Cijene nafte pale su za oko četiri posto nakon izvještaja da su Sjedinjene Američke Države poslale Iranu prijedlog s 15 tačaka s ciljem okončanja rata, što je potaknulo spekulacije o mogućem napretku ka prekidu vatre.Brent nafta pala je za 3,96 dolara, odnosno 3,8 posto, na 100,53 dolara po barelu, dok je američka WTI sirova nafta pala za 3,57 dolara, odnosno 3,9 posto, na 88,78 dolara, prenosi Reuters.Prema navodima iranskog zvaničnika, Pakistan je predao američki prijedlog Teheranu, a Pakistan ili Turska mogli bi biti domaćini razgovora o deeskalaciji sukoba. Iran je, međutim, negirao da su održani direktni pregovori.Analitičari kompanije Ritterbusch and Associates naveli su da je pad cijena povezan s američkim planom, ali da tržište ostaje osjetljivo na nove skokove dok se ne pokaže konkretan napredak. Rat je gotovo zaustavio transport nafte i LNG-a kroz Hormuški moreuz. Međunarodna agencija za energiju (IEA) ocijenila je da je riječ o najvećem poremećaju snabdijevanja naftom u historiji. Procjenjuje se da je izgubljeno oko 20 miliona barela dnevno, odnosno 500 miliona barela za 25 dana.Zaljevske arapske države upozorile su UN da im iranski napadi na infrastrukturu predstavljaju egzistencijalnu prijetnju, a visoki komesar UN-a za ljudska prava ocijenio je da bi mogli predstavljati ratne zločine.Kako bi nadoknadila poremećaje u Hormuzu, Saudijska Arabija je povećala izvoz preko luke Yanbu na Crvenom moru na gotovo četiri miliona barela dnevno, što je nagli rast u odnosu na period prije izbijanja rata.

Pakistan ili Turska mogli bi biti domaćini razgovora o deeskalaciji sukoba

Cijene nafte pale za četiri posto nakon što su SAD predložile Iranu mirovni plan

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko sastao se u Pjongjangu sa liderom Sjeverne Koreje Kim Jong Unom, koji mu je priredio svečanu ceremoniju dočeka. Tokom posjete očekuje se potpisivanje sporazuma o prijateljstvu i jačanje saradnje između dviju zemalja.Lukašenko je dočekan na centralnom trgu Kim Il Sunga u Pjongjangu, jednom od simbola glavnog grada, navodi bjeloruska novinska agencija Belta. Zajedno sa Kimom, Lukašenko je položio vijenac na spomenik "Oslobođenje", posvećen sovjetskim vojnicima poginulim u borbama za oslobođenje Koreje od japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu.Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Maksim Riženkov izjavio je da će tokom posjete biti potpisan sporazum o prijateljstvu, kao i oko deset sektorskih sporazuma u oblastima poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva, nauke i informisanja.- Najveći interes nam je jačanje istinski prijateljskih i partnerskih odnosa. Došlo je vrijeme za aktivniji razvoj saradnje - rekao je Riženkov.On je dodao da je trgovinska razmjena između dvije zemlje trenutno skromna, ali da postoji veliki potencijal za saradnju u farmaceutskoj industriji, prehrambenom sektoru i uvozu korejske kozmetike.Lukašenko i Kim Džong Un prethodno su se sastali u septembru 2025. godine u Pekingu, kada je sjevernokorejski lider pozvao bjeloruskog predsjednika da posjeti njegovu zemlju.

Tokom posjete očekuje se potpisivanje sporazuma o prijateljstvu i jačanje saradnje između dviju zemalja

Lukašenko stigao u Pjongjang: Sastanak s Kim Jong Unom kao početak nove ere 

Izrael je objavio da "širi" svoju sigurnosnu zonu u južnom Libanu kako bi uklonio prijetnju protuoklopnih projektila.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je na društvenoj mreži X da će proširenje stvoriti "veći zaštitni pojas" i pomoći u sprječavanju moguće kopnene invazije na Izrael od strane Hezbolaha, militantne skupine koju podupire Iran.Posljednjih dana izraelske snage uništile su više mostova na rijeci Litani, oko 30 kilometara od libanonsko-izraelske granice. Izraelski ministar obrane Izrael Kac izjavio je da je Hezbolah te prijelaze koristio za kretanje boraca i dopremu oružja.Kac je u utorak dodao i da se deseci hiljada raseljenih stanovnika juga Libana neće moći vratiti južno od rijeke Litani sve dok se ne osigura sigurnost stanovnika sjevera Izraela.

Posljednjih dana izraelske snage uništile su više mostova na rijeci Litani, oko 30 kilometara od libanonsko-izraelske granice

