijetnji. U takvom svijetu, kako sami mještani poručuju, neprijatelj neprijatelja lako postaje – saveznik.

Odnos između Ras Baalbeka i Hezbollaha najbolje oslikava logiku konflikta na Bliskom istoku

Kršćani ujedinjeni sa Hezbolahom protiv Izraela: "Oni su naši prijatelji, čuvaju nas"

Iranska vojska je objavila da je pogodila američki logistički brod u blizini Omana.Logističko plovilo pogođeno je na velikoj udaljenosti od luke Port of Salalah, objavio je Tasnim News Agency, koji je povezan s Iranskom revolucionarnom gardom.Sve se dogodilo nakon što su dva drona gađala luku na jugu Omana, pri čemu je povrijeđen strani radnik.

<blockquote class="twitter-tweet">🇮🇷🇴🇲🔸Iran launched two drone strikes at the port of Salalah, Oman. The strike targeted port cranes, damaging one. <a href="https://t.co/CYUyCMCshX">pic.twitter.com/CYUyCMCshX</a>&mdash; Argonaut (@FapeFop90614) <a href="https://twitter.com/FapeFop90614/status/2037798333855441064?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sve se dogodilo nakon što su dva drona gađala luku na jugu Omana, pri čemu je povrijeđen strani radnik

Iranci tvrde: Pogodili smo američki brod u blizini Omana

Američki predsjednik Donald Trump razmatra značajnu reorganizaciju NATO, koja bi mogla promijeniti način donošenja odluka unutar saveza i dodatno zaoštriti odnose sa evropskim partnerima.<h2>Model 'plati pa učestvuj'</h2>Prema pisanju britanskog lista The Telegraph, u razmatranju je model „plati pa učestvuj“, prema kojem bi države koje ne izdvajaju dovoljno sredstava za odbranu mogle izgubiti pravo glasa u ključnim pitanjima – uključujući vojne operacije i aktiviranje člana 5 o kolektivnoj odbrani.Ideja dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Vašingtona i evropskih saveznika, nakon što su pojedine članice odbile učestvovati u vojnom angažmanu radi osiguranja plovidbe kroz Hormuški moreuz. Taj potez dodatno je produbio nezadovoljstvo u američkoj administraciji.Izvori bliski Bijeloj kući tvrde da frustracija prema Evropi raste, posebno zbog, kako navode, nedovoljnog izdvajanja za odbranu. Novi cilj od pet posto BDP-a, koji zagovara Trump, znatno nadmašuje dosadašnji standard od dva posto koji većina članica tek nedavno dostiže.Generalni sekretar Mark Rutte najavio je da će lideri država članica morati predstaviti planove za povećanje vojnih budžeta na predstojećem samitu, što ukazuje na moguće institucionaliziranje većih finansijskih obaveza.Među razmatranim potezima je i povlačenje američkih trupa iz Njemačke, ideja koja se ponavlja još od Trumpovog ranijeg mandata, ali sada dobija novu političku težinu u kontekstu sve zategnutijih odnosa.Ipak, unutar NATO-a vlada oprez. Odluke se donose konsenzusom, što znači da bi svaka promjena pravila mogla biti blokirana od strane članica koje se protive ovakvom modelu. To otvara prostor za novi institucionalni sukob između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika.Dodatnu dimenziju krize daje situacija na Bliskom istoku. Američko raspoređivanje dodatnih snaga u regiji, uključujući hiljade vojnika, dolazi nakon odbijanja saveznika da pruže konkretnu vojnu podršku. Istovremeno, Washington razmatra i preusmjeravanje sredstava iz NATO fondova za obnovu vlastitih vojnih zaliha.<h2>Narušeni odnosi</h2>Odnosi između SAD-a i Velike Britanije dodatno su narušeni nakon što je premijer Keir Starmer blokirao korištenje strateške baze Diego Garcia, što je izazvalo nezadovoljstvo u Pentagonu.U pozadini svega nalazi se šire pitanje budućnosti NATO-a. Ako bi se ideja o ograničavanju prava odlučivanja zaista pokušala provesti, to bi značilo najdublju institucionalnu promjenu saveza od njegovog osnivanja.Za sada, prijedlozi ostaju na nivou internih rasprava. No sama činjenica da se o njima ozbiljno govori sugerira da NATO ulazi u fazu u kojoj će se redefinisati ne samo odnosi moći, nego i sama priroda savezništva.

Ideja dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Vašingtona i evropskih saveznika

Da li Tramp sprema veliki udar u NATO-u: Želi princip "plati pa učestvuj" i povlačenje američke vojske iz Njemačke

JD Vance izjavio je da Sjedinjene Američke Države nemaju namjeru dugoročno ostati vojno ili politički angažovane u Iranu, naglašavajući da bi se američko prisustvo moglo okončati u relativno kratkom roku.„Nismo zainteresovani da budemo u Iranu godinu dana, dvije godine. Uskoro ćemo se povući odatle i cijene goriva će ponovo pasti“, poručio je Vance.