Netanjahu najavio širenje operacija u Libanu

Hezbolah je danas odbio mogućnost bilo kakvih pregovora "pod vatrom" s Izraelom, koji nastavlja s napadima na uporišta ove proiranske grupa u Libanu. Prema novim podacima Ministarstva zdravstva objavljenim danas, u izraelskim napadima od 2. marta poginulo je 1094 ljudi, uključujući 121 dijete, dok je više od 3000 ranjeno, a više od milion raseljeno.U saopćenju koje je prenijela televizija Hezbolaha, vođa grupe Naim Kasem ustvrdio je da su bilo kakvi pregovori "pod vatrom" s Izraelom zapravo "kapitulacija", dok libanske vlasti pozivaju na razgovore s neprijateljskom zemljom. Zatražio je od libanskih vlasti da povuku odluku o, kako kaže, "kriminalizaciji" vojnog djelovanja njegove formacije, koju je Beirut odlučio zabraniti početkom ožujka.Hezbolah tvrdi da je izveo nekoliko napada na izraelsku vojsku koja napreduje u graničnom pojasu, dok je Izrael danas ujutro ponovno gađao južna predgrađa Beiruta i jug zemlje. Proiranska formacija navodi da je napala izraelske snage "u graničnim mjestima Nakura i Kavzah", kao i nekoliko lokacija duž granice "s više od 100 raketa".<h2>Izrael je jučer naredio evakuaciju</h2>Grupa je također preuzela odgovornost za niz napada na mjesta na sjeveru Izraela, prije svega Kirjat Šmonu, u kojima prema izraelskim vlastima nije bilo žrtava. Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je jučer da izraelske snage "manevriraju unutar libanskog teritorija kako bi zauzele isturenu liniju obrane" sve do rijeke Litani, udaljene oko 30 kilometara od granice.Istodobno, izraelska avijacija izvelo je noćni napad na južno predgrađe glavnoga grada. Izrael je jučer naredio stanovnicima sedam četvrti tog predgrađa, koje smatra uporištem Hezbolaha, da se evakuiraju zbog planiranih vojnih akcija.U Nabatijehu, na jugu zemlje, dva spasioca u uniformama koja su se vozila na skuteru ubijena su jučer u izraelskom napadu, objavilo je danas libansko Ministarstvo zdravstva. Time se broj libanskih medicinskih djelatnika koje je ubio Izrael popeo na 42. Ministarstvo je u priopćenju osudilo "namjerno ometanje spasilačkih operacija i flagrantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava".<h2>"Nećemo napustiti svoju zemlju"</h2>Izraelska vojska saopćila je danas ujutro da je napala "zapovjedno središte" Hezbolaha u južnom predgrađu, kao i benzinske crpke tvrtke Al-Amana, za koje tvrdi da pripadaju pokretu i da ga financiraju. Izrael je također objavio da je tijekom kopnene operacije na jugu Libana "demontirao zapovjedna središta Hezbolaha" i skladište oružja te ubio "nekoliko" boraca te formacije.U drevnom gradu Tiru, dvadesetak kilometara od izraelske granice, oko 20.000 ljudi, od kojih su oko 15.000 izbjeglice iz okolnih sela, smješteno je u kršćanskoj četvrti (jedinoj koja je još pošteđena udara) i u nekoliko škola. "Nećemo napustiti svoju zemlju, naša su srca ovdje", kaže Halil, jedan od onih koji su odlučili ostati u gradu, koji je sada gotovo odsječen od ostatka zemlje.- Stotine hiljada stanovnika južnog Libana koji su evakuirani na sjever neće se vratiti južno od Litanija sve dok sigurnost stanovnika sjevera Izraela ne bude zajamčena - upozorio je danas izraelski ministar obrane.

Vođa grupe Naim Kasem ustvrdio je da su bilo kakvi pregovori "pod vatrom" s Izraelom zapravo "kapitulacija"

Hezbolah odbija pregovore s Izraelom: "To bi bila kapitulacija"


Izraelske vlasti negirale su iransku tvrdnju da su projektili pogodili najveću izraelsku elektranu.Iranska poluzvanična novinska agencija Fars objavila je snimak koji prikazuje dim kako se diže u nebo u neposrednoj blizini elektrane a za koju se navodi da je pogođena u talasu napada.&nbsp;Općina Hadera, koja se nalazi na pola puta između Tel Aviva i Haife i u kojoj je smještena elektrana, je dala potvrdu da se udar dogodio u tom području ali su, također, naveli da se udar desio izvan granica grada.

Iran pogodio područje najvažnije izraelske elektrane: Vidi se gusti crni dim

Izraelske odbrambene snage rekle su za CNN da su iranski projektili pali na otvoreno područje i da nisu pogodili elektranu.- Nije bilo oštećenja na infrastrukturi elektrane od iranske raketne vatre, rekao je glasnogovornik Izraelske električne korporacije (IEC)

Izraelske odbrambene snage rekle su za CNN da su iranski projektili pali na otvoreno područje i da nisu pogodili elektranu

Izrael negira da je Iran u današnjem napadu pogodio njihovu najveću elektranu

Glavni tajnik NATO-a Mark Rute izazvao je oštre reakcije u evropskim prijestolnicama svojom nedvosmislenom podrškom ratu koji je Donald Tramp pokrenuo protiv Irana. Njegovi istupi dolaze u trenutku kada se Evropa suočava s energetskim šokom izazvanim sukobom, što dodatno pogoršava napetosti unutar transatlantskog saveza, piše Financial Times.Ruteova izjava da će se evropski saveznici na kraju "okupiti" i odazvati pozivu američkog predsjednika za slanje pomorskih snaga u Hormuški moreuz razbjesnila je zvaničnike u više glavnih evropskih gradova, potvrdili su diplomati saveza za FT. Time se produbljuju nesuglasice unutar NATO-a oko toga koliko daleko treba ići u udovoljavanju zahtjevima najveće članice.- Ovo nas stavlja u zaista neugodnu i nezgodnu poziciju.&nbsp;Želimo pokazati dobru volju, ali je isto tako istina da nismo u stanju na bilo koji način se uključiti u sukob - rekao je jedan diplomat EU-a.Nelagoda koja prevladava u mnogim evropskim prijestolnicama zbog sukoba, koji je izazvao haos na Bliskom istoku i doveo do naglog rasta cijena nafte i plina, u oštrom je kontrastu s Ruteovim komentarima. On je i dosad bio poznat po nastojanjima da umiri i pohvali Trampa kako bi zadržao SAD angažiranim u vojnom savezu.- On to čini kako bi cijeli svijet bio siguran - izjavio je Rute u nedjelju, govoreći o Trampovoj odluci o bombardiranju Irana.&nbsp;- Sasvim je logično da evropskim zemljama treba nekoliko tjedana da se usuglase - dodao je, misleći na zahtjev američkog čelnika da se saveznici iz NATO-a pridruže pomorskim snagama za pratnju brodova kroz Hormuški moreuz, koji je Iran blokirao - dodao je.<h2>Trampov pritisak i evropsko odbijanje</h2>Tramp je kritizirao saveznike iz NATO-a jer se nisu odmah odazvali njegovom pozivu, nazvavši ih "kukavicama" i upozorivši da je bez SAD-a NATO "tigar od papira". Otkako se prošle godine vratio na dužnost, američki predsjednik redovno testira transatlantsko jedinstvo, od pitanja trgovine i izdvajanja za obranu do prijetnji invazijom na Grenland.Zemlje Evropske unije, od kojih su sve osim tri ujedno i članice NATO-a, prošlog su tjedna kolektivno odbile Trampov poziv za misiju u Hormuzu. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas o sukobu je rekla: "Ovo nije naš rat". Sličan stav iznijeli su i ministri iz Njemačke, Italije i Španjolske.Trojica evropskih diplomata iz zemalja članica NATO-a izrazila su zabrinutost zbog nesklada između Ruteovih komentara i stava većine evropskih prijestolnica. Iako ne vide razlog za direktno kritiziranje Trampa, ne slažu se ni s podrškom njegovoj odluci o pokretanju rata, rekli su.- Ovaj rat je, štoviše... politički katastrofalna pogreška za sve uključene - izjavio je u utorak njemački predsjednik Frank-Valter Stajnmajer.&nbsp;- I to me najviše frustrira: rat koji je bio uistinu izbježan i nepotreban - dodao je.Načelnik glavnog stožera francuske vojske Fabien Mandon rekao je u utorak da SAD "postaje sve nepredvidljiviji i čak se ne trudi obavijestiti nas kada odluči pokrenuti vojne operacije".&nbsp;- To utječe na našu sigurnost. Utječe na naše interese - dodao je Mandon.<h2>Podijeljena stajališta i diplomatski napori</h2>Jedan dužnosnik NATO-a rekao je za FT: "NATO nije uključen u rat u Iranu, ali pozorno prati situaciju kako bi saveznici bili sigurni. Glavni tajnik je u stalnom kontaktu s čelnicima diljem saveza."Neke evropske prijestolnice, predvođene Parizom, signalizirale su spremnost da se eventualno uključe u pomorske ophodnje u moreuzu nakon završetka rata. Cilj bi bio zaštititi otprilike petinu ukupne svjetske isporuke nafte i plina koja prolazi tim ključnim plovnim putem koji povezuje Zaljev s međunarodnim tržištima.Istovremeno, neki evropski dužnosnici neslužbeno se protive ocjeni da ovo "nije naš rat", s obzirom na ogroman utjecaj sukoba na cijene nafte i plina, što povećava troškove za kućanstva i tvrtke diljem Evrope.- Posljedice su naše, dakle i sukob je naš - rekao je jedan dužnosnik, dodajući da su brojne prijestolnice u kontaktu sa zemljama Bliskog istoka pogođenima ratom kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje.Napetosti oko odnosa prema sukobu i Trampovom stavu dolaze u trenutku kada američki državni tajnik Marko Rubio u petak putuje u Francusku na razgovore s kolegama iz skupine G7. State Department je priopćio da će se "razgovarati o zajedničkim sigurnosnim pitanjima i mogućnostima suradnje".

Izazvao je oštre reakcije u evropskim prijestolnicama svojom nedvosmislenom podrškom ratu koji je Donald Tramp pokrenuo protiv Irana. 

Ruteova podrška Trampu razljutila evropske saveznike

Krajnje desničarska francuska liderka Marine Le Pen izjavila je u srijedu da su Sjedinjene Američke Države očigledno napravile grešku napadom na Iran.- Ono što vidim jeste da su Sjedinjene Države jasno napravile grešku, misleći da će iranski režim pasti za nekoliko dana. Nije pao. Iranski režim je izuzetno snažan - rekla je Le Pen, predsjednica Nacionalnog okupljanja (RN), za radio France Inter.Ona je ocijenila da su Trampovi ratni ciljevi nepredvidivi i dovela u pitanje krajnji cilj sukoba, dodajući da niko ne zna šta on želi postići.<h2>Ozbiljan disbalans</h2>Le Pen je naglasila da je rat pogodio nekoliko zemalja Zaljeva i izazvao ozbiljan disbalans u snabdijevanju energijom.- Rusija je energetski snabdjevač Mađarske. Ukrajina ometa ruske isporuke nafte Mađarskoj - dodala je.Liderka Nacionalnog okupljanja opisala je mađarskog premijera Viktora Orbana simbolom otpora prema Evropskoj komisiji.- Sasvim je prirodno da dođem podržati naše saveznike u izbornim situacijama - rekla je, naglasivši da se ne miješa u unutrašnje poslove Mađarske.<h2>Regionalna eskalacija</h2>Regionalna eskalacija nastavlja se od 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran, u kojoj je do sada poginulo više od 1.300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija.Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Zaljeva koje su domaćini američkih vojnih kapaciteta, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi te poremećaje na globalnim tržištima i u aviosaobraćaju.

Čelnica Nacionalnog okupljanja kritikovala Trampove nepredvidive ratne ciljeve, navodeći da niko ne zna šta on zapravo želi postići

Liderka krajnje desnice Le Pen: SAD je napravio grešku napadom na Iran

Sjedinjene Američke Države zvanično su potvrdile slanje dijela svojih kopnenih snaga na Bliski istok, nakon višednevnih spekulacija i brojnih upita javnosti.Kako je saopćeno iz Pentagona za BBC, u regiju će biti raspoređeni dijelovi komande 82. zračno-desantne divizije, određeni prateći elementi divizije, te 1. borbena brigada.Američki zvaničnici zbog sigurnosnih razloga nisu željeli davati dodatne informacije o rasporedu i tačnim lokacijama jedinica.Struktura ovih trupa ukazuje na vrste vojnih kapaciteta koje SAD dovode u region, potencijalno u kontekstu širenja sukoba.82. zračno-desantna divizija, sa sjedištem u Sjevernoj Karolini, smatra se jednom od najelitnijih konvencionalnih borbenih jedinica američke vojske. Dijelovi divizije su u stalnoj pripravnosti i mogu biti raspoređeni bilo gdje u svijetu u roku od 18 sati.- Ove trupe su obučene za desantiranje padobranima ili helikopterima na ciljane lokacije, s ciljem brzog zauzimanja teritorije. U kontekstu potencijalnog sukoba s Iranom, mogle bi služiti kao opcija za preuzimanje kontrole nad ključnim tačkama poput ostrva Kharg ili drugih strateških lokacija - navodi se u saopćenju. Ipak, ova jedinica primarno je fokusirana na brzu mobilnost i ne raspolaže teškom opremom potrebnom za dugotrajne borbene operacije.S druge strane, 1. borbena brigada, dio 10. planinske divizije sa sjedištem u Njujorku, u potpunosti je opremljena za dugotrajna borbena djelovanja i operacije punog spektra, kako se navodi u vojnoj terminologiji.