<blockquote class="twitter-tweet">Vance promises &#39;we’re NOT interested in being in Iran a year down the road, 2 years down the road&#39; &#39;We’re gonna be out of there soon, and gas prices are gonna come back down&#39; <a href="https://t.co/tAm0ZTVz60">pic.twitter.com/tAm0ZTVz60</a>&mdash; RT (@RT_com) <a href="https://twitter.com/RT_com/status/2037896453503189121?ref_src=twsrc%5Etfw">March 28, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih globalnih tenzija i oscilacija na energetskom tržištu, gdje svaka naznaka promjene američke spoljne politike može imati direktan uticaj na cijene nafte i gasa. Vance je sugerisao da bi smanjenje američkog angažmana moglo doprinijeti stabilizaciji tržišta i olakšati pritisak na potrošače.Analitičari, međutim, upozoravaju da su kretanja cijena energenata složena i zavise od niza faktora, uključujući globalnu ponudu, odluke proizvođača nafte i geopolitičke rizike na Bliskom istoku.

Analitičari, međutim, upozoravaju da su kretanja cijena energenata složena i zavise od niza faktora

Džej Di Vens otkrio: Amerika uskoro napušta Iran?

Dva izraelska vojnika su teško ranjena, dok je sedam zadobilo lakše povrede tokom sukoba s borcima Hezbollah u južnom Libanu u petak i tokom noći na subotu, saopćile su Izraelske odbrambene snage. Istovremeno, Hezbollah je nastavio napade raketama i dronovima na sjever Izraela.U jednom od incidenata u petak, dvojica vojnika ranjena su nakon što je na njih ispaljena protivtenkovska raketa tokom okršaja s borcima Hezbollaha. Jedan vojnik je zadobio teške povrede, dok je drugi prošao s lakšim ozljedama.Tokom noći zabilježen je još jedan napad, u kojem je jedan vojnik teško ranjen, a šest ih je lakše povrijeđeno usljed raketne paljbe Hezbollaha u južnom Libanu.Prema navodima izraelske vojske, četiri vojnika su poginula u operacijama u Libanu otkako su sukobi eskalirali nakon izraelskih udara na Iran.U međuvremenu, Hezbollah je nastavio intenzivne raketne napade na sjever Izraela, zbog čega su stanovnici bili primorani potražiti zaklon u skloništima.

Sukobi i raketni napadi u južnom Libanu

Zasjede Hezbolaha ostavile više mrtvih i ranjenih

Pentagon na ivici: Zalihe Tomahawka niske

Tramp prijeti Evropi: Povlačenje 35.000 vojnika iz Njemačke i ultimatum NATO-u

Iran odobrio prolaz pakistanskim brodovima kroz Hormuški moreuz

Satelitski snimci: Gust dim iznad američke baze koja je pogođena u Saudijskoj Arabiji, najmanje 15 povrijeđenih

Izrael štedi presretače raketa dok iranski napadi ne posustaju

Džej Di Vens: "Vjerujem da su vanzemaljci zapravi demoni"

Širom SAD masovni protesti protiv Trampa

The Guardian: Trampove tvrdnje o uništenju iranskog arsenala su netačne

Iran ima poseban zahtjev za okončanje rata: Rubio kaže da bi to bilo opasno za cijeli svijet

Iran uzvratio udar: Pogođen veliki pogon za proizvodnju aluminijuma u Abu Dabiju, ima povrijeđenih

Spriječen teroristički napad u Parizu: Na meti bila čuvena institucija

Kršćani ujedinjeni sa Hezbolahom protiv Izraela: "Oni su naši prijatelji, čuvaju nas"

Iranci tvrde: Pogodili smo američki brod u blizini Omana

Da li Tramp sprema veliki udar u NATO-u: Želi princip "plati pa učestvuj" i povlačenje američke vojske iz Njemačke

Džej Di Vens otkrio: Amerika uskoro napušta Iran?

Teška noć za Izrael: Zasjede Hezbolaha ostavile više mrtvih i ranjenih

Globus

Pentagon na ivici: Zalihe Tomahawka niske

Tramp prijeti Evropi: Povlačenje 35.000 vojnika iz Njemačke i ultimatum NATO-u

Iran odobrio prolaz pakistanskim brodovima kroz Hormuški moreuz

Satelitski snimci: Gust dim iznad američke baze koja je pogođena u Saudijskoj Arabiji, najmanje 15 povrijeđenih

Izrael štedi presretače raketa dok iranski napadi ne posustaju

Džej Di Vens: "Vjerujem da su vanzemaljci zapravi demoni"

Širom SAD masovni protesti protiv Trampa

The Guardian: Trampove tvrdnje o uništenju iranskog arsenala su netačne

Iran ima poseban zahtjev za okončanje rata: Rubio kaže da bi to bilo opasno za cijeli svijet

Iran uzvratio udar: Pogođen veliki pogon za proizvodnju aluminijuma u Abu Dabiju, ima povrijeđenih

Spriječen teroristički napad u Parizu: Na meti bila čuvena institucija

Kršćani ujedinjeni sa Hezbolahom protiv Izraela: "Oni su naši prijatelji, čuvaju nas"

Iranci tvrde: Pogodili smo američki brod u blizini Omana

Da li Tramp sprema veliki udar u NATO-u: Želi princip "plati pa učestvuj" i povlačenje američke vojske iz Njemačke

Džej Di Vens otkrio: Amerika uskoro napušta Iran?

Teška noć za Izrael: Zasjede Hezbolaha ostavile više mrtvih i ranjenih