U regiju će biti raspoređeni dijelovi komande 82. zračno-desantne divizije, određeni prateći elementi divizije, te 1. borbena brigada

SAD poslale kopnene snage na Bliski istok, stiže najelitnija jedinica vojske

Iranska mornarica saopćila je da je ispalila krstareće projektile prema američkom nosaču aviona USS Abraham Lincoln i da ga je time primorala na promjenu kursa, prenosi državna novinska agencija IRNA. Ova verzija događaja razlikuje se od ranijih tvrdnji u kojima je navedeno da je nosač pogođen.

 Raketiran američki nosač "Abraham Lincoln"

Iran tvrdi: Pogođen američki nosač aviona "Abraham Lincoln"

Ove navode za sada nije moguće nezavisno potvrditi, dok se Sjedinjene Američke Države nisu oglašavale povodom ovog konkretnog slučaja, iako su ranije odbacivale slične tvrdnje iz Teherana.Prema dostupnim informacijama, cilj ove akcije bio je demonstrirati snagu i spremnost iranske mornarice kao odgovor na prijetnje "neprijateljskih flota".Dan ranije, američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je novinarima da je na "Abraham Lincoln" ispaljeno više od 100 projektila, ali da su svi presretnuti zahvaljujući, kako je rekao, "nevjerovatnim" američkim vojnicima.- Ovi momci [američke snage] koji upravljaju odbranom nevjerovatno su smireni... nemate puno vremena kad projektil leti brzinom od 2.500 milja na sat - rekao je Tramp.

Ova verzija događaja razlikuje se od ranijih tvrdnji u kojima je navedeno da je nosač pogođen

Iran tvrdi da je natjerao američki nosač da promijeni kurs nakon lansiranja projektila

Iranska državna televizija IRIB prenijela je oštro upozorenje vojnih struktura iz Teherana upućeno Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima u regionu. Prema zvaničnim navodima, Iran je spreman na radikalne vojne poteze u slučaju direktne američke kopnene intervencije.- Ako Sjedinjene Države naprave grešku, iranske oružane snage su spremne da zauzmu obale UAE i Bahreina i u potpunosti izmijene regiju - navodi se u izvještaju državnog emitera.Ova prijetnja dolazi u trenutku izrazito povišenih tenzija i intenzivnih vojnih operacija koje traju od kraja februara. Iranski vojni analitičari ističu da bi takav potez predstavljao direktan odgovor na bilo kakav pokušaj ulaska američkih kopnenih snaga na teritoriju Irana.Prema dostupnim informacijama, iranske snage su i ranije gađale baze u kojima su raspoređeni američki vojnici u ovim državama, uključujući bazu Al-Dafra, dok su odbrambeni sistemi Ujedinjenih Arapskih Emirata pod stalnim pritiskom zbog učestalih napada dronovima i projektilima.

Iranske oružane snage su spremne da zauzmu obale UAE i Bahreina i u potpunosti izmijene regiju, poručili su

Iran zaprijetio: Ako Amerika krene u kopnenu ofanzivu, zauzet ćemo obale Emirata i Bahreina

Ministarstvo odbrane Iraka saopćilo je u srijedu da su vojna medicinska klinika i prateći inženjerski odjel u Al-Habaniji, gradu u provinciji Al-Anbar, bili meta smrtonosnog zračnog napada u ranim jutarnjim satima, pri čemu je poginulo sedam pripadnika osoblja, dok je 13 ranjeno.Prema navodima ministarstva, napad se dogodio u 9:00 sati, nakon čega je uslijedilo dodatno granatiranje iz aviona. Spasilačke ekipe i dalje pretražuju pogođeno područje u potrazi za eventualnim preživjelima.<h2>Pogođena klinika</h2>Meta napada bili su vojna medicinska klinika i inženjerski sektor baze u Al-Habaniji, a osoblje je u trenutku udara obavljalo svoje nacionalne i humanitarne zadatke.

<blockquote class="twitter-tweet">7 Iraqi Army soldiers were killed and 13 wounded after a U.S. airstrike hit the clinic and engineering department at the Habbaniyah base in Anbar. The base, which is shared by the Iraqi Army and PMF/Hashd al-Shaabi, was struck in two consecutive U.S. attacks on March 24–25.… <a href="https://t.co/FF9sFWHdst">pic.twitter.com/FF9sFWHdst</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2036756431903363336?ref_src=twsrc%5Etfw">March 25, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Baza, koju zajednički koriste Iračka vojska i PMF/Hašd al-Šaabi, pogođena je u dva uzastopna američka napada 24. i 25. marta. U operaciji je korišten i američki vojni avion A-10 Warthog.Ministarstvo je napad osudilo kao "očigledno i ozbiljno kršenje međunarodnih zakona i normi koje zabranjuju gađanje medicinskih objekata i osoblja".Ovaj čin opisan je kao kriminalni napad i opasna eskalacija sukoba, uz zahtjev da odgovorni budu procesuirani.- Ovi kukavički napadi neće odvratiti naše timove od izvršavanja njihovih dužnosti. Oni samo jačaju našu odlučnost da nastavimo služiti državi i njenim građanima - navodi se u saopćenju.Ministarstvo odbrane naglasilo je da "zadržava pravo da poduzme sve potrebne pravne mjere kao odgovor na agresiju".Na kraju su odali počast poginulima i poželjeli brz oporavak povrijeđenima: "Milost i vječnost našim pravednim šehidima, a brz oporavak našim herojskim ranjenicima. Doista, Allahu pripadamo i Njemu se vraćamo".Dan ranije, irački premijer i vrhovni komandant oružanih snaga Mohamed Šija al-Sudani (Mohammed Shia al-Sudani) predsjedavao je hitnim sastankom Ministarskog vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrio najnovija vojna dešavanja u Iraku i regionu.Prema riječima Sabaha al-Numana (Sabah al-Numan), glasnogovornika vrhovnog komandanta, vijeće je naglasilo da, u skladu s ustavom, isključivo država i njene zvanične institucije imaju ovlaštenje da odlučuju o pitanjima "rata i mira". Nijedna grupa, stranka ili pojedinac nema pravo prisvajati tu nadležnost, a svako djelovanje izvan tog okvira bit će sankcionisano.<h2>Pravo na samoodbranu i odgovor</h2>Vijeće je ukazalo na potrebu vođenja uravnotežene politike kako bi se Irak držao podalje od središta regionalnih sukoba, uz potvrdu opredijeljenosti sigurnosnih institucija da očuvaju stabilnost i sigurnost u skladu sa zakonom i ustavom.Također je naglašeno da nijedna frakcija unutar Snaga narodne mobilizacije nema pravo djelovati izvan zvaničnih pravnih okvira i izdatih naredbi.Vijeće je odobrilo pravo na legitimnu samoodbranu i vojni odgovor na zračne i napade dronovima usmjerene na sigurnosne baze, ističući da je riječ o prirodnom pravu države da se brani svim raspoloživim sredstvima.Sigurnosnim snagama naređeno je da identifikuju i uhapse pojedince i grupe odgovorne za napade na državne institucije, interese građana i diplomatske misije, uz naglašenu odgovornost vojnih zapovjednika za eventualni nemar u provođenju sudskih naloga za hapšenje.

Meta napada bili su vojna medicinska klinika i inženjerski sektor baze u Al-Habaniji

Američka vojska napala bazu iračke vojske

Video / Američka vojska napala bazu iračke vojske: Poginulo sedam vojnika, 13 ranjeno

Iran je odbacio američki plan za okončanje rata protiv Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, nakon što je Vašington dostavio dokument od 15 tačaka kao prijedlog za završetak sukoba koji je ušao u četvrtu sedmicu, objavila je iranska Press TV.<h2>Nastavak napada</h2>Prema riječima neimenovanog iranskog zvaničnika, Teheran ne želi dozvoliti američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump) da određuje trenutak završetka rata.- Iran će zaustaviti rat kada odluči da to uradi i kada se naši uslovi ispune - rekao je.Naglasio je da će Iran nastaviti s odbranom zemlje, ali i s napadima na neprijateljske države.Prema istom izvoru, Vašington je inicirao otvaranje pregovora o okončanju sukoba, ali su predloženi američki uslovi ocijenjeni kao "neprihvatljivi i pretjerani".<h2>Pet ključnih uvjeta</h2>Kao odgovor, Teheran je iznio pet ključnih uvjeta koje traži za prekid rata: potpuna obustava napada na Iran; uspostavljanje mehanizama koji bi spriječili ponavljanje napada; garantovana i jasno definisana isplata ratne štete; prekid sukoba na svim frontovima, uključujući i oružane grupe u regionu; te međunarodno priznanje da isključivo Iran ima suverenitet nad Hormuškim moreuzom.Iranski zvaničnici navode da se ovi uvjeti nadovezuju na ranije zahtjeve iznesene tokom pregovora u Ženevi krajem februara, prije početka američko-izraelskih napada na Iran.Također je istaknuto da su poruke o iranskim uvjetima za prekid vatre prenesene svim državama koje su izrazile spremnost da posreduju u ovom sukobu.- Prije ispunjenja uslova neće biti pregovora. Kraj rata će se desiti kada Iran odluči, a ne kada je Tramp to zamislio - poručio je iranski zvaničnik za Press TV.

Kraj rata će se desiti kada Iran odluči, a ne kada je Tramp to zamislio

Teheran odbacio američki plan o okončanju rata i postavio svojih pet uvjeta za završetak sukoba

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) potvrdio je da su tri američka borbena aviona F-15 oborena iznad Kuvajta vlastitim projektilima Patriot američke proizvodnje. Incident, koji se dogodio 2. marta, Tramp je opisao kao "malu nezgodu", navodeći da su kuvajtske snage greškom oborile savezničke letjelice nakon što su ih pogrešno identificirale kao neprijateljske ciljeve.<h2>"Mala nezgoda"</h2>Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, predsjednik je umanjio značaj događaja od 2. marta, ističući da su se svi piloti američkih lovaca F-15E Strike Eagle uspješno katapultirali i da "danas već lete".

<blockquote class="twitter-tweet">Trump brags that we shot down three of our own aircraft with Patriot missiles, then shrugs it off because the pilots survived. You can’t make this up. <a href="https://t.co/3K3Ids111l">pic.twitter.com/3K3Ids111l</a>&mdash; WarMonitor (@TheWarMonitor) <a href="https://twitter.com/TheWarMonitor/status/2036562345132998934?ref_src=twsrc%5Etfw">March 24, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- S našim su raketama srušili tri aviona, a ispostavilo se da su bili naši - rekao je, dodajući da su svi piloti preživjeli i već se vratili u službu.- Piloti su se izvukli... prilično nevjerovatno. Danas već lete - kazao je Tramp.Tramp je naglasio da su "Kuvajćani pogriješili, zapucali su... Mislili su da pucaju na neprijatelja. Radilo se o onome što se naziva prijateljskom vatrom."<h2>Šta se dogodilo iznad Kuvajta?</h2>Trećeg dana rata s Iranom, 2. marta, tri američka lovca F-15E Strike Eagle srušila su se tokom vojnih operacija u regiji. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) kasnije je potvrdilo padove, nazvavši ih "očitim incidentom prijateljske vatre" tokom aktivnih borbi.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Reports of a U.S. F-15 fighter jet having been downed over Kuwait moments ago in a friendly fire incident <a href="https://t.co/rWHxiaPbl1">pic.twitter.com/rWHxiaPbl1</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2028336851405115871?ref_src=twsrc%5Etfw">March 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema CENTCOM-u, avione je greškom gađala kuvajtska protuzračna odbrana dok su učestvovali u misiji podrške. Svih šest članova posade uspješno se katapultiralo i spašeno je.Kuvajt je u svojoj prvoj reakciji priznao incident i naveo da su poduzete "tehničke mjere" u koordinaciji s američkim snagama. Pokrenuta je istraga, ali zvaničnici još nisu objavili detalje o uzrocima.<h2>WSJ: Moguće da nisu pogođeni sa zemlje</h2>Dodatnu neizvjesnost unijele su nove tvrdnje koje su se pojavile u javnosti. The Wall Street Journal je, pozivajući se na američke zvaničnike, ranije objavio da avioni možda nisu pogođeni sa zemlje, kako se prvobitno vjerovalo.Prema tim navodima, lovac F/A-18 Hornet kuvajtske ratne avijavije greškom je ispalio tri rakete, pri čemu je svaka pogodila po jedan američki avion.Izvještaj navodi da je pilot Horneta lansirao sve tri rakete u trenutku konfuzije, vjerovatno zbog ulaska iranskih dronova u kuvajtski zračni prostor.S druge strane, iranski mediji ponudili su potpuno drugačiju verziju događaja. Poluslužbene agencije poput Mehr News i Tasnim tvrde da je Iran odgovoran za obaranje aviona, ali za te tvrdnje nisu ponudile nikakve dokaze.

S našim su raketama srušili tri aviona, a ispostavilo se da su bili naši, rekao je

Tramp potvrdio da su tri američka F-15 srušena američkim Patriotima: "Bila je to mala nezgoda"

Iran je razmotrio prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), ali ga je, prema riječima zvaničnika koje prenosi iranska državna televizija, ocijenio kao "pretjeran".Isti zvaničnik naglasio je da će Iran okončati rat isključivo u trenutku koji sam odredi i samo ukoliko budu ispunjeni njegovi uvjeti.&nbsp;- Iran neće dozvoliti američkom predsjedniku Trampu da diktira vrijeme završetka rata - poručio je.Kao prvi uvjet za prekid sukoba naveo je obustavu napada na Iran, dok je drugi "uspostava konkretnih garancija koje sprečavaju ponavljanje rata". Iran također traži "zagarantovanu isplatu" za štetu pretrpljenu tokom sukoba. Dodao je da je Teheran putem posrednika poručio Sjedinjenim Američkim Državama da će nastaviti braniti svoje interese.<h2>Iran: Rat će završiti pod našim uvjetima</h2>Pakistan je ranije Iranu dostavio mirovni prijedlog Sjedinjenih Američkih Država, a prema riječima visokog iranskog zvaničnika za Reuters, Pakistan ili Turska mogli bi biti domaćini pregovora o deeskalaciji rata u Perzijskom zaljevu.Ove izjave, date pod uslovom anonimnosti, predstavljaju rijetke naznake da bi Teheran mogao razmotriti diplomatska rješenja, uprkos javnom insistiranju da nema komunikacije i da neće biti dogovora s administracijom Donalda Trampa.Iranski izvor nije iznio detalje prijedloga koji je Pakistan proslijedio, niti je potvrdio da li je riječ o istom okviru od 15 tačaka o kojem su ranije izvještavale svjetske agencije, uključujući Reuters. Naveo je i da je Turska "pomogla u naporima da se okonča rat te da se Turska ili Pakistan razmatraju kao moguće mjesto održavanja razgovora".<h2>Amerika poslala prijedlog Iranu</h2>Cijene nafte su pale, dok su se berze oporavile nakon izvještaja da su Sjedinjene Američke Države poslale Iranu plan od 15 tačaka, što je podstaklo nadu investitora da bi rat, koji traje već četiri sedmice, uskoro mogao biti završen. U sukobu su poginule hiljade ljudi, a globalna opskrba energijom je ozbiljno poremećena.Izvor upoznat sa situacijom potvrdio je za Reuters da je plan upućen Iranu.Tri izvora iz izraelskog kabineta navela su da je sigurnosni kabinet premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) upoznat s prijedlogom, koji uključuje uklanjanje iranskih zaliha visoko obogaćenog urana, prekid obogaćivanja, ograničavanje balističkog programa i zaustavljanje finansiranja regionalnih saveznika.U međuvremenu, Pentagon planira zračnim putem poslati hiljade vojnika u Perzijski zaljev kako bi Trampu dao više opcija za eventualno naređivanje kopnenog napada, navode izvori. Dva kontingenta marinaca već su na putu, a prva ekspedicijska jedinica na velikom amfibijskom jurišnom brodu mogla bi stići do kraja marta.<h2>Iranska vojska: Nema dogovora s Trampom</h2>Pakistan, kao susjed Irana, već je ove sedmice ponudio da bude domaćin razgovora na kojima bi učestvovali visoki američki zvaničnici. Visoki zvaničnik vladajuće stranke u Turskoj, Harun Armagan, izjavio je za Reuters da Ankara također "igra ulogu u prenošenju poruka" između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.Ipak, Iran do sada nije javno signalizirao spremnost za pregovore, dok su poruke iz Teherana sve oštrije.- Je li nivo vaše unutrašnje borbe dostigao fazu u kojoj pregovarate sami sa sobom? - izjavio je glasnogovornik iranskog združenog vojnog zapovjedništva Ebrahim Zolfagari (Ebrahim Zolfagari), ismijavajući Trampa na državnoj televiziji.- Ljudi poput nas ne mogu se slagati s ljudima poput vas - rekao je.&nbsp;- Kao što smo uvijek govorili... niko poput nas neće sklopiti dogovor s vama. Ne sada. Nikada -dodao je Zolfagari.Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Begei (Esmail Beghaei), gostujući na televiziji u Indiji, istakao je da su nuklearni pregovori bili u toku kada je Tramp naredio napade, što je nazvao "izdajom diplomatije".- Nema nikakvih razgovora ili pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država - rekao je.&nbsp;- Niko ne može vjerovati američkoj diplomatiji. Naš stav je jasan u vezi s njihovim tvrdnjama. Trenutno je naša hrabra vojska fokusirana na odbranu iranske teritorije i suvereniteta od ovog brutalnog i nezakonitog rata - poručio je Begei.Visoki izraelski odbrambeni zvaničnik izjavio je da je Izrael skeptičan da će Iran prihvatiti ponuđene uvjete, te da postoji zabrinutost da bi oni mogli poslužiti samo kao početna osnova za pregovore tokom kojih bi američka strana mogla praviti ustupke.Izvor upoznat s izraelskim vojnim planovima naveo je da Izrael želi da svaki eventualni sporazum sačuva mogućnost izvođenja preventivnih napada.<h2>Trampov blaži ton smirio tržišta</h2>Tramp, koji je na početku sukoba tvrdio da će rat završiti "bezuslovnom predajom" Teherana i ličnim izborom iranskog rukovodstva, ove sedmice je ublažio retoriku, navodeći da se vode "produktivni" razgovori s neimenovanim iranskim zvaničnicima.Također je izjavio da će Sjedinjene Američke Države odgoditi napade na iranski civilni energetski sistem, što je donijelo privremeno smirivanje na finansijskim tržištima.Iran, s druge strane, dosljedno tvrdi da takvi razgovori ne postoje, te je Trampove izjave opisao kao pokušaj kupovine vremena i stabilizacije tržišta.<h2>Nastavak napada</h2>Sukobi se u međuvremenu nastavljaju. Zračni napadi na Iran ne prestaju, dok Iran uzvraća dronovima i raketama prema Izraelu i američkim saveznicima.Na pitanje da li je Izrael prilagodio svoje vojne planove nakon Trampovih izjava o pregovorima, izraelski vojni zvaničnik rekao je da se "uglavnom nastavlja po starom".Iranska novinska agencija SNN izvijestila je da su izraelski napadi pogodili stambeno područje u Teheranu, gdje spasioci i dalje tragaju za preživjelima u ruševinama.Kuvajt i Saudijska Arabija saopćili su da su odbili nove napade dronovima. Dron je pogodio spremnik goriva na međunarodnom aerodromu u Kuvajtu, izazvavši požar, ali bez žrtava, potvrdile su vlasti.Iranska revolucionarna garda saopćila je da je pokrenula novi talas napada na ciljeve u Izraelu, uključujući Tel Aviv i Kirjat Šmonu, kao i na američke baze u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu.Od početka američke operacije "Epski bijes" u februaru, Iran je gađao zemlje u kojima se nalaze američke baze i praktično zatvorio Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.Iran je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodnoj pomorskoj organizaciji poručio da "brodovi koji ne dolaze iz neprijateljskih zemalja" mogu prolaziti kroz Hormuški moreuz uz koordinaciju s iranskim vlastima, ali u praksi prolaz ostvaruju uglavnom iranski tankeri i brodovi iz prijateljskih zemalja.

Iran neće dozvoliti američkom predsjedniku Trampu da diktira vrijeme završetka rata, poručio je zvaničnik

Izabran Modžtaba Hamenei za vrhovnog vođu

Iran odgovorio Trampu: Rat će završiti pod našim uvjetima

Najveći svjetski kompleks za ukapljeni prirodni gas (LNG) u Kataru vjerovatno se neće vratiti na puni kapacitet godinama nakon što je oštećen u iranskim napadima, jer nedostatak ključne opreme usporava popravke, saopćila je u srijedu kompanija Rystad Energy.<h2>Dugoročni problem</h2>Oštećenja na dva proizvodna postrojenja LNG-a u industrijskom gradu Ras Laffan stvorila su dugoročni problem jer zamjenske gasne turbine potrebne za pogon rashladnih kompresora imaju globalna kašnjenja u isporuci od dvije do četiri godine, navodi ova norveška energetska konsultantska kuća.Rystad procjenjuje da je šteta smanjila kapacitet LNG-a Katara za oko 17 posto, što je ekvivalent približno 12,8 miliona tona godišnje.Obnova proizvodnje nije prvenstveno pitanje finansiranja, već ograničenja u lancima snabdijevanja, jer samo tri globalna proizvođača proizvode velike turbine potrebne za LNG operacije.Ovi dobavljači su u 2026. godinu ušli s već popunjenim narudžbama zbog snažne potražnje povezane s rastom data centara i globalnim prelaskom s uglja na druge izvore energije.<h2>Spor oporavak</h2>Zbog toga bi, čak i uz trenutno osiguranje finansijskih sredstava, sama kašnjenja u nabavci mogla odgoditi značajniji oporavak za nekoliko godina, dok bi potpuna obnova mogla potrajati i do pet godina.- Razmjere štete i dugi rokovi isporuke ključne opreme mogli bi dovesti do sporog oporavka u Ras Laffanu - rekao je Audun Martinsen, direktor istraživanja lanaca snabdijevanja u Rystad Energy.Poremećaji u Kataru dio su šireg energetskog šoka u regiji izazvanog sukobom, koji je oštetio LNG postrojenja, rafinerije i infrastrukturu za gorivo širom Bliskog istoka.Rystad procjenjuje da bi troškovi popravki do sada mogli dostići najmanje 25 milijardi dolara, a vjerovatno će i dalje rasti.<h2>Trajne posljedice</h2>Dok bi neka postrojenja u Zaljevu mogla nastaviti rad u roku od nekoliko mjeseci, druga, posebno ona koja zavise od specijalizirane uvozne opreme, mogla bi ostati van funkcije godinama, navodi se u izvještaju.Dugotrajni prekid rada u Ras Laffanu očekuje se da će imati trajne posljedice na globalnu ponudu LNG-a, posebno za evropska i azijska tržišta koja se u velikoj mjeri oslanjaju na katarski izvoz, budući da rokovi oporavka zavise više od ograničenja u proizvodnji nego od finansijskih resursa.

Nedostatak ključnih turbina mogao bi godinama odgađati popravke u Ras Laffanu, navodi Rystad Energy

Obnova oštećenog LNG kompleksa u Kataru mogla bi trajati i do pet godina

Bivši šef britanske obavještajne službe MI6 Aleks Janger (Alex Younger) ocijenio je da Iran trenutačno ima prednost u ratu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.Govoreći za The Economist, Janger je rekao da mu nije drago doći do takvog zaključka, s obzirom na to da su britanske obavještajne službe godinama bile suočene s djelovanjem iranske Revolucionarne garde (IRGC), elitne vojne formacije režima u Teheranu.- Iran. Žao mi je što sam došao do tog zaključka jer smo se tijekom karijere suočavali s nasiljem i brutalnošću IRGC-a - rekao je Janger. Dodao je da ne žali zbog smrti iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija na početku rata, ali smatra da su SAD podcijenile protivnika.<h2>Iran pokazao otpornost i prilagodbu</h2>Janger ističe da su Sjedinjene Države izgubile inicijativu prije otprilike dva tjedna te da je iranski režim pokazao veću otpornost nego što se očekivalo.&nbsp;- U praksi, iranski režim pokazao se otpornijim nego što je itko očekivao - rekao je.Prema njegovim riječima, Iran je još prošle godine donio ključne odluke o disperziji vojnih kapaciteta i delegiranju ovlasti za korištenje oružja, što mu je omogućilo veću otpornost na intenzivnu zračnu kampanju.Dodao je i da je Iran pokrenuo tzv. horizontalnu eskalaciju, odnosno napade na sve ciljeve unutar dosega.&nbsp;- Ispaljivanje projektila na sve u dometu činilo se ludim, ali se pokazalo kao učinkovit način da se SAD-u nametne cijena rata - rekao je Younger.<h2>Ključna uloga Hormuškog moreuza</h2>Janger naglašava i da je Iran dobro shvatio važnost energetskog rata te prijetnjom Hormuškom tjesnacu uspio globalizirati sukob.&nbsp;- Imali su loše karte, ali odigrali su ih prilično dobro - rekao je.Dodao je da je retorika američkog predsjednika Donalda Trampa dodatno učvrstila uvjerenje iranskog režima da vodi egzistencijalni rat.- Tramp je jasno dao do znanja da ih želi uništiti, dok su SAD ušle u rat po izboru. To Iranu daje veću izdržljivost - rekao je Younger, zaključivši da to Teheranu daje prednost u ovom trenutku.Rat je počeo 28. februara kada su SAD i Izrael pokrenuli koordinirane zračne napade na ciljeve u Iranu, uključujući vojne i infrastrukturne objekte, nakon čega je Iran uzvratio napadima projektilima i dronovima na Izrael i američke saveznike u regiji, izvijestili su Reuters i BBC.Sukob se ubrzo proširio na cijeli Bliski istok, a Iran je zaprijetio Hormuškom tjesnacu, ključnom pravcu za globalnu trgovinu naftom, čime je dodatno destabilizirao svjetska tržišta energije.

Cijene nafte pale za četiri posto nakon što su SAD predložile Iranu mirovni plan

Lukašenko stigao u Pjongjang: Sastanak s Kim Jong Unom kao početak nove ere

Netanjahu najavio širenje operacija u Libanu

Hezbolah odbija pregovore s Izraelom: "To bi bila kapitulacija"

Izrael negira da je Iran u današnjem napadu pogodio njihovu najveću elektranu

Ruteova podrška Trampu razljutila evropske saveznike

Liderka krajnje desnice Le Pen: SAD je napravio grešku napadom na Iran

SAD poslale kopnene snage na Bliski istok, stiže najelitnija jedinica vojske

Iran tvrdi da je natjerao američki nosač da promijeni kurs nakon lansiranja projektila

Iran zaprijetio: Ako Amerika krene u kopnenu ofanzivu, zauzet ćemo obale Emirata i Bahreina

Video / Američka vojska napala bazu iračke vojske: Poginulo sedam vojnika, 13 ranjeno

Teheran odbacio američki plan o okončanju rata i postavio svojih pet uvjeta za završetak sukoba

Tramp potvrdio da su tri američka F-15 srušena američkim Patriotima: "Bila je to mala nezgoda"

Iran odgovorio Trampu: Rat će završiti pod našim uvjetima

Obnova oštećenog LNG kompleksa u Kataru mogla bi trajati i do pet godina

Bivši šef MI6: "Iran bolje stoji u ratu, žao mi je, ali tako je"

Globus

Cijene nafte pale za četiri posto nakon što su SAD predložile Iranu mirovni plan

Lukašenko stigao u Pjongjang: Sastanak s Kim Jong Unom kao početak nove ere

Netanjahu najavio širenje operacija u Libanu

Hezbolah odbija pregovore s Izraelom: "To bi bila kapitulacija"

Izrael negira da je Iran u današnjem napadu pogodio njihovu najveću elektranu

Ruteova podrška Trampu razljutila evropske saveznike

Liderka krajnje desnice Le Pen: SAD je napravio grešku napadom na Iran

SAD poslale kopnene snage na Bliski istok, stiže najelitnija jedinica vojske

Iran tvrdi da je natjerao američki nosač da promijeni kurs nakon lansiranja projektila

Iran zaprijetio: Ako Amerika krene u kopnenu ofanzivu, zauzet ćemo obale Emirata i Bahreina

Video / Američka vojska napala bazu iračke vojske: Poginulo sedam vojnika, 13 ranjeno

Teheran odbacio američki plan o okončanju rata i postavio svojih pet uvjeta za završetak sukoba

Tramp potvrdio da su tri američka F-15 srušena američkim Patriotima: "Bila je to mala nezgoda"

Iran odgovorio Trampu: Rat će završiti pod našim uvjetima

Obnova oštećenog LNG kompleksa u Kataru mogla bi trajati i do pet godina

Bivši šef MI6: "Iran bolje stoji u ratu, žao mi je, ali tako je"